Geolozi: Holocenu je došao kraj, Zemlja je u antropocenu - Monitor.hr
30.08.2016. (08:10)

Sve zbog čovjeka

Geolozi: Holocenu je došao kraj, Zemlja je u antropocenu

Nakon 12.000 godina provedenih u holocenu, geološkoj epohi koja je započela nakon završetka posljednjeg ledenog doba, Zemlja je ušla u novi epohu koju karakterizira utjecaj čovjeka na naš planet, objavili su geolozi na međunarodnom kongresu u južnoafričkom Cape Townu. Predlažu da se nova epoha zove antropocen. Jutarnji, Guardian


Slične vijesti

28.05. (11:00)

Dotad ćemo se ionako preseliti valjda na Mars, ako ne i malo dalje

Znanstvenici izračunali: Za oko 250 milijuna godina Zemlja će biti nenastanjiva za većinu živih bića

I to ne zbog klimatksih promjena, nego zbog postupnog jačanja Sunčeve svjetlosti kako stari. Veća količina zračenja dovest će do zagrijavanja Zemljine površine i promjena u ciklusima ugljika, čija će koncentracija u zraku početi drastično padati. To će imati katastrofalan utjecaj na biljke jer je CO₂ neophodan za fotosintezu. Projekcije su da će tada Zemlja biti potpuno drugačija nego danas. Drugim riječima, uvjeti na našem planetu vratit će se u stanje u kakvom su bili prije 2,5 milijardi godina – prije tzv. velikoga oksidacijskog događaja. Isto tako, prema procjenama svi će kontinenti biti spojeni u jednom, što će dodatno pogoršati klimatske uvjete jer će povećati unutarnje temperature, smanjiti dostupnost vode i pojačati sezonske ekstreme. Studije pokazuju da Zemlja neće “umrijeti” u jednom trenutku, već u nizu faza. Ovo nije tu da nekoga plaši, jer se radi o projekciji daleke budućnosti, već pomaže saznanjima da su klimatski uvjeti kakvima i danas živimo zapravo privremeni i krhki. Index

21.04. (23:00)

Kad planine imaju krizu identiteta – doslovno tonu u sebe

Slučajno otkriven dokaz da se Zemlja “ljušti” ispod Sierra Nevade

Znanstvenice sa Scrippsova instituta za oceanografiju otkrile su neuobičajene duboke potrese ispod Sierra Nevade na dubinama od 20–40 km, gdje potresi inače nisu bili mogući. Analiza je pokazala da se događa rijedak geološki proces – propadanje litosfere, pri kojem gušći slojevi Zemljine kore tonu u plašt. Proces se odvija postepeno i pruža uvid u nastanak kontinenata. Iako nevidljiv s površine, ostavlja seizmički i strukturalni trag, posebno u središnjem dijelu lanca. Razumijevanjem ovog procesa znanstvenici mogu steći bolji uvid u funkcioniranje planeta i procese ispod njegove površine, uključujući pojavu potresa koje se dovodi u vezu s tim procesom. Index

01.04. (21:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

02.03. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

28.02. (13:00)

Ajmo planeti, svi u vrstu!

Danas na noćnom nebu rijedak fenomen: svi će se planeti Sunčevog sustava poravnati

Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Neptun i Uran vidjet će se istovremeno, poredani u spektakularan, skladan niz koji je poznat kao veliko planetarno poravnanje. Mjesec će biti mlad, tek mali srpić ispod Saturna nisko na horizontu. Ovakav događaj izuzetno je rijedak i neće se ponoviti sve do 2040. godine. Posebno je rijetko to što će se planetima pridružiti Merkur koji je često preblizu Suncu ili je ispred ili iza njega tako da se ne može vidjeti. Najbolje vrijeme za promatranje ovog fenomena bit će neposredno nakon zalaska Sunca, naravno, ako i gdje bude vedro. Preporučuje se pronaći mjesto s otvorenim pogledom na zapadni horizont, daleko od svjetlosnog zagađenja gradskih područja. No, najbolji je doživljaj teleskopom u zvjezdarnici. Index

21.02. (19:00)

