Gledanje previše televizije može vam smanjiti sivu tvar u mozgu i pospješiti šanse za demenciju - Monitor.hr
22.05.2021. (17:30)

TV is the only love

Gledanje previše televizije može vam smanjiti sivu tvar u mozgu i pospješiti šanse za demenciju

Istraživači sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu i Sveučilišta Columbia u New Yorku proučavali su navike gledanja televizije kod skupine dobrovoljaca starih između 50 i 80 godina i zaključili da pretjerano sjedenje pred ekranom tijekom srednjih godina može dovesti do kognitivnog pada i opadanja veličine mozga u kasnijoj dobi. Oni koji su puno gledali TV u srednjim godinama imali su 6,9-postotni pad kognitivne funkcije do 70-ih godina i 0,5 posto manje sive tvari u mozgu u usporedbi s onima koji su televiziju gledali manje. Iako ne postoji lijek za demenciju, nedavno istraživanje je pokazalo da se gotovo 40% dijagnoza u svijetu može spriječiti ili barem odgoditi zdravijim načinom života. (24 sata)


Slične vijesti

08.03. (12:00)

Meni je važno samo da je zanimljivo

Neuništivost tradicionalnih TV kanala u eri Netflixa

U doba Netflixa, tradicionalna televizija zadržava svoju posebnost. Dok Netflix nudi neograničen izbor, tradicionalni kanali poput specijaliziranih ostaju konkurentni, čak komplementarni. Korisnici Netflixa biraju sadržaj aktivno, dok gledatelji TV-a jednostavno sjede i gledaju. Uz znalačku uredničku ruku, specijalizirani kanali pružaju kvalitetan i aktualan sadržaj, čineći gledanje jednostavnim. TV raspored donosi konzistentnost i osjećaj sigurnosti, dok prijenosi uživo ostaju nezamjenjivi. Bilo da se gleda Netflix ili TV, binge-watching je omiljena aktivnost, pokazujući da oba medija nude svojevrsni bijeg od stvarnosti. (Netokracija)

22.02. (00:00)

Evoluirala je zajedno s nama

Televizija je neupitno i dalje hram u kući, ali sad je posvećen nama: kako se tradicionalni medij izmijenio kroz vrijeme

Dok mediji nisu zavladali domom svakog čovjeka, obaveze smo organizirali oko glavnih aktivnosti, a to je jelo i spavanje. Namještaj je bio manji i funkcionalan što znači kako nije zauzimao mnogo prostora što je bilo idealno za novi izum koji je došao ranih 1920-ih godina – radio. Prostor se počeo mijenjati, točnije, sobe smo počeli organizirati ovisno o tome gdje želimo držati radio. Slično je bilo i s televizijom. Tako dolazimo do onoga što imamo danas, a to su ekrani na svakome koraku. Pravu revoluciju za način gledanja televizije napravio je uspjeh Netflixa, ili drugim riječima, nekronološko gledanje programa. Ova nova praksa donijela je gledateljima “oslobođenje od emitiranja” i mogućnost da sami krojimo svoje vrijeme gledanja. Međutim, najveći izazov tu je doživjela tradicionalna televizija. Malo tko više želi odbrojavati sitno do svoje omiljene emisije na omiljenom kanalu ili psovati program jer se nešto emitira baš u trenutku kada mi ne možemo biti ispred televizora. No, zato postoje usluge snimanja programa. Netokracija

11.02. (22:00)

Svašta naučiš gledajući televiziju

Rašeta: Vlada uči statistiku

“Ekonomska politika Vlade je otišla u dva smjera. Prvi je pad stanovništva, čime se stvara privid rasta BDP-a po glavi stanovnika. Drugi je pretvaranje države u ovisnika o socijalnoj pomoći, mi se hvalimo da povlačimo novac iz EU-a i da imamo velike dotacije. Pa da imamo svoj novac ne bi nam trebao taj”, rekao je ekonomist Neven Vidaković za N1. Hrvatska, smatra taj ekonomist, nema problema s nedostatkom radne snage nego s iseljavanjem. “To netko mora reći. Nedostatak radne snage je posljedica politike Vlade koja potiče da se Hrvati isele”, rekao je, a u općoj militarizaciji svih oblasti života i umjetnim pravljenjem neprijatelja, dodao i nekoliko trezvenih riječi o Kini. To je miroljubiva, trgovačka nacija, kazao je. “Prije su oni nama bili tržište, sad ćemo mi biti njima i napravit će ono što je zapadna Europa napravila istočnoj, isisati sve banke, novac i resurse”, zaključio je Vidaković, a ne treba biti Baba Vanga da se vidi kako nas doista čeka sumorna budućnost. Boris Rašeta analizira TV tjedan za Novosti.

