Hrvati rade puno, više i od Nijemaca, ali većinom neproduktivno - Monitor.hr
30.08. (11:00)

Možda radimo puno, ali zato trpimo i više stresa

Hrvati rade puno, više i od Nijemaca, ali većinom neproduktivno

Usporedbom broja sati koje ljudi rade u različitim zemljama može se dobiti uvid u kulturne norme rada, ekonomsku produktivnost, pa čak i zakone o radu. Imajući ovo na umu, Visual Capitalist rangirao je zemlje OECD-a (uz nekoliko drugih) na temelju njihovih prosječnih godišnjih radnih sati. Na vrhu se tako našao Meksiko, gdje prosječni radnik radi više od 2000 sati godišnje. Druga je Kostarika, uz Meksiko jedina čiji stanovnici rade više od dvije tisuće sati. Hrvati su među prvih deset, iza Grčke i Rumunjske. Gledajući s druge strane liste, dvije zemlje koje rade najmanje sati su Njemačka i Danska. To je odraz jakih zakona o radu u tim zemljama. Ipak, rad manje sati ne znači da zemlja postaje manje produktivna. Njemačka je poznata po svojim industrijama visoke vrijednosti, a to se vidi i po BDP-u. Lider


Slične vijesti

Srijeda (12:07)

Zoom pozadina utječe na vaš prvi dojam na poslovnim sastancima

19.09. (01:00)

Bez klanova i grupica, molim

Kako prevladati izazove nerazumijevanja, ogovaranja i zavisti

Uspoređivanje je prirodna ljudska tendencija koja može biti korisna za osobni rast i razvoj. Međutim, kada uspoređivanje pređe granicu i postane sredstvo za samopotvrđivanje ili osjećaj inferiornosti, može izazvati neželjene posljedice. Promocija i samopromocija također su kritični trenuci u svačijem profesionalnom životu. Kako bi se prevladali ovi izazovi, svatko mora krenuti od sebe i svojih prednosti, mana i svoje samosvijesti. Dodatno, važno je razvijati kulturu suradnje i podrške u radnom okruženju. Tvrtke mogu poticati timsku kulturu i promicati dijeljenje ideja i zasluga među zaposlenicima. Organiziranje edukativnih radionica o prevladavanju predrasuda i različitosti također može pomoći u stvaranju razumijevanja i poštovanja među kolegama i kolegicama. Savjeti

15.09. (00:00)

Posao je užas, šef je koma, a plaća još gora

Skrivena snaga imidža i kakav je, doista, odraz tvrtke u ’ogledalu društva’

Nedavno su proveli istraživanje u kojem su zaposlenike prema kriteriju zadovoljstva podijelili u tri skupine angažiranosti – promotore, pasivne i kritičare. Iako je mnogi različito definiraju, i praktičari i akademici slažu se da je angažiranost zaposlenika refleksija uvjeta radnog mjesta. Angažirani zaposlenici razmišljaju, ali i osjećaju te djeluju u skladu s ciljevima kompanije. Gledano po zemljama, u Hrvatskoj se nalazi relativno veliki broj kritičara trenutnog poslodavca (čak 68 posto). Od nas više kritičara imaju samo Slovenija te Makedonija. Employer branding važan je iz dva razloga: kako bi kompanije zadržale (najbolje) zaposlenike i kako bi privukle nove. Prvi je korak osvijestiti kako nas doživljavaju drugi, a sve kako bi stvarna vrijednost tvrtke bila prepoznata. Lider

14.09. (17:36)

Šef iz snova – vjernog radnika povodom 30. godine rada nagradio novim automobilom

04.09. (13:00)

Još samo da je ista plaća

Kraći radni tjedan se isplati, radnici u skraćeno radno vrijeme su učinkovitiji

Što su ljudi dulje radili na nove, učinkovitije načine, to su im radni tjedni postajali kraći. Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata tjedno. To su pokazali rezultati eksperimenata provedenih tijekom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda. U novim eksperimentima sudjelovale su različite tvrtke iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača. Velika većina kompanija koje su sudjelovale u eksperimentu odlučila je da se više neće vraćati na stari sustav. Index

01.09. (22:00)

Dati im više od kuhanje kave

Zapošljavanje učenika: Kako poslodavci mogu biti korektni i poticajni

Ulaganje u mlade ljude predstavlja temelj održivog razvoja i budućnosti svakog društva. Kada govorimo o zapošljavanju učenika, važno je osigurati da poslodavci pružaju prilike koje su poticajne, ali i fer prema mladim radnicima. S obzirom ne to da u Hrvatskoj imamo nedostatak radne snage na mnogim pozicijama, doprinos učenika je itekako važan. Važno je jasno definirati uvjete i kriterije koji se očekuju od radnika. Poslodavci bi trebali pružiti prilike koje će odgovarati njihovim sposobnostima i ciljevima. Razmotrite osposobljavanje i obuku kako biste pomogli učenicima u stjecanju novih vještina i osjećali se samopouzdano u svojoj ulozi. Stariji i iskusniji zaposlenici mogu pružiti podršku i mentorstvo novim kolegama – učenicima, pomažući im da se osjećaju dobrodošlo i integrirano u radno okruženje. Savjeti

