GDPR: Hoće li 16-godišnjaci imati veća prava od roditelja? - Monitor.hr
25.05.2018. (10:30)

Moćna gomilica

GDPR: Hoće li 16-godišnjaci imati veća prava od roditelja?

GDPR predviđa drastične kazne za institucije koje ne poštuju odredbe. I škole su dužne štititi podatke učenika, a to nije nimalo jednostavno s obzirom na maturu i upise. Donja dobna granica kad je riječ o odlučivanju o vlastitim podacima više nije 18, nego 16 godina, što znači da će djeca davati privolu za uporabu svojih podataka (primjerice ocjena u imeniku) čak i roditeljima. Također se ne smiju bez privole roditelja objavljivati slike s natjecanja i popisu rezultata. Ako škola pak nema videonazor, kazna može iznositi i do 50 tisuća kuna. HRT


Slične vijesti

14.08. (23:00)

Gori od UDBA-e

Skupna tužba protiv Mete zbog ilegalnog praćenja korisnika na internetu

Američki koncern Meta optužen je da putem poslovnih alata neovlašteno prati internetske aktivnosti oko 50 milijuna korisnika u Njemačkoj na više od 5,8 milijuna web-stranica. Podaci o pretraživanju i kupnji koriste se za ciljano oglašavanje, koje je Meti 2025. donijelo 196 milijardi dolara. Austrijska udruga za zaštitu potrošača (VSV) i njemački odvjetnici pokrenuli su skupnu tužbu pred sudom u Hamburgu pozivajući se na GDPR, jer korisnici nisu dali privolu za praćenje. Dok pojedini njemački sudovi već dodjeljuju odštete, konačna presuda Saveznog vrhovnog suda očekuje se 2026. ili 2027. godine. DW

09.06. (15:00)

Hvala mu na GDPR-u

Na današnji dan: Snowden obznanio da stoji iza curenja povjerljivih dokumenata

Otkriće programa poput PRISM-a i alata XKeyscore dokazalo je masovno prikupljanje metapodataka milijuna građana, ali i prisluškivanje europskih lidera poput Angele Merkel, i to uz izravnu suradnju Big Tech kompanija. Snowden je 9. lipnja 2013. javno potvrdio da stoji iza curenja tajnih dokumenata koji su razotkrili globalni sustav nadzora američke NSA-e. Ovaj globalni politički potres ogolio je zabludu o neutralnom internetu i stvorio snažan pritisak koji je izravno ubrzao donošenje europskog GDPR-a 2016. godine. Snowden od tada živi u ruskom egzilu, dok rasprave o granicama nadzora i privatnosti, danas potencirane umjetnom inteligencijom, ostaju neriješene. Goran Litvan za Lider

22.11.2024. (12:00)

Gledaj Da Pravno Reagiraš

Videonadzor na ulazima zgrada – nedoumice oko provedbe GDPR-a

Opća uredba o zaštiti osobni podataka, poznata kao GDPR, na snazi je već šest i pol godina. Ta je uredba, iako unijela brojne promjene u načinu ophođenja s osobnim podacima, nešto na što smo se privikli. Međutim, i dalje postoje broje nedoumice i pitanja o tome kako primijeniti GDPR u stvarnome životu. Na Zgradonačelniku su se dotaknuli pitanja špijunke na stambenim zgradama, koje su dozvoljene same po sebi, no pitanje je tko ima pravo na snimke i obradu podataka, odnosno njihovu objavu: Smisao GDPR-a je da se spriječe zlouporabe. Recimo da imamo zgradu i da troje četvero suvlasnika imaju pristup snimkama, ali svi suvlasnici su odgovorni za tu obradu podataka. Da biste pregledavali snimke na kojima se svatko nalazi, netko se šeće, zadirete u nečiju privatnost, mora biti opravdani razlog za to. Sa svojim podacima možete kako vas volja, ali da biste vi objavili podatke druge osobe, morate imati neku zakonitu svrhu i neku pravnu osnovu…

14.05.2023. (00:00)

Pravila, regule, dekreti, regulatori, stavci i članci...

Zašto Googleov Bard nije dostupan u EU?