21.01. (23:00)

Nekad smo imali dobre emisije

Gledatelji vole nostalgiju na televiziji, no ‘Godina za pamćenje’ je ispao potpuni promašaj

Kad je HRT gromoglasno najavio novi zabavni format naslovljen “Godina za pamćenje” s Danielom Trbović, Robertom Ferlinom i Mariom Battifiacom kao domaćinima u šarmantnom retro showu u kojemu će nas autori vraćati u jednu glazbenu godinu, mirisalo je na pun pogodak. Kako naša publika obožava nostalgične formate, nije se očekivalo da će hrvatska inačica nizozemskog showa “Oh, wat een jar!” ispasti baš toliki promašaj. Isforsirani voditelji, neduhoviti gosti, neugledna scenografija, promašena kostimografija, šminka i maska (s obzirom na rekonstrukciju perioda) već nakon prve emisije na Staru godinu izazvala je zgražanje i priličan revolt gledatelja na društvenim mrežama. Čini mi se da bi “Godinu za pamćenje” trebalo nazvati “Emisijom za zaborav” i što prije je skinuti iz termina nedjeljnog prime timea HRT1. Kako je riječ o još jednoj licenci, ponukalo me to da se zapitam gdje su nestali svi oni originalni formati, koje je javna televizija proizvela proteklih desetljeća, koji su završili u arhivi HRT-a i ropotarnici sjećanja televizijske publike, pita se Boris Homovac za Nacional.

22.12.2023. (11:00)

Retro je opet 'in'

Rašeta o seriji Moderna vremena Dubravka Merlića: Jugo šik

Dubravko Merlić istražio je dizajn u Jugoslaviji pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih, pa nalaze uobličio u dobru seriju, koju čovjek može pratiti otvorenih usta. U prvoj epizodi vidjeli smo našu kopiju talijanske vespe, nazvanu “Švrćo”, dopadljiv mali motocikl zanimljiva dizajna svjetske razine. Gledajući kreacije Bernarda Bernardija ili Brune Planinšeka čovjek teško može povjerovati da su ti proizvodi, skandinavske elegancije i praktičnosti, oblikovani u zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, i to pedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, vrhunac jugo-dizajna dolazio je iz dežele – stolice Nike Kralja ušle su u njujoršku MoMu – čovjek je radio na svjetskom nivou, a njegova sklopiva stolica Rex povijesni je doseg (jugo)slovenskog industrijskog dizajna. Dubravko Merlić trebao bi kao voditelj biti malo prpošniji, razigraniji, suviše je ukočen. Boris Rašeta o Modernim vremenima koja se prikazuje na HRT-u za Novosti, uz ostali TV pregled tjedna.

18.12.2023. (15:00)

Novinari na autopilotu

Niče prvi televizijski kanal s voditeljima i sadržajima stvorenima uz AI


U veljači sljedeće godine trebao bi biti pokrenut prvi televizijski news kanal na svijetu, na kojem će posao voditelja preuzeti digitalno sintetizirani avatari, a i sam sadržaj vijesti bit će obogaćen AI sadržajima. U slučajevima kada uz TV priloge i vijesti stižu snimke i fotografije, koristit će se izvorni sadržaj. No, u situacijama kada to nije izvedivo, odnosno popratni materijal ne postoji, generirat će ga AI. Osnivači kanala kažu da to neće stvarati lažne vijesti, naprotiv. Bug

12.08.2023. (12:00)

Kad sporedni lik uđe u prvi plan

Zašto su u televizijskim serijama uvijek najbolje one epizode bez glavnih likova?

The Last of Us' Production Designer on Avoiding Using Green Screens

Ono za čime u posljednje vrijeme posežu mnogi autori najvećih hitova na streaming servisima, formula je koja je postala zapravo fenomen. Naime, u svakoj sezoni pojedine serije barem u jednoj epizodi nema glavnih glumaca, već je fokus stavljen na neku sporednu priču, i time su napravili pun pogodak. Ono u čemu se mnogi slažu je da te “samostalne epizode” omogućuju gledateljima da se “odmore i oporave” od napetih prijašnjih epizoda dok im u isto vrijeme nude priliku da doznaju nešto više o sporednim likovima. No, kao i sve, i ova priča ima dvije strane, odnosno i druge razloge zašto se tvorci odlučuju na takvo što, a jedan od njih se krije u proračunskim ograničenjima. Tportal

04.08.2023. (16:00)

Svaki je dan dolčevita, i svud je Hollywood

Zašto su streaming platforme i AI izazvali masovne štrajkove u Hollywoodu

Od drugog svibnja traje štrajk članova WGA-a čiji se broj kreće oko 11.500. Zadnji štrajk bio je 2007. i 2008. te je trajao 100 dana, a gospodarstvo Californije bilo je oštećeno za 2.1 milijardu dolara. Također, scenaristima se ubrzo pridružio i The Screen Actors Guild koji predstavlja 160.000 izvođača. Razlog je u promjeni trendova: prije 15 godina jedna bi se serija od 20 eizoda emitirala u razdoblju od 8 do 10 mjeseci, što je scenaristima garantirala mjesečnu plaću u tom razdoblju. U vrijeme streaming servisa cijela bi sezona bila objavljena isti dan. Odjednom scenaristi više nisu imali redoviti posao 40 tjedana u godini, već 20 tjedana što znači kako redovito moraju tražiti nove projekte. Tako su i razmaci između sezona postali sve veći. Uz to, ukinuti su i tantijemi vezani uz licence i autorska prava, što je također još jedan izvor prihoda. Uz trend rada na serijama od kojih neke na kraju nisu ni snimljene, vrijeme koje troše na posao koji možda nikad neće biti plaćen postao je prerizičan. A do zaštite autorskih prava pred sverastućim AI-em nismo ni došli. I zato štrajk. Netokracija