18.07.2019. (07:30)
Hrvatskom turizmu u idućoj se godini predviđa pad, osobito ako cijene nastave rasti, upozoravaju ministar Tonči Glavina i guverner HNB-a Boris Vujčić. Iako je Vujčić umjereno optimističan oko inflacije, ekonomist Neven Vidaković takve procjene naziva pogrešnima i ponavljajućima. Smatra da će inflacija ostati visoka zbog rasta cijena energije i strukture hrvatskog gospodarstva, koje se pretežno oslanja na turizam. Bez jače proizvodnje i diverzifikacije, Hrvatska ostaje ranjiva na svaki veći vanjski šok. Stalno se dešavaju neki šokovi koji nam destabiliziraju ekonomiju i manifestiraju se na visoku stopu inflacije. Razlog je struktura ekonomije koja nam uvjetuje strukturu inflacije… Novosti
Prema procjenama HNB-a, inflacija u Hrvatskoj trebala bi postupno usporavati, s 3,7 ove godine na 3,1 posto u 2026. i oko 2,3 posto u 2027., no i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto. Glavni razlozi dosadašnje povišene inflacije su snažan rast plaća, visoke cijene usluga potaknute turizmom te pritisci na cijene hrane. Usporavanje rasta plaća, smanjenje turističkih cijena i slabiji gospodarski rast trebali bi ublažiti inflaciju, dok su glavni rizici energija, geopolitika i klimatski uvjeti. tportal
Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.
Istraživanje Jutarnjeg lista pokazuje da četveročlana obitelj za osnovne blagdanske namirnice ove godine treba izdvojiti oko 118 eura, što je više nego prošle godine, unatoč dojmu nižih cijena zbog akcija i popusta. Janjetina i odojak su znatno jeftiniji nego lani, dok su cijene bakalara gotovo nepromijenjene. Povrće, limun, francuska salata, brašno, čokolada i pića bilježe manje promjene. Sindikati upozoravaju da će stvarni trošak košarice za Božić vjerojatno rasti, osobito za domaće proizvode, pa će inflacija i dalje osjećajno utjecati na blagdanski budžet. Jutarnji
Unatoč godinama mračnih prognoza, svjetsko se gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim. MMF drugi put zaredom podiže prognozu rasta na 3,2%, a sličan uzorak bilježi i Europa, uz inflaciju koja se vraća prema cilju. ESB stope drži stabilnima na 2% jer smatra da je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Hrvatska, s ograničenom izloženošću SAD-u, očekuje rast od 3,2% ove godine i umjereno usporavanje koje bi trebalo dodatno stišati inflaciju. Ipak, sve vrijedi pod uvjetom da sudbina ne pripremi još jednu ironičnu diverziju. Boris Vujčić za Poslovni
Inflacija kod nas ove godine bit će oko 3,8%, gotovo dvostruko viša od inflacije europodručja. Glavni razlog je snažan i tvrdokoran rast cijena usluga, koji sam nosi više od polovice ukupne inflacije. Cijene hrane su prvo rasle zbog globalnih kretanja, a zatim zbog domaće potražnje, no sad se smiruju. Energenti su stabilni, a poskupljenje struje imat će ograničen učinak. Kako domaća potražnja slabi, usluge bi napokon mogle popustiti, što upućuje na dezinflaciju u 2026. Ulazimo u fazu dezinflacije, a poduzeća koja i dalje budu neopravdano dizala cijene riskiraju udarac potražnje i gubitak konkurentnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab
Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT
Inflacija je zahvatila i hrvatsku kulturu – cijene ulaznica za kazališta, koncerte i kina porasle su i do 12 posto, dok honorari umjetnika ostaju „zaleđeni u vremenu“. Producentica Lidija Ivanda i redatelj Christian Jalžečić upozoravaju da se kultura tretira kao luksuz, a ne javno dobro. Dok kazališta poput Gavelle i klubova poput Tvornice kulture dižu cijene kako bi pratila troškove, publika postaje sve opreznija u odabiru sadržaja. Nakladnici bilježe stabilizaciju tržišta i rast interesa za audioknjige, no nezavisna scena i dalje balansira između entuzijazma i egzistencije. tportal
Dok se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo zadržava iznad četiri posto, premijer Andrej Plenković i članovi Vlade okrivljuju Hrvatsku narodnu banku za nedovoljno djelovanje. Nakon što su premijer Andrej Plenković i članovi Vlade optužili HNB za pasivnost u borbi protiv inflacije, iz središnje banke stiže odgovor – i to s brojkama. HNB ističe da Hrvatska i dalje ima inflaciju višu od europskog prosjeka zbog rasta plaća, snažne domaće potražnje i povećanja cijena energije, uključujući administrativne odluke Vlade. Naglašavaju i da monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, dok HNB djeluje kroz ograničavanje kreditiranja i stabilizaciju financijskog sustava. Inflacija u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 4–5 posto.Telegram… komentiraju na Forumu
Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal
