Franjevački vodič za seks: Oralni seks može, analni i kontracepcija ne može - Monitor.hr
18.09.2019. (19:30)

Daj šta daš

Franjevački vodič za seks: Oralni seks može, analni i kontracepcija ne može

Izašao u Hrvatskoj prijevod knjige franjevca kapucina Ksaweryja Knotza Seks kakav niste poznavali, gdje Poljak piše kako clj spolnog odnosa ne može biti samo užitak, već i izgradnja veze. Ide čovjek i konkretno – oralni seks moralno je dopušten, dodirivanje tkđ. korištenjem kondoma nije jer prekoračuje granice ljudskog tijela, kontracepcijska pilula vodi u nekršćansku kulturu, analni seks nije normalan spolni čin, a nije poželjno ni korištenje seksualnih igračka budući da one “umjetno izazivaju i pojačavaju zadovoljstvo”. Slobodna…


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Mir, amen

Pilsel: Lav XIV, što to donosi prvi papa iz SAD?

Ispostavilo se da je izabran onaj po mjeri želje kardinala na konferencijama prije konklave. Mislim da smo dobili papu kontinuiteta, koji će mariti za siromašne i deprivirane, koji će naglasak staviti na misionarenje ali i koji će možda pomoći da se bogate donacije Crkvi iz SAD vrate u Svetu Stolicu. Za nadati se je da će znati balansirati između predsjednika Trumpa, Rusije, Kine i naše Evrope. Naime, bilo je uvijek straha od pape Amerikanca, da ne bi toliko moći bilo koncentrirano u toj supersili. Mislim da možemo biti mirni jer smo dobili papu misionara koji je 40 godina živio među siromašnima u Južnoj Americi. Drago Pilsel za Autograf

13.05. (22:00)

Problemi s poviješću

Teolog o kanonizaciji Stepinca: Oni koji potiču tu temu sa željom da ga se što prije proglasi svecem ne razumiju religiju kojoj pripadaju

Službena kanonizacija već blaženog Alojzija Stepinca unutar Katoličke Crkve nikada nije bila isključivo hrvatsko pitanje, iako se u određenim političkim i crkvenim krugovima u Hrvatskoj, nažalost, upravo tako percipira. Riječ je o procesu koji traži duhovnu zrelost, eklezijalnu širinu i, na koncu, osjećaj zajedništva s cijelom Crkvom. U posljednjim godinama čini se da je ta tema previše ispolitizirana, i to ne iz pobožnih razloga. Stepinca se u određenim hrvatskim krugovima pretvara u simbol borbe protiv svega što dolazi iz Rima, i to ponajprije zato što je njegova kanonizacija sporna Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskoj političkoj sceni. Bi li Stepinac danas imao ovakav simbolički status da se, umjesto Titu i komunistima, odlučnije i javnije suprotstavio ustašama i Anti Paveliću? Upravo to pokazuje koliko je i sam Stepinac postao talac interpretacija koje s evanđeljem imaju sve manje veze… teolog Dalibor Milas za N1.

11.05. (15:00)

Sve isto, samo malo više prostora za žene

Lav XIV. svakako neće rušiti temeljne stupove katoličke doktrine, ali će gurati Crkvu prema otvorenijem, uključivijem i kontekstualnijem pastoralnom djelovanju

Očekuje nas američki proaktivan rimski biskup, s istančanim osjećajem za pravdu, otvoren dijalogu, no istovremeno duboko ukorijenjen u očuvanje stoljećima utvrđenih doktrinalnih zasada. Konzervativniji dijelovi Crkve izražavaju zabrinutost zbog mogućih promjena u tradicionalnim doktrinama, tj. strepe da će sve izmjene koje su htjeli spriječiti za vrijeme pape Franje sada ponovno doći na dnevni red. Uz to se zalaže za ‘Crkvu koja sluša’, s jačim glasom biskupskih konferencija i laika. U tom smislu poziva na sinodalni hod ne samo u strukturi, nego u ‘duhovnom stilu upravljanja’. Protiv je ređenja žena, no podržava razmatranje otvaranja đakonata ženama. Višeslav Raos za tportal.

09.05. (01:00)

Raj je vječan, ali mirovinski fond nije

Problemi katoličke Crkve koji čekaju novog papu: Financijski problemi Vatikana i manji broj vjernika u razvijenim zemljama

Među njima su sve veći problemi s vatikanskim financijama, smanjivanje broja vjernika u crkvama u mnogim zapadnim zemljama i doktrinalne rasprave o pitanjima kao što su zaređivanje žena i uključivanje LGBTQ katolika što nagovješćuje nove podjele. Vatikanska financijska kriza bila je među posljednjima koje su zadavale glavobolju papi Franji. Tri dana prije svoje posljednje hospitalizacije u veljači naredio je osnivanje novog povjerenstva na visokoj razini kako bi potaknuo donacije Vatikanu, koji je suočen s proračunskim manjkom i rastućim manjkom u svojem mirovinskom fondu. Po zadnjim službenim statistikama, na kraju 2023. u svijetu je bilo 1,405 milijardi katolika, što je 1,15 posto više nego na kraju 2022. Broj krštenja veći je u zemljama u razvoju, dok u europskim državama taj broj pada. Zbog toga je jedan od mogućih smjerova širenje vjere na Aziju i Afriku. Poslovni

28.04. (15:00)

Od spartanskih WC-a do hotelskih apartmana — sve za Duha Svetoga

Kad golub sleti, a Rimljani skidaju krov: intrigantna povijest izbora papa

Izbor pape nekad je bio pun kaosa: u 3. stoljeću golubica je “izabrala” Fabijana sletjevši mu na glavu, a kasnije su kardinali bili zatvarani bez zahoda, s krovom koji su im ogorčeni Rimljani skinuli da ubrzaju odluku. Spletke, podmićivanja i mučni uvjeti pratili su konklave sve do modernih vremena. Danas kardinali uživaju u hotelu Svete Marte, a papa se bira u roku nekoliko dana — prava revolucija u odnosu na nekadašnje patnje, koje su znale trajati i po nekoliko godina. HRT

27.04. (16:00)

Kad papa postane glavna filmska zvijezda

Od konklave do kauča kod psihoterapeuta – sve papine (ne)volje na velikom ekranu

  • Konklava – intrigantni pogled na spletke i dileme kardinala tijekom izbora pape, s odličnim Ralphom Fiennesom.
  • Dvojica pape – topla i duhovita priča o odnosu pape Franje i Benedikta XVI., uz vrhunske glumačke izvedbe.
  • Mladi papa – kontroverzna serija o hladnom, nepredvidivom i tragičnom fiktivnom papi Piju XIII., s Judeom Lawom.
  • Novi papa – nastavak “Mladog pape”, s Johnom Malkovichem kao novim, ekscentričnim papom, još više pitanja o vjeri i moralu.
  • Ribareve cipele – hladnoratovska drama o papi Kirilu, bivšem zatvoreniku iz Sibira, u interpretaciji Anthonyja Quinna.
  • Agonija i ekstaza – povijesna drama o stvaranju Sikstinske kapele i sukobu Michelangela i pape Julija II.
  • Imamo papu – topla i duhovita priča o papi koji doživi paniku nakon izbora i krene na psihoterapiju.

Zrinka Pavlić za tportal

23.04. (14:00)

Ima ključ od neba, ali i pečat za službene dokumente

Koje zapravo uloge i dužnosti ima papa? On je duhovni vođa, učitelj i čuvar vjere

Papa je duhovni vođa više od 1,4 milijardi katolika diljem svijeta. Njegova je uloga čuvati i poučavati kršćansku vjeru, tumačiti Evanđelja i osigurati jedinstvo Crkve. Papa je i čelnik Države Vatikanskog Grada, neovisne države okružene Rimom koja je sa svojih 44 hektara najmanja u svijetu. U tom svojstvu papa ima apsolutnu vlast – izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu. Piše dokumente poput enciklika ili apostolskih pobudnica, a time određuje doktrinarna i moralna pitanja, usmjerava vjernike i reformira Crkvu. Papa ima zadnju riječ u imenovanju biskupa u biskupijama diljem svijeta, kojih je otprilike tri tisuće. Papa imenuje i kardinale, a oni mlađi od 80 godina biraju njegova nasljednika. Njegova riječ je zadnja i u imenovanju blaženika i svetaca. On može i sazivati sinode – skupove laika i vjerskih vođa, kako bi se razgovaralo o određenim temama. Index

22.04. (18:00)

Papa realist

Diplomat Ivica Maštruko o papi Franji: Nije bio revolucionar, već reformator u okviru postojećih načela