Dotad se stignemo spasiti

Istraživanje pokazalo: Prisutnost kisika na planetama nije trajna karakteristika, nestat će, ali tamo – za oko milijardu godina

Za sada, život cvate na našem planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije oduvijek bila takva – a znanstvenici predviđaju da će se u budućnosti atmosfera vratiti u stanje slično onom iz davne prošlosti, s visokim razinama metana i vrlo malo kisika. Ova promjena vjerojatno neće nastupiti još najmanje milijardu godina, ali kada se dogodi, odvijat će se prilično brzo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine. Godinama se raspravlja o tome koliko dugo će biosfera Zemlje opstati, na temelju znanstvenih saznanja o postupnom jačanju sjaja Sunca i globalnom geološkom ciklusu ugljika i silikata. Tome doprinosi i kontinuirani pad ugljikovog dioksida u atmosferi, uz globalno zagrijavanje na geološkoj vremenskoj ljestvici. N1

27.12.2024. (15:47)

Satelit će iz svemira moći ‘snimiti’ kvalitetu tla

02.12.2024. (23:00)

Zemlja se okreće kako mi želimo

Ljudi su pomaknuli Zemljinu os rotacije

Nova studija, objavljena u časopisu Geophysical Research Letters, pokazala je da masivno crpljenje podzemne vode za piće, poljoprivredu i industriju ima značajan utjecaj na pomicanje Zemljine osi rotacije i na globalno podizanje razina mora. Ovo istraživanje razotkriva aspekt ljudskog utjecaja na geofizičke procese planeta koji je do sada bio zanemarivan. Na položaj Zemljine osi rotacije utječu preraspodjele masa unutar Zemljine kore, klimatske promjene i drugi faktori. Masivno crpljenje podzemnih voda iz vodonosnika (podzemnih slojeva koji zadržavaju vodu ispod poroznog tla) jedan je od ključnih faktora u redistribuciji mase na Zemlji. Nova studija pokazala je da se između 1993. i 2010. Zemljin pol rotacije pomaknuo za oko 78.48 cm prema istoku, odnosno da se pomicao oko 4.6 centimetara godišnje, što se izravno povezuje s redistribucijom mase uzrokovanom crpljenjem podzemnih voda. Index

22.10.2024. (13:00)

Kozmički horor

Magnetsko polje našeg planeta važno je zbog očuvanja života od kozmičkih zraka, polovi na njemu se svakih par sto tisuća godina mijenjaju i stvaraju – zvukove

Geomagnetski polovi Zemlje u povijesti su zamjenjivali svoje položaje prosječno svakih 200.000 do 300.000 godina. Ovi preokreti izazivali su poremećaje u zaštiti života na Zemlji od kozmičkog i solarnog zračenja koju pruža magnetsko polje. Zadnji se dogodio prije oko 40 tisuća godina. Iako nema jasnog predviđanja kada će se sljedeći put dogoditi preokret, neki znanstvenici spekuliraju da bi on već mogao biti u tijeku, jer magnetsko polje trenutno slabi, osobito u području Južnog Atlantika. U novoj kreaciji europski geoznanstvenici mapirali su tzv. Laschampsov događaj i predstavili ga koristeći prirodne zvukove, poput škripanja drveta i sudara stijena. U tu svrhu kombinirali su satelitske podatke s dokazima o kretanju linija magnetskog polja na Zemlji. Što otprilike zvuči… ovako. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

19.09.2024. (09:00)

Eppur si muove

Milijarde godina prikazane u 60 sekundi: Evo kako je Zemlja izgledala nekad…

Geolozi iz Australije i Kine nedavno su objavili s vizualnim prikazom svih promjena kroz koje je prošla Zemlja u 1,8 milijardi godina, i to ubrzano, u jednoj minuti. Kontinentalne ploče su se pomicale, a prije 200 milijuna godina pojavio se superkontinent Pangea, koji je postojao u doba dinosaura. Potom su bili superkontinenti Nuna pa Rodinija pa je između gotovo milijardu godina bilo  razdoblje tektonske neaktivnosti. Green