Niti na jednom od 27 tržišta europskog bloka Google nije aktivirao pristup svojem novom chatbotu. Naravno, uvijek ga možete “zavarati” korištenjem VPN-a i virtualnom promjenom lokacije s koje mu pristupate, ali to nije poanta – bitno je ono zbog čega Google nije službeno donio svoj najiščekivaniji alat u Europsku uniju. Kao prvi, očigledni odgovor, nameće se stroga europska Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), zbog koje je nedavno i ChatGPT bio onemogućen na području Italije. Tada su regulatori zahtijevali da OpenAI osigura provjeru dobi korisnika i uskladi svoje upravljanje osobnim podacima s europskim pravilima, a tek nakon toga ChatGPT je mogao biti ponovno stavljen u funkciju. Službenog odgovora iz Googlea nema, no s portala WinFuture za pojašnjenje su pitali – Bard. On im je odgovorio upravo kako je bilo očekivano: Sustav trenutačno nije potpuno usklađen s GDPR-om, a kada se to dogodi, postat će dostupan i na području Europske unije. Bug

23.12.2022. (08:00)

Nadam se da će uvažiti

Stručnjak za GDPR: Utjerivači dugova više vas neće moći maltretirati pozivima

Agencije za naplatu potraživanja otkupljuju dugove loših kredita od banaka i teleoperatera i potom ih same naplaćuju. Oni kojima je dug prodan žale se na postupanje tih agencija, no nitko im ne može pomoći jer su agencije osnovane kao trgovačka društva, a ne kao kreditne institucije. B2 Kapital većinom je otkupljivao loše kredite od banaka. Nakon afere najvećeg curenja podataka, iz AZOP-a su započeli istragu. Kako god završilo, ishod ovog slučaja malo će postrožiti zakonske regule. Dok je nedvojbeno da je agencija za naplatu potraživanja odgovorna za curenje podataka, banka je instanca koja je provodila nezakonitu obradu podataka broja mobitela. Ako je točna pretpostavka da banke imaju manje-više slične ili iste politike privatnosti, to znači da će ubrzo sve banke u RH morati mijenjati svoje politike privatnosti. Index

17.12.2022. (20:00)

Najveće curenje osobnih podataka u Hrvatskoj

Odakle Agenciji za naplatu potraživanja toliko osobnih podataka građana?

Odakle agenciji za naplatu potraživanja toliko osobnih podataka građana?

GDPR stručnjak Duje Prkut, izvršni direktor udruge Politiscope koja je fokusirana na zaštitu privatnosti, digitalnih prava i temeljnih demokratskih procesa, kroz korištenje GDPR-a kao ključnog alata za temeljitu transformaciju digitalne javne sfere naglašava da B2 Kapital očekuje vrlo paprena kazna ako državna Agencija za zaštitu osobnih podataka njihove mjere sigurnosti ocijeni kao nedostatne za sprječavanje ovakvog događaja. “Na zaključak da je razina zaštite niska upućuje i činjenica da je privatna agencija za vjerojatni sigurnosni incident doznala tek nakon obavijesti AZOP-a”, ističe Prkut u razgovoru za Index. Podsjetimo, iz Agencije za naplatu potraživanja B2 Kapital u javnost su procurili osobni podaci o 77.317 fizičkih osoba koji uključuju ime i prezime, OIB, datum rođenja, adresu stanovanja, naziv i OIB poslodavca, broj telefona/mobitela, e-mail, dugovanje prema B2 Kapitalu, iznos glavnice te iznos zateznih kamata. Index

07.05.2022. (01:00)

Good guy Google

Kako natjerati Google da vas zaboravi

Google je dominantan u svijetu internetskih tražilica, a to dokazuje i činjenica da se njome služi čak 3.8 milijuna ljudi u samo jednoj minuti. Naši privatni podaci često su razbacani na raznim web-mjestima i zbog toga je teško sa sigurnošću reći da neki od njih nisu oni koji su privatni, ili oni koje jednostavno ne želimo da drugi vide kada upišu naša imena u tražilicu. Upravo zbog tog problema, Google je razvio proces koji nam dopušta da zatražimo da neki naši podaci budu maknuti iz rezultata tražilice. Google će u većini slučajeva odobriti vaše zahtjeve za uklanjanje rezultata pretraživanja koji otkrivaju osobne podatke: adrese, brojeve telefona, medicinsku dokumentaciju, fotografije i snimke koje mogu biti inkriminirajuće za nas i slično. Lider