31.08. (16:00)

Mami si doma pričaj kak da radi

Sebične zaposlenike prepoznajte po ovih pet stvari

Portal CNBC angažirao je radnog psihologa Stefana Falka koji je naveo pet toksičnih rečenica prema kojima je lako prepoznati toksičnog sebičnjaka u radnoj okolini (Lider)

 

  • Savjete i feedback doživljavaju kao osobni napad
  • “Moje ideje su vrijedne i uvijek se moraju ozbiljno razmotriti“
  • Misle da je uspjeh kolega na štetu njegovog
  • Jasne smjernice i definirana očekivanja doživljavaju kao pokušaj kontrole
  • “To što se ne slažeš, znači da me ne cijeniš”

Kako se prema njima odnositi:

  • Izbjegavajte ih, kad i ako je to moguće
  • Postavite jasne granice
  • Upoznajte ih s rizicima
21.08. (22:00)

Objesi 'Zimmer frei', lezi pod palmu i uživaj

Hrvatska: kad velika zarada u turizmu ruši tržište rada

Dobra zarada od turizma čini neatraktivnim zapošljavanje u ostalim sektorima, posebice u javnoj upravi. To bi za turistički intenzivna područja u Hrvatskoj mogao postati ozbiljan problem.  Za radna mjesta pravnika mislim da smo šest puta raspisivali natječaje. Nitko se nije javio – kazuje gradonačelnik Rovinja. Ta neatraktivnost zapošljavanja u javnoj upravi jednim je dijelom posljedica vrlo visoke zarade koja se ostvaruje iznajmljivanjem u privatnom smještaju. A visoka zarada vuče sa sobom više slobodnog vremena i potrebu za komocijom, putovanjima i slično. To sa stalnim zaposlenjem jednostavno ne ide. Zato upozorava na jedan hrvatski fenomen; a to je slabo ili nikakvo oporezivanje kuća za odmor. Ovaj trend uspoređuje s Nizozemskom bolesti. Riječ je o ekonomskom fenomenu koji se svojedobno pojavio u toj zemlji, a prema kojem brzi razvoj jednog sektora gospodarstva potiče pad u drugim sektorima. Tako je zbog naglog razvoja obrta i trgovine u Amsterdamu, gdje je velik broj ljudi bio u posjedu poslovnih prostora, došlo do naglog rasta cijena najma tih prostora. Posljedica toga bio je pad interesa za zapošljavanjem na tržištu rada. DW

17.08. (15:00)

Nek si gazda sam radi ako mi misli stvarati stres

Hustle kultura je ‘out‘: Mladi žele poslove koje mogu ‘ostaviti na poslu‘

Ni dobra plaća, ni velika odgovornost, ni važne titule nisu ono što se zoomerima čini vrijednim vlastitog vremena i, još bitnije, mentalnog zdravlja. Novo istraživanje je pokazalo da radnici koji su pripadnici generacije Z u Velikoj Britaniji sve više traže manje stresne poslove, budući da prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života u odnosu na takozvanu hustle kulturu koju su prihvatile prethodne generacije. Povećava se interes za poslove “tipične za mlađe kadrove” u kojima ljudi mogu lako spojiti posao i privatan život te od toga pristojno živjeti. Osim toga, važna im je i fleksibilnost s radnim vremenom i radom izvan ureda, a ne žele se prihvatiti niti velikih odgovornosti kao što je upravljanje timom ili redoviti prekovremeni rad. Lider

16.08. (19:00)

Nije u šoldima sve

Primjer uspješne domaće IT tvrtke: Sve neuspješne kompanije nalik su jedna na drugu, svaka uspješna je uspjela na svoj način

Danas velik broj IT kompanija razvija isti proizvod, možda samo marginalno drugačiji u odnosu na ostale. Ulaze u industrije u kojima je jednostavnije razviti proizvod jer znaju kako su to radile kompanije prije njih, ali u koje se teško probiti jer su već zasićene – i onda se nažalost dovedu do toga da se moraju boriti cijenom, umjesto kvalitetom i inovacijom. Nema novca koji može zamijeniti utjecaj na razvoj svojeg proizvoda i brzinu rasta svojeg poslovanja. To je, nažalost, aspekt vođenja poslovanja na kojem padnu mnogi mladi startupi i koji onda dovedu do neupjeha brojnih perspektivnih proizvoda. Skakanje na svaku priliku i svaki novi trend odvlači fokus od onog bitnog – osiguravanja da proizvod koji razvijamo bude vrhunski. Trendovi se u IT industriji brzo pojave i brzo nestanu, to smo u ove 22 godine vidjeli nebrojeno puta. Ono što je neke guralo naprijed svih ovih godina je fokus na proizvod i rješavanje problema koji su zaista važni. No, na nekim poljima ne treba žuriti s rastom i razvojem. Netokracija