Grad Zagreb kupuje 1300 stanova u naselju Novi Jelkovec za 169 eura - od ZG Holdinga - Monitor.hr
23.08. (13:00)

Još ako ne uzmete u obzir najamninu u zadnjih 15 godina...

Grad Zagreb kupuje 1300 stanova u naselju Novi Jelkovec za 169 eura – od ZG Holdinga

Riječ je o socijalnim stanovima različitih kvadratura izgrađenima oko 2008. godine, a Grad Zagreb uzeo ih je u najam na rok od 15 godina uz mjesečnu najamninu u visini od 9.354.050,29 kuna uvećano za PDV, dok se Zagrebački holding obvezao istekom najma i podmirenjem svih mjesečnih naknada prodati stanove Gradu Zagrebu za kunu po stanu. Preračunato u eure, to iznosi 0,13 eura po stanu, odnosno ukupno 169 eura, što je iznos koji čini ostatak kupoprodajne cijene obuhvaćene kroz mjesečne naknade. tportal


Slične vijesti

Jučer (20:00)

I nije neka utjeha

Najam stanova u EU skočio za 47,1 posto, Hrvatska među najmanjim porastima

Cijene najma u Europskoj uniji u prvoj polovici 2024. porasle su za 47,1% u odnosu na kraj 2023., dok je u Hrvatskoj taj rast bio samo 1,3%, svrstavajući je među države s najmanjim skokom. Najveći rast bilježe Mađarska i Rumunjska (6,5% i 6,2%), dok Luksemburg ima najmanji (0,7%). Iako je Hrvatska imala skromniji rast na nacionalnoj razini, Zagreb i Split su doživjeli značajne skokove u cijeni najma, s porastima od 20% i 26%. U Zagrebu cijena najma stana doseže i do 1000 eura mjesečno. Novi list

03.10. (18:00)

Rintati ili rentati, pitanje je sad

Prosječnoj osobi u Hrvatskoj potrebno je 238 mjesečnih neto plaća za kupnju stana od 100 kvadrata

Što je povoljnije nego u Poljskoj, Švicarskoj i Luksemburgu. Najbrže do stana dolaze Danci, koji za 114 plaća mogu kupiti isti prostor, dok u Slovačkoj treba čak 297 plaća. Globalno, najpovoljnije je u Južnoafričkoj Republici (71 plaća), a najnepristupačniji su Nepal (684 plaće) i Turska (361 plaća). Podaci također pokazuju razlike u kamatnim stopama na hipoteke, gdje su stvarne kamate u Hrvatskoj 0,64%, a u Rusiji čak 12,3%. Forbes

02.10. (14:00)

Prilika: Iznajmljujem stan 300 km od Zagreba!

Hrvatska ima 600 tisuća praznih stanova, ali mnogi nisu tamo gdje ih želimo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima oko 600 tisuća praznih nekretnina za stanovanje, što je oko 30% ukupnog broja stambenih jedinica. Prazne nekretnine najčešće se nalaze u ruralnim područjima poput Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, gdje taj postotak prelazi 50%. Iako Vlada planira uvođenjem poreza potaknuti vlasnike da ih stave na tržište, problem je što mnoge od tih nekretnina nisu atraktivne za život, zbog čega njihov utjecaj na cijene stanovanja ostaje upitan. Forbes

30.09. (16:00)

Ni njima se ne plaća njihov porez

Državne nekretnine se sporo prodaju, a država više troši na plaćanje pričuve nego što bi plaćala porez na nekretnine

Prema podacima Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja državnim nekretninama, Hrvatska ima više od 7000 stanova u svom vlasništvu. Ukupna površina im iznosi 321.775 m². Hipotetski, kada bi svi bili pogodni za stanovanje i u potpunom vlasništvu države, godišnje bi država morala plaćati između 193 tisuće i 2.6 milijuna eura poreza na nekretnine. U stvarnosti država uopće ne zna koliko nekretnina ima ni koliko vrijede, zbog čega proces prodaje teče jako sporo. Prije nekoliko godina je broj navedenih stanova u državnom vlasništvu bio manji nego danas, pa se može dobiti dojam da država zapravo stalno kupuje nekretnine. U stvarnosti ih samo “pronalazi” i još se ne zna konačan broj. Branimir Perković za Index.

28.09. (09:00)

Od betonske oaze do poreznog labirinta

Vizek: Evo zašto se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu govorila je o uvođenju poreza na nekretnine, naglasivši da bi to bio “kopernikanski obrat” u hrvatskoj svijesti i poslovanju. Istaknula je da je nekretninski sektor u Hrvatskoj postao porezna oaza, bez adekvatnog oporezivanja, što stavlja i puno prostora za pranje novca. Smatra da će odluke lokalnih vlasti o visini paušalnog poreza utjecati na ponudu nekretnina, što bi moglo stabilizirati ili sniziti cijene. Vizek je također upozorila na potrebu boljeg sustava procjene vrijednosti nekretnina kako bi se takav porez uveo na pravi način. Razlozi su jednostavnost i transparentnost, smanjenje administrativnog tereta, ali i tehnološka ograničenja. Net

