Europa i Rusija sutra kreću s misijom na Mars - Monitor.hr
13.03.2016. (17:53)

Is there life on Mars?

Europa i Rusija sutra kreću s misijom na Mars

Pokretanjem misije ExoMars 2016, Europa u ponedjeljak u suradnji s Rusijom kreće u novu avanturu u kojoj će na Mars pokušati spustiti ‘lander’ Schiaparelli, nakon čega će posebnom sondom pokušati analizirati atmosferske plinove planeta u potrazi za trenutnim oblicima života. Ovu je vijest priopćila Europska svemirska agencija (ESA). Nakon putovanja od sedam mjeseci, tijekom kojih će prijeći 496 milijuna kilometara, sonda bi se 16. listopada trebala spustiti na Crveni planet. T-Portal


Slične vijesti

26.02. (16:00)

Presušilo

Mars je nekoć imao ocean i pješčane plaže, pokazali novi podaci

Dok su prethodna istraživanja otkrila dolinske mreže i sedimentne stijene koje sugeriraju postojanje rijeka na Crvenom planetu, znanstvenici su dugo raspravljali o tome jesu li na Marsu postojali i oceani. Podaci sugeriraju da se ta marsovska plaža s vremenom pomicala. Zabilježeni obrasci pokazuju kako se obala širila prema sjeveru, što znanstvenici tumače kao dokaz da je plaža napredovala u ocean – najmanje 1.3 kilometra. Ipak, ove marsovske plaže vjerojatno nisu imale palme, galebove i toplo vrijeme poput onih na Zemlji. “Najvjerojatnije su bile prilično hladne”. Index

03.02. (12:00)

Brže do Marsa – bez presjedanja

Nuklearni pogon: raketa do Crvenog planeta za 45 dana

Kako bi skratila put do Marsa sa sedam mjeseci na samo 45 dana, NASA razvija nuklearni toplinski pogon (NTP). Ovaj sustav koristi toplinu iz cijepanja urana za zagrijavanje vodika, stvarajući učinkovitiji potisak od klasičnih kemijskih raketa. Testovi su pokazali da gorivo može podnijeti temperature preko 2300°C i višekratna zagrijavanja bez oštećenja. Osim NASA-e, i Kina radi na nuklearnom pogonu za brže svemirske misije. S boljom brzinom i većom učinkovitošću, put do Marsa možda više neće trajati dulje od ljetovanja na Jadranu – barem ako računamo gužve na autocesti. Revija HAK

24.01. (12:00)

Kad se sjever i jug ne slažu – ni na Marsu

Misterij Marsove dihotomije: južna toplina vs. sjeverna hladnoća

Hrvatski geofizičar Hrvoje Tkalčić i njegov kineski kolega Weijia Sun otkrili su da je unutrašnja dinamika Marsa odgovorna za drastične razlike između južne i sjeverne polutke – od debljine kore do topografije i magnetizma. Proučavajući marsotrese zabilježene NASA-inom misijom InSight, utvrdili su da je plašt ispod juga topliji i dinamičniji, zahvaljujući procesima konvekcije. Ovo otkriće rasvjetljava rane faze Marsove povijesti i pruža nova pitanja o sudbini vode i magnetskog polja Crvenog planeta. Tkalčić poručuje: “Treba nam više seizmometara – i malo sreće!” Index

06.12.2024. (20:00)

Ogromna pustinja

Ovako izgleda površina Marsa, kako ga je snimila NASA

NASA-in rover Perseverance pregovara strmim putem uz zapadni zid kratera Jezero, s ciljem da se popne na rub kratera početkom prosinca. Rover je sletio na Mars 2021. godine, a ključni cilj misije bio je prikupljanje uzoraka koji bi mogli sadržavati tragove drevnog mikrobnog života. Do listopada 2024. godine, Perseverance je prešao više od 30 kilometara i prikupio 24 uzorka stijena i regolita te jedan uzorak zraka. NASA

30.11.2024. (00:00)

I Marsovci su imali toplice

Znanstvenici otkrili najstariji izravni dokaz aktivnosti tople vode na Marsu

Istraživanje, koje je provelo australsko Sveučilište Curtin, analiziralo je više od 4 milijarde godina staro zrno cirkona iz čuvenog marsovskog meteorita NWA7034, također poznatog kao Crna ljepotica. Dokaz je to hidrotermalne aktivnosti u kori Marsa prije otprilike 4,45 milijardi godina. Dakle, to je samo oko 100 milijuna godina nakon što je planet formiran. Nova studija otkriva ono što bi moglo biti najstariji izravni dokaz aktivnosti tople vode na planetu, što uz postojeće podatke sugerira da je Mars možda bio nastanjiv u nekom trenutku svoje prošlosti. HRT

24.11.2024. (21:00)

Marsovska voda u kamenu iz svemira

Kad Mars plače: tragovi vode stari 742 milijuna godina

Meteorit “Lafayette,” podrijetlom s Marsa, otkriva da je prije 742 milijuna godina na Crvenom planetu postojala tekuća voda. Znanstvenici su radiometrijskim datiranjem minerala idingzita, nastalog kontaktom vulkanske stijene i vode, utvrdili točnu starost tih tragova. Smatra se da voda nije bila široko rasprostranjena, već je nastala otapanjem permafrosta uzrokovanog magmatskom aktivnošću. Unatoč mogućim utjecajima udara i dolaska meteorita na Zemlju, istraživači potvrđuju autentičnost podataka. Ovo otkriće približava nas rješavanju zagonetke Marsove prošlosti i potencijalnih uvjeta za život. N1

11.11.2024. (21:00)

To je samo jedan od problema

Da bi se Mars mogao kolonizirati, prvo se mora riješiti proizvodnja hrane, a za to postoji rješenje

Perklorati, toksini sastavljeni od klora i kisika, prisutni su u tlu Marsa u koncentracijama oko milijun puta većim nego na Zemlji. Poljoprivredna upotreba tla u prirodnom stanju stoga je teško moguća jer otrov sprečava rast biljaka. Prema izvješću Massachusetts Institute of Technology (MIT), znanstvenici stoga intenzivno rade na metodi uklanjanja otrovne soli s Marsovog tla. Marsov regolit, tj. rastresiti sloj pijeska, prašine i stijena, mogao bi se osloboditi perklorata pomoću procesa termičkog čišćenja. Kada se tlo zagrije na oko 400 stupnjeva Celzijevih, toksini se razgrađuju. Međutim, ova metoda zahtijeva snažan izvor energije, poput nuklearne elektrane. Stoga je vjerojatno najrazumnija metoda uporaba mikroorganizama koji razgrađuju toksine i tako čine tlo spremnim za poljoprivredu. Na Zemlji se tla s mikroorganizmima već oslobađaju otrova, a sad je pitanje može li ta metoda osloboditi i tlo Marsa od toga. Revija HAK

18.10.2024. (19:00)

Samo ih nemojte donositi na Zemlju, gledali smo dovoljno takvih filmova

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent. No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze. U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu. Nacional

20.09.2024. (12:00)

Znači, Musk laže? Šokiran sam

Korlević o životu ljudi na Marsu: To je za prodati priču

Dio nedavnog intervjua za RTL Direkt, naš poznati astronom Korado Korlević tvrdi kako to što tvrdi Elon Musk o mogućem životu na Marsu su “štupidade”, odnosno reklama da može poslati još satelita u svemir da stvori još brži satelitski internet. Život na Marsu za ljude nije moguć zbog tamošnjih uvjeta, prije svega sastava tla. To je za nas toksična prašina koja bi nam uništila pluća kada bi je udisali, kaže Korlević.