Finska: Tisuće iračkih izbjeglica želi se dobrovoljno vratiti kući

Hladna zemlja, čudna hrana

Finska: Tisuće iračkih izbjeglica želi se dobrovoljno vratiti kući

Tisuće iračkih izbjeglica koji su prošle godine stigli u Finsku odlučili su odustati od svojih zahtjeva za azil i dobrovoljno se vratiti kući. Finska je 2015. primila 32.500 tražitelja azila, a godinu dana prije 3600. Od zahtjeva za azil do sada je odustalo 4100 tražitelja azila. “Neki kažu da im se ne sviđa hrana ovdje, da je prehladno ili se ne osjećaju dobrodošlima. Postoji puno razloga”, rekao je Muhiadin Hasan, putnički agent koji prodaje 15 do 20 letova za Bagdad svaki dan. Jutarnji, Reuters

Finska Irak izbjeglice

Idemo na sjever

Finska je već sedmu godinu zaredom prva na svjetskoj rang-listi najsretnijih zemalja

Raskošna priroda, duga oštra zima, polarna svjetlost i saune. Koji je recept za sretan narod pokušali su doznati iz DW-a. Finska ambasadorica sreće tvrdi kako za sreću nas ne smije biti briga što drugi misle, da radimo ono što nas zanima, a važno je biti aktivan cijeli život, što društveno, što rekreativno. Finska je poznata kao zemlja uređenih institucija, stabilnog socijalnog sustava, pristojnih plaća, malo je korupcije, a puno građanskih sloboda. Ljudi tamo imaju veliko povjerenje u vladu i državne institucije. Možda je ključ sreće u mentalitetu, koji i sami građani opisuju kao vrlo ustrajnom u svojim naumima, hrabrosti poput vozača Formule Mike Hakkinena koji je jednom rekao kako treba imati hrabrosti ući u zavoj u punoj brzini, pritom vjerujući kako će sve završiti dobro.

Finska najsretniji narod na svijetu sreća

Ima koji vlak da vozi do Helsinkija?

Vlak iz budućnosti vozi finskim tračnicama: Putnici na raspolaganju imaju i svoj tuš

Vožnja vlakom trenutno je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza na duže relacije. Teško da možemo zamisliti kako vlak vozi 220 km na sat, a kamoli da se u njemu možemo tuširati ili dobiti vlastiti ured. E pa takvi vlakovi voze po Finskoj. Green

Finska vlakovi

Kad Finci stišću kočnicu, nesreće nemaju šanse

Finska vozi prema nuli smrtnih slučajeva na cestama

Finska je u posljednjih deset godina smanjila broj poginulih na cestama za 29%, što je znatno više od prosječnog smanjenja u EU od 16%. Ključni čimbenici uspjeha su smanjenje ograničenja brzine, postavljanje kamera za kontrolu brzine i izgradnja biciklističkih staza. Finska je implementirala Vision Zero strategiju koja uključuje zaštitne mjere poput sigurnijih cesta, vozila i brzina. Osim toga, blokade za vožnju pod utjecajem alkohola i detaljne istrage svakog smrtnog slučaja dodatno su poboljšale sigurnost. Ove mjere donijele su Finskoj prestižnu nagradu za cestovnu sigurnost. Forbes

Finska promet prrometne nesreće

I naš planet ima svoju bateriju

Napušteni rudnik u Finskoj postaje gigantska gravitacijska baterija

Jedan od najdubljih rudnika u Europi u malom gradu u Finskoj pretvara se u podzemno skladište energije. Koristit će gravitaciju za zadržavanje viška energije kad god zatreba. Finska zajednica Pyhäjärvi, udaljena 450 kilometara sjeverno od Helsinkija, dobiva novo poglavlje života za svoj više od 1.400 metara dubok rudnik cinka i bakra Pyhäsalmi, koji je bio izvan upotrebe, ali ga sada obnavlja škotska tvrtka Gravitricity. Tvrtka je razvila sustav pohrane energije koji podiže i spušta utege, nudeći “neke od najboljih karakteristika litij-ionskih baterija i pumpanih hidroelektrana”, prenosi Euro News. Green

baterija energija Finska rudnik

Mreža jakih žena

U Baltičkom moru postoji otok na koji ne smije stupiti nijedan muškarac

The SuperShe female-only island has debuted off the coast of Finland.