26.09. (09:00)

Država će nekima ipak progledati kroz prste

Objavljeno u kojih devet slučajeva se neće plaćati porez na nekretnine

Iznimke od plaćanja poreza na nekretnine (Index):

  • Nekretnine koje služe za stalno stanovanje.
  • Nekretnine koje se iznajmljuju za stalno stanovanje (ugovor o najmu).
  • Nekretnine koje se koriste u javne svrhe ili za institucionalni smještaj osoba.
  • Nekretnine namijenjene prodaji, ako je od unosa u poslovne knjige prošlo manje od šest mjeseci.
  • Nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (također do šest mjeseci od preuzimanja).
  • Nekretnine koje nisu primjerene za stanovanje zbog proglašenja prirodnih nepogoda.
  • Nekretnine kod kojih je onemogućena stambena namjena iz drugih razloga.
  • Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.
  • Nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave unutar njihovog teritorija.

Ove iznimke će biti ključne za građane i vlasnike nekretnina u određivanju njihovih obaveza prema novim poreznim pravilima.

21.09. (13:00)

I nekretnina mora platiti stanarinu

Porez na nekretnine plaćat će dvadeset posto Hrvata i više od 100 tisuća stranaca

Novi porez na nekretnine cilja vlasnike praznih stanova i vikendica koje se ne koriste za stanovanje ili dugoročni najam. Ideja je prebaciti dio poreznog tereta s rada na imovinu, uz predviđeni raspon od 1 do 10 eura po kvadratnom metru. Iako se uz porez očekuje smanjenje praznih stanova, iskustva iz inozemstva pokazuju da to neće značajno riješiti stambene probleme. Kritičari ističu kako porez sam po sebi neće povećati ponudu nekretnina ni smanjiti cijene najma, dok iznajmljivači brinu o rastu troškova. S obzirom na nekonzistentnost podataka, teško je procijeniti na koliko će nekretnina ‘udariti‘ porezna politika, no samo vikendica (stranih i domaćih) i objekata za kratkoročni najam očigledno ima više od 500 tisuća. Strani državljani su u samo posljednjih 10 godina kupili oko 77 tisuća nekretnina vrijednih oko 6,9 milijardi eura. Lider

19.09. (20:00)

Prodajem stan - može u gotovini, a može i zamjena za cijelo selo

Za jednu kuću u Splitu može se kupiti 100 kuća u Podravini

Novi podaci o broju prodanih nekretnina i postignutim cijenama i dalje otkrivaju ogroman nesrazmjer između tržišne vrijednosti na kopnu i obali. Broj prodanih obiteljskih kuća i medijalna cijena obiteljske kuće po kvadratu po županijama i gradovima sjedištima još jednom potvrđuju bolnu istinu: kontinent i more u golemoj su disproporciji. Medijalna cijena znači da se pola nekretnina prodalo za manje, a pola za više od toga. Najbolje se to vidi na lanjskim cijenama prodanih kuća: najskuplje su bile u gradu Splitu s medijalnom cijenom od 1167 eura, a najjeftinije u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodsko-posavskoj županiji – samo 19 eura po kvadratu. Danica

14.09. (16:00)

WC test: Nova tehnika za izbjegavanje kasnijih poplava

Kupujete kuću ili stan? Obvezno napravite provjeru koja vam može uštedjeti mnogo novaca

Prilikom kupnje nove kuće, osim krova i plijesni, važno je provjeriti stanje toaleta, savjetuje House Digest. Pustite vodu u svakom WC-u kako biste provjerili protok i pritisak vode te uočili potencijalne probleme poput slabog ispiranja ili dugog punjenja vodokotlića. Ako osjetite miris kanalizacije, to može ukazivati na ozbiljniji problem, poput nedostatka p-sifona koji sprječava ulazak kanalizacijskog plina. Pravovremeno prepoznavanje ovih kvarova može vas spasiti od skupih popravaka u budućnosti. Poslovni

07.09. (19:00)

Što bliži pogled na more - veća cijena kvadrata

Cijene stanova lete u nebo na moru, u unutrašnjosti još uvijek ‘prizemljene’, Zagreb nije ni u top 10 po skupoći

U 2023. godini na hrvatskom tržištu nekretnina zabilježeno je 116.961 kupoprodaja, što predstavlja blagi rast od 0,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 9,1 milijardu eura, što čini 12 posto BDP-a Hrvatske. Najveći udio u prodajama činili su stanovi (39,2 posto), građevinska zemljišta (21,9 posto) i obiteljske kuće (18,4 posto). Najskuplji stanovi/apartmani nalazili su se u općini Bale (4.264 eura po kvadratnom metru), zatim Puntu (3.427 eura), Omišlju (3.149 eura) i Rovinju (3.120 eura). U Zagrebu je medijalna cijena stana iznosila 2.299 eura. S druge strane, najniže cijene stanova bilježene su u kontinentalnim općinama poput Darde, Đurđenovca i Vukovara, s cijenama ispod 500 eura po kvadratnom metru. tportal