HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće - Monitor.hr
14.05.2019. (07:30)

Namjenska pravila

HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće

HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna


Slične vijesti

15.12.2019. (15:30)

Pomak zbog turista

Kriptovalute i što o njima kaže HNB

Iz HNB-a upozoravaju građane da se informiraju o kupnji, trgovanju i korištenju virtualnih valuta te mogućim rizicima. Ppostoji više od 1600 kriptovaluta, a najpopularniji je bitcoin. Jedan bitcoin trenutno vrijedi 50 tisuća kuna. U Hrvatskoj se kriptovalute ne koriste na najvećem broju prodajnih mjesta, no u 55 poslovnica Hrvatske pošte moći će se promijeniti u kune. HRT

01.10.2019. (21:30)

Minus nikad ne dolazi sam

HNB: Inozemni dug porastao više nego što smo mislili, od turista zaradili manje nego što smo mislili

U skladu s revizijskom praksom zemalja eurozone, HNB je u 2019. proveo veliku reviziju statistike odnosa s inozemstvom i došao do podataka koji se se poklapaju s dosadašnjima. Prvo je bruto inozemni dug koji je na kraju 2018. godine iznosio 42,7 milijardi eura, što je za 3,9 milijardi eura više nego prema staroj metodologiji,; ove je godine porastao još 44,6 milijardi eura do kraja drugog tromjesečja. Drugo je zarada od stranih turista – 2018. godine manja je za 600 milijuna eura nego što se prije računalo – nije 10,1 milijarda eura, nego 9,5 milijardi eura; dosad se računalo prema podacima zavoda za statistiku, a sada po puno detaljnijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova. Jutarnji

17.03.2019. (23:30)

Prodani

Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

06.03.2019. (21:30)

Svi pušu isti balon

Eksplozija nenamjenskih kredita u Hrvatskoj, HNB odlučio reagirati

Gotovinski nenamjenski krediti prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu. Analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite. Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji. Index

26.02.2019. (13:30)

Brojanje eurocenta

Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

18.12.2018. (23:30)

Drugi put toliko u kunama podijelite ljudima i riješen problem

HNB u mjesec dana kupio milijardu eura, paze da kuna previše na ojača

HNB je u ponedjeljak od domaćih banaka kupio gotovo 500 milijuna eura, početkom mjeseca još 495 milijuna, dok guverner Vujčić najavljuje da će nastaviti intervenirati i u 2019. godini jer deviza ima dovoljno, a uskoro će krenuti i priljev ‘svježih’ eura, kojeg podržavaju snažan izvoz, produljena turistička sezona, ali i doznake gastarbajtera. HNB to radi da održi tečaj, da kuna značajno ne ojača (pokušavaju držati srednji tečaj na 7,4). T-Portal

26.11.2018. (17:00)

Novi servis HNB-a – preglednik bankarskih naknada svih banaka (mjesečna naknada, kamate na prekoračenje…)

10.07.2018. (11:00)

Guverner koji bi trebao upokojiti kunu

Viktor Vresnik: Povijest hrvatskih guvernera HNB-a

Boris Vujčić, kojem je mandat završio jučer, naslijedio je Rohatinskog čiji je bio zamjenik i nastavio stabilnu, lagano ekspanzivnu monetarnu politiku. Možda vam nije simpatičan, možda mislite da je bio preplaćen (nije) i previše na putu, ali HNB je radio bez zastoja. Pripremio je Hrvatsku za početak procesa uvođenja eura, napravio je to dobro, u ministru financija Zdravku Mariću ima solidnog partnera i, nakon što je godinama bio uronjen u hrvatski proces stapanja s EU, zaradio je pravo da upravo on taj proces privede kraju.

11.05.2018. (10:40)

Hrvatska narodna banka intervenirala otkupivši od banaka 320,5 milijuna eura