Zajednica poznatija kao SuperShe, koja okuplja žene diljem svijeta kako bi jedna drugoj pomogle da žive zdrave, osnažene živote, zamisao je Kristine Roth, koja je do prije nekoliko godina vodila konzultantski posao vrijedan više milijuna eura. Odlučila je prodati tvrtku kako bi svoju energiju usmjerila na nešto zabavno i nadahnjujuće za mrežu jakih žena. Tako je došla na ideju otoka SuperShe. “Željela sam ženama dati prostor da budu ono što jesu i uče jedna od druge daleko od vanjskog svijeta i pritisaka svakodnevnog života u društvu kojim dominiraju muškarci”, izjavila je Roth. Otok može primiti 10 super žena i opremljen je s četiri bungalova, spa sadržajima, finskim saunama i opremom za vježbanje. Unatoč svojoj izolaciji, lako je dostupan s kopna: 30 minuta helikopterom ili sat i 20 minuta vožnje automobilom i brodom od međunarodne zračne luke u Helsinkiju. Punkufer

Finska Kristine Roth SuperShe otok turizam

Hrabro i pozitivno

Finska je najsretnija nacija na svijetu, a za to je zaslužan koncept života “sisu”

7 reasons why you can find happiness in Finland | Visit Finland

U finskom jeziku termin “sisu” definira se kao koncept i stil života u čijim su temeljima hrabrost i odlučnost, a želimo li biti sretni, trebali bismo ga usvojiti. “Sisu” igra važnu ulogu u kreiranju blagostanja i sposobnosti da se održi pozitivan stav jer taj koncept počiva na ideji da valja biti (i ostati) hrabar, gurati naprijed unatoč nedaćama i/ili nemogućim izgledima. Kako to ostvariti? Evo nekoliko savjeta finske psihologinje Elisabeth Lahti:

Pronađite svrhu koja je usmjerena na viši cilj – Prema istraživanju psihologinje Angele Duckworth, u stanju smo izdržati veći napor ako radimo na nečemu što doprinosi svijetu, tj. ako si postavimo cilj koji je izvan našeg mikrokozmosa.
Povećajte otpornost i ustrajnost kroz trening – Praksa i priprema jačanju naš unutarnji “sisu”. Studije su pokazale da naše tijelo ima skrivene rezerve energije koje prirodno koristi kad su nam najpotrebnije, a što si postavljamo veće izazove, to više usvajamo i navike koje jačaju otpornost i ustrajnost.
Budite blagi prema sebi i povežite se s prirodom – Bildanje čvrstoće je jednako važno kao i jačanje nježnosti prema sebi, treba postojati ravnoteža. Finci su vješti u postizanju tog balansa, a u tome im pomaže i kontakt s prirodom. Planinarenje i šetnje po prirodi sastavni su dio njihove kulture koji im pomaže osjetiti unutarnji mir i sreću. Lider

Finska koncept "sisu" najsretniji narod na svijetu

Moskva poštuje samo silu. Ako ste jaki, ostavit će vas na miru

Finski vojni stručnjak: “Rusija je preslaba za novi rat, ali nama je stalna prijetnja”

Finska i Rusija dijele približno 1.340 kilometara dugu granicu koja ne prati nijednu rijeku, planinu i prolazi rijetko naseljenim dijelovima država. “Ako Zapad podrži Ukrajinu da se ona odupre ruskoj invaziji i pobijedi u ratu, Balkan će se sigurno odreći Rusije i okrenuti Zapadu”, smatra general-major Pekka Toveri, nerezidentni suradnik finskog Instituta za vanjske poslove u programu finske vanjske politike, sjevernoeuropske sigurnosti i NATO-a. “Trenutno nam Rusija ne može prijetiti konvencionalnom vojnom silom pa bi mogla pribjeći korištenju hibridnog ratovanja, na primjer služeći se izbjeglicama. Ono što smo svi naučili jest to da Moskva poštuje samo silu. Ako ste dovoljno jaki, Rusija će vas ostaviti na miru. No, ako niste, Moskva će to odmah iskoristiti u svoju korist. Za nekoliko godina, kada se ruska vojska opet obnovi i naoruža, ponovno će nam postati vojna prijetnja.” Aljazeera

Finska NATO Pekka Toveri rat u Ukrajini Rusija

Što bi dao da si na mom mjestu?