22.04.2022. (13:00)

Džepni pomoćnik

Hrvatska platforma Regula sprječava GDPR kazne za kolačiće

Većina današnjih web stranica sprema kolačiće na uređaje posjetitelja, što prema važećem zakonodavstvu zahtijeva privolu korisnika. Nažalost, jako velik broj hrvatskih web stranica tu privolu još uvijek ne prikuplja na ispravan i zakonit način. Takve probleme želi riješiti Regula, novopokrenuta platforma za upravljanje privolama za kolačiće s jedinstvenim značajkama, prva sa sučeljem i korisničkom podrškom u potpunosti na hrvatskom jeziku. Njezin osnivač kaže kako je u svom radu shvatio da većina obavijesti o kolačićima na koje nailazimo nije dovoljno transparentna niti uopće nudi mogućnost izbora posjetiteljima – s tim da neke web stranice koriste servise koji to niti ne omogućuju. Na taj način tvrtke riskiraju novčane kazne, ali i rušenje vlastite poslovne reputacije te gubitak korisničkog povjerenja. Lider

23.03.2022. (12:00)

Konačno virtualni kolačići finog okusa

Stiže doba “zero-party” podataka: Ne trebate pretpostaviti što korisnik želi, sve što treba je pitati

Google planira ukinuti third-party kolačiće početkom 2023. godine čime će se promijeniti način na koji se prati online ponašanje korisnika. Pojavit će se nove prakse, strategije, ali i pojmovi. Jedan pojam koji obećava promjenu i o kojem se posljednjih dana sve više priča je zero-party data. Podaci su to koje brend skuplja izravno od samog korisnika i koristi u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva na svojoj aplikaciji. Cijela premisa je da korisnik svjesno pristaje otkriti privatne podatke, a za uzvrat ostvaruje benefite personaliziranog korisničkog iskustva. Dakle, kod zero-party podataka korisnik sam bira hoće li otkriti privatnu informaciju i u kojem trenutku. Netokracija

19.03.2022. (16:30)

GDPR, američka vs europska birokracija te ostala braća

Ako u poslovanju koristite digitalne alate, provjerite jeste li u prekršaju

EUROPSKA UNIJA krenula je u totalni rat protiv najvećih tehnoloških tvrtki na svijetu, a u tom križarskom pohodu birokrata kolateralne žrtve mogli bi postati svi koji se bave bilo kakvim online poslovanjem, dok bi se čitava tehnološka, marketinška i medijska digitalna industrija mogla vratiti na početak interneta. Stoga, ako imate webshop, blog, web stranicu, aplikaciju, nudite bilo kakvu uslugu online ili vaše poslovanje koristi bilo koju digitalnu tehnologiju američkih kompanija morate znati: samom činjenicom da poslujete online, trenutno ste vrlo vjerojatno u prekršaju i prijete vam tužbe i velike kazne. – piše Ivan Pleše.
Europske su vlasti kroz 2020. godinu naplatile 180 milijuna dolara kazni zbog kršenja GDPR-a, a u 2021. godini iznos se povećao na 1.25 milijardi dolara. Google, Facebook, Netflix, Amazon, Cloudflare, Microsoft, Oracle i sve ostale američke kompanije po trenutnom GDPR okviru krše pravila kontrole i procesuiranja osobnih podataka korisnika iz EU s obzirom na to da te tvrtke svoja poslovanja imaju registrirana u SAD-u. Jedno od rješenja je deidentifikacija osobnih podataka korisnika (enkripcijom, anonimizacijom ili pseudonimizacijom), a alternative su radikalne (prestanak korištenja alata i tehnologija svih američkih tvrtki, a to je okvirno oko 80% tehnologija koje se danas koriste na internetu), no takav egzodus tehnologije značio bi vraćanje u kameno doba internet tehnologija u EU. Zadnja opcija su novi pregovori oko transatlantskog “data agreementa” između SAD-a i EU, a u međuvremenu će tehnologije digitalnog oglašavanja koje omogućavaju oglašivačima da lakše pronađu korisnike koje njihov proizvod zaista zanima (i obrnuto) i koja je bila ogroman katalizator razvoja kompletne digitalne industrije i sukladno tome gospodarstva biti u sve većim problemima.