Papa Franjo nikada nije odstupao od temeljnih načela Katoličke crkve. Nije bio Papa revolucionar, koji bi uvodio neke nove dogme, nove oblike ponašanja. On je bio reformator u okviru postojećih načela i dogmi katoličke crkve. Nastojao unaprijediti ponašanje Katoličke crkve vezano za žene. Odnos prema manjinama unutar Katoličke crkve kao što su seksualne manjine išao je na toleranciju, ali sve u okviru dogmatskih pravila. Govoreći protiv bogatstva natjerao je kardinale i biskupe da ne nose zlatne križeve nego drvene ili metalne. Da se ne produciraju zlatom i bogatstvom. Uveo je reforme u financijsko poslovanje Vatikana. Bio je simpatičan vjernicima u Hrvatskoj, a što se tiče crkvene hijerarhije, uglavnom su bili u fazi iščekivanja kakav će biti smjer novog pape. Nije im se sviđalo nepriznavanje ukazanje Gospe u Međugorju i što kardinala Alojzija Stepinca nije proglasio svetim. Ivica Maštruko za Nacional.

22.04. (13:00)

Čovjek koji je šutnjom govorio glasnije od mnogih propovijedi

Ratzingerov učinak iz sjene: kako je bivši papa utabao put konzervativnom zaokretu

Nije bila nikakva tajna da se Ratzinger nije slagao s puno stavova pape Franje, ali je isto tako neupitno da se čuvao bilo kakvih javnih kritika Bergoglia što je bilo u skladu s njegovim stavom da institucija Pape sama po sebi zahtijeva respekt. Istovremeno je konzervativna struja unutar Crkve i svjetovni dio najkonzervativnije političke javnosti u Ratzingeru nalazila svoju najveću inspiraciju i vidjela neupitnog vođu. Naizgled je apsurdno, ali živi je Ratzinger bio najveća prepreka konzervativnim krugovima da žestoko krenu u dugo očekivanu otvorenu ofenzivu kontra pape Franje. Njegova smrt promijenila je sve.

Bez njegove misli i njegovog djelovanja nemoguće je razumjeti savez između “katoličkog sektora” i političkog neokonzervatizma. Bez njegovog utjecaja srušila bi se europska “zgrada nacional-konzervatizma” Viktora Orbana, Giorgie Meloni, Mattea Salvinija, Marine Le Pen, Mateusza Morawieckog ili Santiaga Abascala. Ideološki temelji te zgrade nalaze se u njegovim spisima (stavovi o Europi, laicizmu, islamu, migracijama i, posebno, o bioetici, tj. o pobačaju, eutanaziji, homoseksualnosti …). Značajno je njegovo okrivljavanje “buntovne 1968. godine” za uvođenja prakse zanemarivanja “onog transcendentalnog” u ime promicanja sekularizacije, dekristijanizacije Europe, seksualne revolucije, odbacivanja tradicije … što je dovelo do gubitka vlasti, utjecaja i moći Crkve. On kao da osjeća iskreni bijes zbog tih procesa. Zaustaviti ih – njegov je zadatak. Zato su za njega “kulturološka pitanja” izuzetno bitna, a aktualni kulturološki ratovi to i potvrđuju. Lupiga podsjeća na tekst objavljen nakon smrti umirovljenog pape Ratzingera.

21.04. (15:00)

U miru Gospodnjem

Franjino papinstvo karakteriziralo je bliskost s običnim ljudima, skromnost i zalaganje za siromašne

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. godine u Buenos Airesu, potječe iz obitelji talijanskih imigranata. Zaređen je za svećenika 1969., a četiri godine kasnije položio je doživotne zavjete u isusovačkom redu. Papom postaje nakon ostavke Benedikta XVI. Prvi je papa Argentinac, s američkog kontinenta i Zemljine užne polutke. Preuzeo je Crkvu u izazovnom razdoblju, kada su je potresali skandali, osobito oni povezani sa seksualnim zlostavljanjem. Često je kritizirao Crkvu zbog, kako je rekao, prevelike opsjednutosti pitanjima homoseksualnosti, pobačaja i kontrole rađanja. Ipak, ostao je vjerni zagovornik tradicionalne obitelji i protivnik pobačaja. Godine 2019. postao je prvi papa koji je posjetio Arapski poluotok, kolijevku islama, promičući mir i vjersku toleranciju. HRT