Mislavu je bilo dosta uredskog posla pa je postao vilenjak, pomoćnik Djeda Mraza u Laponiji

storyeditor/2022-12-23/chilly_2.jpg

Mislav Ćuk (31) iz Slavonskog Broda prijavio se na oglas da u Laponiji bude pomoćnik Djeda Mraza na minus 40 i otkrio da je stvoren za tu ulogu koja među ostalim podrazumijeva i – rad sa sobovima: “To su naši kolege, i vilenjaci i sobovi su zimski sezonski radnici. Čim se snijeg otopi, vilenjaci idu kućama, a sobovi su slobodni šetati po šumama. I onda opet kad napada snijeg, sobovi se vrate na farme i rade za hranu i piće”, objašnjava Mislav. Pitali smo ga što radi jedan vilenjak. “To je neka mješavina turističkog animatora i voditelja putovanja. Autobusima idemo do farme haskija, do farme sobova, do Djeda Mraza…” objašnjava Ćuk i napominje da je radio i kao arktički vodič u Snježnom Selu (Snow Village) napravljenom od snijega i leda. “Vodio bih goste i objašnjavao im kako da prežive noć ako tamo spavaju”, kaže. 24sata/HRT

Finska Laponija pomoćnik Djeda Mraza

Dječji imunosni sustav može ojačati već nakon mjesec dana igre u prirodi

“Šumsko tlo” u finskim vrtićima ojačalo dječji imunosni sustav

Kada su djelatnici u vrtićima u Finskoj postavili travnjak, zasadili šumski podrast poput patuljastog vrijeska i borovnica i dopustili djeci da se brinu o usjevima u sadilicama, raznolikost mikroba u crijevima i na koži male djece povećala se u vrlo kratkom vremenu. U usporedbi s ostalom gradskom djecom koja se igraju u standardnim gradskim vrtićima koja su često popločena, djeca od 3, 4 i 5 godina u ovim ozelenjelim vrtićima u Finskoj pokazala su povećane T-stanice i druge važne imunološke biljege u krvi u roku od samo 28 dana. “Otkrili smo da je crijevna mikrobiota djece koja su dobila zelenilo u vrtiću slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno posjećuju šumu”, kaže znanstvenica Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju. Iako nalazi ne sadrže sve odgovore, oni podržavaju vodeću ideju – promjena mikroba u okolišu može relativno lako utjecati na dobro uspostavljeni mikrobiom u djece dok istodobno pomaže u jačanju imunosnog sustava. Green

dječni imunosni sustav Finska šumsko tlo zdravlje

Mlada i razuzdana

Partijanje finske premijerke nije skandal, iako se želi stvoriti takav dojam

Nije jasno kako bi legalno i inače nimalo problematično ponašanje premijerke Marin, koje nije strano ni ostatku građana, moglo naštetiti finskim državnim interesima. Pokušalo se s implikacijama da se socijaldemokratska premijerka Marin na toj zabavi drogirala. Dio finskih medija je objavio kako se na snimkama, doduše ne baš razgovijetno, može čuti glas u pozadini kako viče “banda od brašna”, što se navodno odnosilo na kokain ili amfetamine. Marin je zanijekala da je korišten taj izraz. Čini se da većina ljudi, naročito onih mlađe generacije, nema nikakav problem s ponašanjem Sanne Marin. Na društvenim je mrežama dobila mnogo podrške, dok prigovori dolaze većinom s konzervativne strane društva. Index

Finska Sanna Marin

Hladna zemlja, čudna hrana