• 14.05. (07:30)

    Namjenska pravila

    HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće

    HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna



  • Slične vijesti

    04.05. (12:30)

    Banke pooštrile kriterije

    Građani s prosječnom plaćom odsad za 30-ak posto manje kreditno sposobni

    Neke banke počele su primjenjivati preporuke HNB-a da za gotovinske kredite u obzir uzimaju iste kriterije kao za stambene. Lani su ti kriteriji pooštreni zbog izmjena Ovršnog zakona, pa je sad zaštićena četvrtina, a ne kao prije, trećina plaće. Građani s prosječnom plaćom tako će, osim stambenih, i za uzimanje nenamjenskih kredita biti za 30-ak posto manje kreditno sposobni u odnosu na prošlu godinu. HRT

    23.04. (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    06.03. (20:30)

    Svi pušu isti balon

    Eksplozija nenamjenskih kredita u Hrvatskoj, HNB odlučio reagirati

    Gotovinski nenamjenski krediti prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu. Analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite. Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji. Index

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    18.12.2018. (22:30)

    Drugi put toliko u kunama podijelite ljudima i riješen problem

    HNB u mjesec dana kupio milijardu eura, paze da kuna previše na ojača

    HNB je u ponedjeljak od domaćih banaka kupio gotovo 500 milijuna eura, početkom mjeseca još 495 milijuna, dok guverner Vujčić najavljuje da će nastaviti intervenirati i u 2019. godini jer deviza ima dovoljno, a uskoro će krenuti i priljev ‘svježih’ eura, kojeg podržavaju snažan izvoz, produljena turistička sezona, ali i doznake gastarbajtera. HNB to radi da održi tečaj, da kuna značajno ne ojača (pokušavaju držati srednji tečaj na 7,4). T-Portal

  • Slične vijesti

    04.05. (12:30)

    Banke pooštrile kriterije

    Građani s prosječnom plaćom odsad za 30-ak posto manje kreditno sposobni

    Neke banke počele su primjenjivati preporuke HNB-a da za gotovinske kredite u obzir uzimaju iste kriterije kao za stambene. Lani su ti kriteriji pooštreni zbog izmjena Ovršnog zakona, pa je sad zaštićena četvrtina, a ne kao prije, trećina plaće. Građani s prosječnom plaćom tako će, osim stambenih, i za uzimanje nenamjenskih kredita biti za 30-ak posto manje kreditno sposobni u odnosu na prošlu godinu. HRT

    23.04. (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    06.03. (20:30)

    Svi pušu isti balon

    Eksplozija nenamjenskih kredita u Hrvatskoj, HNB odlučio reagirati

    Gotovinski nenamjenski krediti prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu. Analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite. Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji. Index

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    28.01. (13:00)

    Kamate će ostati na niskim razinama još godinu-dvije sigurno, kamate na dugoročnu štednju su 0,69 posto, stambeni u eurima 3,31, a kunski 3,42 posto.

    Iscrpnije...
    21.01. (22:00)

    Hrvati opet sve češće podižu kredite, podsjeća na 2008. godinu. Krediti stanovništvu iznose 124,4 milijarde kuna

    Iscrpnije...
    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna