'The Apprentice': Film koji prati početke Donalda Trumpa - Monitor.hr
14.10.2024. (23:00)

Mlad i ne toliko lud

‘The Apprentice’: Film koji prati početke Donalda Trumpa

Radnja je smještena tijekom 70-ih i 80-ih, a pratimo mladog Donalda Trumpa kao agenta za nekretnine u očevoj firmi koji pokušava krenuti svojim stopama u tom nemilosrdnom biznisu. Trump se sprijatelji s Royjem Cohnom, odvjetnikom s iskustvom kojeg su mnogi koji su ga znali nazivali čistim zlom. On mu postane jedna od najbitnijih figura u životu. Trump na početku filma dosta povučen, neprimjetan i pomalo nesiguran. Tek pod Cohnovim mentorstvom, razvija se njegov karakter osobe koja misli da je iznad zakona. Iako sami film nije toliko oduševio recenzente Journala da bi ga smatrali kandidatom za Oscara, Jeremy Strong koji tumači Cohna bi vrlo moguće mogao pokupiti nominaciju za sporednu ulogu, kažu.


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Oj, gangsteri iz Chicaga! Boris Jokić progovara

Jokić: Prije Grenlanda Trump treba osvojiti američke utvrde – šanse su mu nikakve

Europskom pogledu često promiče činjenica o ogromnim razlikama koje SAD sadrži. Tako je manje poznata činjenica da od 100 najvećih američkih gradova, republikanska stranka vlada u njih tek 25. Među dvadeset najvećih, republikanski gradonačelnik (a i on je nedavni politički prebjeg iz demokratske stranke) jedino upravlja Dallasom. Čini se da je osnovna podjela američke nacije trenutno ona ruralno-urbana. Od svih nebodera uz rijeku Chicago na samo jednom se nalazi natpis od pet slova i to – TRUMP. Grad se još 2014. neuspješno bunio protiv ideje da nevjerojatnu vizuru američke metropole ovaj ultra bogataš ‘ukrasi’ svojim prezimenom. Jedini je to znak prisutnosti sadašnjeg predsjednika u ovom prekrasnom gradu koji ga ne voli i neće ga nikada zavoljeti. tportal

27.03. (17:00)

Ne bi se šteli zameriti

Šajatović: Došao Trump, naši neoliberali ostali bez teksta

Donald Trump u dva je mjeseca zgazio temelje neoliberalnoga koncepta Miltona Friedmana, a od glasnih neoliberalnih ekonomista ni riječi. Neki od dojučerašnjih borbenih i isključivih promicatelja ideje slobodnog tržišta možda bi svoju šutnju objasnili rečenicom: ‘Kad se promijene činjenice, i ja promijenim mišljenje.‘ Nezgoda je što se ta rečenica pripisuje Johnu Maynardu Keynesu, ocu škole državnog intervencionizma, protiv čijih su se ideja baš neoliberali desetljećima borili. Sve dok, koje li nesreće, Keynesovo učenje nije preuzeo moćni Donald Trump. U nadi da će ekonomski neoliberalni ekonomisti i hobisti (oni koji nisu ekonomisti, ali ‘mogu pogledati‘) s vremenom steći hrabrost i promicati svoje stare vrijednosti, pogotovo sada kada se klatno previše nagnulo prema sirovom, nasilničkom državnom intervencionizmu. Miodrag Šajatović za Lider.

25.03. (10:00)

Gaza kao novi Trg žrtava fašizma

Postnikov o Trumpovoj viziji “Gaza rivijere”: Digitalna banalnost zla

Poremećena vizija Trumpove “Gaza Rivijere”, AfD-ovi spotovi s lijepim plavokosim Nijemcima i opasnim tamnoputim imigrantima – umjetnost koju stvara umjetna inteligencija je stereotipna i banalna, ali baš zato je postala glavno estetsko oružje ekstremne desnice. U susretu s njom, ljevica je paralizirana. Kako to, zašto to? Neki od sturčnjaka kažu kako bi se Gaza Rivijeri i sličnim perverzijama s ruba umjetnointeligentnog razuma trebali naprosto rugati. Ali ako su desničarima one dobre upravo zato što su loše, kakva korist od ismijavanja?

Možda – samo možda – bismo se ipak trebali vratiti osnovama. Ako je ideologija desnice socijalni darvinizam, onda ljevica ne može ponuditi ništa osim solidarnosti: ako estetika socijalnog darvinizma počiva na okrutnosti, onda ljevica treba ponuditi nešto što je okrutnosti suprotno. Boris Postnikov za Novosti.

