Kina je otvorila svoj prvi stakleni most između dvaju otoka – most je u provinciji Hunan, dug je 300 metara i na visini je od 150 metara iznad jezera Shiyan. Iako je staklen, most je očito čvrst – u isto vrijeme na njemu može stajati 1.200 ljudi. Ovdje snimka mosta dronom, ovdje fotografije mosta.
Kineske tvrtke, uključujući onu povezanu s vladom u Pekingu, poslale su u Rusiju 1000 jurišnih pušaka i opreme koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe, uključujući dijelove bespilotnih letjelica i pancirne prsluke, prema carinskim podacima do kojih je došao Politico. Pošiljke su slane između lipnja i prosinca 2022., na osnovi podataka koje je dostavio ImportGenius, agregator carinskih podataka. Rusiji su u dvanaest navrata isporučeni dijelovi za bespilotne letjelice te više od 12 tona kineskih pancirnih prsluka, poslanih preko Turske, krajem 2022. Mala kineska tvrtka koja je pod američkim sankcijama DJI, poslala je dijelove dronova, baterije i kamere, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata malom ruskom distributeru u studenom i prosincu 2022. Tportal
Kada je washingtonski think tank Centar za strateške i međunarodne studije prošle godine pokrenuo ratnu igru koja je simulirala kineski amfibijski napad na Tajvan, američkoj strani je u roku od tjedan dana ponestalo protubrodskih krstarećih projektila dugog dometa. Uspjeh američke vojske na Bliskom istoku i u Afganistanu dijelom je proizašao iz zračne nadmoći, slabije opremljenog neprijatelja i sposobnosti kontroliranja početka rata. Sukob s Kinom bio bi sasvim drugačiji. SAD bi se borile s napadnutim azijskim bazama i lukama i morale bi podržati svoje snage na dugim i potencijalno ranjivim opskrbnim rutama. Za pretpostaviti je da bi sukob Kine i SAD-a dao Rusiji elana za daljnje akcije u istočnoj Europi, pa bi SAD i saveznici morali voditi rat na dva fronta. Akcija bi se mogla proširiti i na Arktik, gdje SAD debelo zaostaje za Rusijom u broju ledolomaca i luka. Jutarnji
Pravi silnici ne vladaju silom, već faustovskim ponudama koje je nemoguće odbiti. Odličan primjer za to je višedesetljetni prešutni dogovor između Kine i SAD-a koji je omogućio kinesko ekonomsko čudo. I sve je teklo glatko do trgovinskog hladnog rata koji je Donald Trump objavio Kini. „Naš tajni deal“, objasnio mi je jedan kineski dužnosnik, „zasnovan je na trgovinskom deficitu Amerike kojim se održava visoka tražnja za našom robom. Zauzvrat, kineski kapital najveći dio stečenog superprofita investira na tržišta financija, osiguranja i nekretnina u Americi. Kada smo ustanovili ovaj sustav, SAD je najveći dio svoje industrijske proizvodnje prebacio u Kinu.“ Ovaj dogovor je gotovo pola stoljeća omogućavao Kini da višak svojih proizvoda, ili neto izvoz, konvertira u prava na imovinu i rentu u SAD-u. Konglomerati poput kompanije Apple zapravo i ne mogu sada raskinuti svoje veze s Kinom, a da ne ugroze vlastiti opstanak. Peščanik
Kroz tisuće rijeka diljem svijeta u oceane stiže oko 80 posto plastičnog otpada. Većina otpada pronađenog u dubokim vodama dolazi iz parkova, s plaža ili iz oborinskih odvoda koji oblažu naše ulice. Sve te komadiće plastičnog otpada vjetar i kišnica nose u potoke i rijeke te dalje u oceane. Plastike je toliko u oceanima da su se dijelovi oceanskog plastičnog otpada spojili u vrtloge otpada. ‘Pacifički vrtlog smeća‘ proteže se od zapadne obale Sjeverne Amerike do Japana, a zapravo se radi o dvije velike nakupine plastičnog otpada koje plutaju oceanom. Mnogi misle da su zemlje koje proizvode ili troše najviše plastike one koje i najviše zagađuju oceane. No, prema studiji, zemlje s manjim geografskim područjem, dužim obalama, velikom količinom oborina i lošim sustavima gospodarenja otpadom imaju veću vjerojatnost da će plastiku ispuštati u more. Lider
Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni
Radnici kineske države tvrtke za opskrbu električnom energijom China Three Gorges Corporation (CTG) snimljeni su dok su 19 tona tešku i 75 metara dugu elisu vjetroturbine prevozili na vrh planine kod grada Jinyanga u provinciji Sečuan na jugoistoku Kine. Na videozapisu koji je objavio CTG vidi se da je cesta iznimno opasna, a planina u koju je uklesana prilično strma. Radnicima CTG-a trebaju dva tjedna da jednu elisu dopreme na vrh planine. Tijekom tog puta izloženi su ekstremnoj hladnoći, grmljavinskom nevremenu i snijegu, a mnogi dobiju i visinsku bolest. Jutarnji
https://twitter.com/CTG_1993/status/1629135515663613952
Indijska ratna mornarica usredotočila se na razvoj domaćih platformi, sustava, senzora i oružja kao dio nacionalne modernizacije i širenja kapaciteta pomorskih snaga. Od studenog 2022. indijska ratna mornarica ima čak 45 brodova u izgradnji, uključujući razarače, fregate, korvete, podmornice na konvencionalni i nuklearni pogon te druge brodove. Prema planovima, New Delhi do 2050. planira izgraditi snažnu mornaricu od 200 novih plovila i čak 500 borbenih zrakoplova. Sve veći interes Kine za Indijski ocean naveo je Indijce da više ulažu u protupodmorničke brodove poput korveta klase Kamorta, pomorske izviđačke zrakoplove dugog dometa, patrolne brodove klase Saryu i bespilotne letjelice Heron-1 nabavljene u Izraelu. Tportal
Sumnja se da Kina u Europi ima ilegalne policijske postaje čiji je zadatak vršiti pritisak na disidente
“Amerika je definitivno odustala od svoje politike privlačenja Kine u dijalog i partnerstvo. Sve što je sad interesira je saznati što Kina sad priprema. Zašto krade tu tehnologiju, kao što to radi i posljednjih 30 godina”, rekla je Zorana Baković, stručnjakinja za azijsko područje. Prema njezinu mišljenju, jako je teško reći je li izvjestan oružani sukob dviju zemalja. “Kini to nije u interesu. Kini je u interesu dobiti Tajvan. To je njezina opsesija i krajnji cilj. Ako za Tajvan mora ratovati s Amerikom, onda će se i to dogoditi”, ustvrdila je. Baković smatra da je opasan utjecaj na kinesku poziciju vezano za rat u Ukrajini: “Moramo biti svjesni da nas čeka vrlo velika odluka o tome kako ćemo se i mi u EU ponašati prema Kini. Trenutačno je kinesko stajalište prema Rusiji – proruska neutralnost. Ako Rusija i Putin budu pobijeđeni, na redu je Kina.” Tportal
“U Kini se osjećam sigurnom kako se nikada i nigdje nisam osjećala. Iako se cijeli svijet bavi Kinom, Kinezi (takozvani ‘obični ljudi’, ljudi s kojima svakodnevno komuniciram) ne bave se svijetom. Oni su orijentirani na svoj život i zanima ih samo što je ‘nei’ (unutra). Ništa što je ‘wai’ (vanjsko), nije predmet njihova interesa. Imaju svoju Vladu kojoj vjeruju da radi najbolje za njih i ne troše energiju na teme koje su izvan njihovih osobnih života”, izjavila je Vitomira Lončar, glumica, doktorica znanosti i osnivačica kazališta Mala scena u intervjuu portalu Geopolitika News. Na poslu, kaže, ima uvjete o kakvima je u Hrvatskoj samo mogla sanjati. Jednostavnost kineskog života u usporedbi s kompliciranim životom u Hrvatskoj razlog je što se jedva čeka vratiti iz Hrvatske, u kojoj boravi u kratkom posjetu, u svoj kineski dom. Tportal