25.03. (00:00)

Znaju što žele, ali ne znaju kako to postići

Trump 2.0: Preoblikovanje svjetskog monetarnog poretka

Većina promatrača će se složiti da Trump nema plan. To ne znači da nema ni viziju ni cilj. Na primjer, vizija je da rat između Rusije i Ukrajine mora stati. Ono što Trump nema je plan kako to postići. Snalazi se po putu jer je puno loptica u zraku. S jedne strane, Rusija mu treba da ju odvoji od Kine (obratna Nixonova strategija odvajanja Kine od Rusije pred više od 50 godina) i pomogne oko nadzora nad iranskim nuklearnim programom. S druge strane, prostor za stiskanje Ukrajine ograničen je raspoloženjem američke javnosti i interesima SAD-a u Europi. Nekog osobitog plana za Ukrajinu u tom složenom kolopletu nema. Stoga Trump ne „vodi pregovore“ nego uskače u njih na temelju grube projekcije cilja, ambicije i snage, a zatim manevrira po putu. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

23.03. (14:00)

Sloboda govora™ – dostupna u ograničenim količinama

Kad sloboda govora ovisi o onome tko govori

Dok se Trump i njegovi suradnici deklariraju kao zaštitnici slobode govora, niz nedavnih događaja pokazuje da je ta sloboda sve uvjetovanija. Uhićenja propalestinskih prosvjednika, deportacije na temelju sumnjivih kriterija i ograničavanje pristupa nepoželjnim medijima otvaraju pitanje primjene Prvog amandmana. Istovremeno, Europa i SAD sve se više razilaze u tumačenju granica slobode izražavanja, dok tehnološki napredak i nadzorni sustavi dodatno kompliciraju situaciju. Dok se nekoć činilo da internet širi slobodu govora, danas se postavlja pitanje jesmo li već zakoračili u distopiju u kojoj je sloboda sve više stvar perspektive – i moći. Faktograf

20.03. (13:00)

A da daju priliku nekom starijem?

Skupina ljudi iza Trumpa radi na tome da osvoji i treći mandat, unatoč ustavnim ograničenjima

‘Radimo na tome. Mislim da ćemo imati nekoliko alternativa. Vidjet ćemo koja je definicija ograničenja mandata’, rekao je Steve Bannon za NewsNation na pitanje kako bi Trump mogao prevladati ograničenje od dva mandata, određeno američkim ustavom. Na pitanje predlaže li revoluciju ili svrgavanje, Bannon je to negirao, naglasivši da je on ‘veliki vjernik demokracije’. tportal

16.03. (11:00)

Predsjednik koji nije mogao ne tipkati

Beck: Trumpova oluja postova

U ponedjeljak se Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social javio nevjerojatnih stotinu puta. Počeo je u 11.45 linkom na svoj omiljeni Fox News, a do 13 h uslijedili su deseci poveznica na članke koji ga veličaju; nakon popodnevnog odmora oluja postova je nastavila, pa se pohvalio da je nominiran za Nobelovu nagradu, a objavio je i reklamu za svoj stari reality show Pripravnik – i sve to dok se burza rušila, a Musk proživljavao najteži dan od 2020. Već je skovan ekonomski izraz za njegov atak na ekonomiju – Trumpflacija – a zapravo bi se mogao primijeniti i na njegovu komunikacijsku strategiju. Kao što financijska inflacija nastaje zbog toga što je u opticaju previše novca bez pokrića, tako i do verbalne inflacije dolazi zbog emisije riječi koje ništa ne znače, piše Boris Beck za Večernji list, a i za Narod.

09.03. (21:30)

Previše podsjeća na tridesete prošlog stoljeća...

Trumpimir i Trumposlav u narodnoj poslovici: Pomozi sirotu, na svoju sramotu

Suprotstavljajući se londonskom skupu europskih vođa, Trump je objavio: “Trebali bismo manje brinuti o Putinu, a više o bandama silovatelja među migrantima, narko-bosovima, ubojicama i ljudima iz psihijatrijskih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne završimo kao Europa!” Nešto je zanimljivo u tim riječima. Opisujući ljude koji u potrazi za boljim životom ulaze u Sjedinjene Američke Države kao silovatelje, narko-bosove, ubojice i ljude iz psihijatrijskih ustanova, Trump kao da se nastavlja na onu tradiciju antisemitizma, koja je na valovima fašizma i nacionalsocijalizma preplavljivala Europu i Ameriku i smrtonosno inficirala javni diskurs.

Temeljni problem s antisemitizmom sličan je problemu svih drugih predrasudnih mišljenja i stavova u vezi naroda, rase, roda, društvene skupine ili klase. Antisemit je tridesetih godina prošlog stoljeća lako mogao naći Židova koji odgovara njegovoj predrasudi. Kao što bi i Trump danas, ako bi mu najednom bilo do istine, lako mogao naći migranta koji je silovatelj, drugog koji je diler, trećeg koji je ubojica… Miljenko Jergović za svoj blog.

07.03. (12:00)

Kad carine grizu, inflacija uzvraća udarac

Vuk Vuković: Većina će se postepeno okretati protiv Trumpa

Još uvijek su najveća svjetska ekonomija, najveća vojna snaga, još uvijek dolar dominira u međunarodnim transakcijama, još uvijek im je kapitalizacija kompanija na tržištu neusporedivo veća od svih ostalih i još uvijek je potražnja za obveznicama – tj. njihovim dugom – dovoljno velika da im javni dug nije osobiti problem. SAD već desetljećima više troši i investira nego što štedi, što znači da mora uvoziti kako bi financirao taj deficit. Upravo zato je američko tržište kapitala toliko veće i likvidnije od bilo kojeg drugoga. I dok god je tako, oni nemaju vanjskotrgovinski problem. Zato mi je apsurdno da nova administracija upravo to prepoznaje kao veliki problem. Carine su uvijek najveća šteta za državu koja ih uvodi. Trumpova administracija tu ima potpuno pogrešnu percepciju i očekivanja od njih. Posljedica takve politike će biti povratak inflacije i ekonomski pad. Vuk Vuković za Index