Hrvati rade puno, više i od Nijemaca, ali većinom neproduktivno - Monitor.hr
30.08.2023. (11:00)

Možda radimo puno, ali zato trpimo i više stresa

Hrvati rade puno, više i od Nijemaca, ali većinom neproduktivno

Usporedbom broja sati koje ljudi rade u različitim zemljama može se dobiti uvid u kulturne norme rada, ekonomsku produktivnost, pa čak i zakone o radu. Imajući ovo na umu, Visual Capitalist rangirao je zemlje OECD-a (uz nekoliko drugih) na temelju njihovih prosječnih godišnjih radnih sati. Na vrhu se tako našao Meksiko, gdje prosječni radnik radi više od 2000 sati godišnje. Druga je Kostarika, uz Meksiko jedina čiji stanovnici rade više od dvije tisuće sati. Hrvati su među prvih deset, iza Grčke i Rumunjske. Gledajući s druge strane liste, dvije zemlje koje rade najmanje sati su Njemačka i Danska. To je odraz jakih zakona o radu u tim zemljama. Ipak, rad manje sati ne znači da zemlja postaje manje produktivna. Njemačka je poznata po svojim industrijama visoke vrijednosti, a to se vidi i po BDP-u. Lider


Slične vijesti

05.06. (11:00)

Ako želiš stručnost, ne ideš na Reddit

Nezastupljenost žena u IT industriji: ‘Jednostavno ih je manje koje to stvarno zanima’… Really?

Iako Netokracija već godinama mapira rodnu nejednakost u hrvatskom IT-ju, potkrijepljeno brojkama – recimo,  samo 16% žena nije doživjelo spolnu diskriminaciju, Android developeri u Hrvatskoj imaju 40% veću plaću od kolegica, a u svim zanimanjima i razinama senioriteta žene su, u prosjeku, plaćene 315 eura manje od kolega, pišući ovaj tekst autorica je rezignirano zaključila da nema smisla izvlačiti i predočavati brojke i istraživanja koja dokazuju da se djevojčice sustavno odvraća od STEM područja te da su, posljedično, žene kronično podzastupljene i potcijenjene u IT industriji. Prije svega, jer je iz rasprave na Redditu jasno da oni koji tvrde da diskriminacije nema, u maniri “samo postavljam pitanja” traže da im se predoče brojke i argumenti, a kad ih dobiju, crno na bijelom, jednostavno ih ignoriraju. Oni su već formirali mišljenje i nema tog istraživanja ili izvješća koje će ih razuvjeriti…  Netokracija

04.06. (14:00)

Upskillaj se ili te AI preskilla

Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni

03.06. (14:00)

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

28.05. (19:00)

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

27.05. (14:00)

Današnji šefovi moraju biti pedagozi i life coachevi

Mladi traže svrhu, a ne samo plaću: zašto stare metode vođenja više ne pale

Unatoč primamljivim bonusima i jasnim ciljevima, motivacija zaposlenika opada jer klasično transakcijsko vodstvo ne odgovara njihovim dubljim potrebama. Današnji radnici, osobito mlađe generacije, traže svrhu, razvoj i odnose, a ne samo nagrade. Upravo zato nastaje jaz između onoga što menadžeri nude i što zaposlenici traže. Rješenje je u novim, autentičnijim stilovima vođenja koji počinju razvojem samog lidera, poput modela EMANA koji stavlja naglasak na unutarnju stabilnost, empatiju i svrhovito djelovanje. Lider

20.05. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

10.05. (01:00)

Se dela, se ne lenguzi

Nezaposlenost pala ispod 80 tisuća uz sve više stranih radnika

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 80.000, a zaposlenih je rekordnih 1,74 milijuna. Istovremeno, broj radnih dozvola za strance doseže nove vrhunce – samo u prva tri mjeseca 2025. izdano ih je 53.662, najviše Nepalcima. Glavni generatori zapošljavanja su građevinarstvo, turizam i zdravstvo. Unatoč manjem broju prijavljenih slobodnih radnih mjesta, zaposlenost raste, ali sve više zahvaljujući stranim radnicima. Do 2030., svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac. Lider

03.05. (19:00)

Kad radni vijek pređe rok trajanja, ali radnik ne

Kako zaposliti umirovljenika, a da mu ne uzmete mirovinu

Sve više umirovljenika u Hrvatskoj ponovno se zapošljava, a broj zaposlenih narastao je više od tri puta u sedam godina. Zapošljavanje je moguće uz ugovor o radu, a umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena bez gubitka mirovine – pod određenim uvjetima. Poslodavci moraju osigurati ista prava kao i ostalim radnicima. Posebni uvjeti vrijede za branitelje i korisnike invalidskih mirovina. Prije zaposlenja preporučuje se savjetovanje s Poreznom upravom zbog raspodjele osobnog odbitka i eventualne prilagodbe porezne kartice. Savjeti

02.05. (14:00)

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

29.04. (00:00)

Tko traži – kuha, toči i skladišti

Najtraženija zanimanja početkom 2025.: trgovci, konobari, skladištari i kuhari

Početak 2025. godine obilježila je velika potražnja za radnicima u uslužnim djelatnostima. Prema podacima portala MojPosao, poslodavci su najviše tražili prodavače, konobare, skladištare i kuhare. Značajan porast oglasa zabilježen je i u području obrazovanja, zdravstva te sigurnosti, posebice za zaštitare. Najviše natječaja objavljeno je za radna mjesta u Zagrebu, a zapošljavanje na neodređeno i dalje dominira tržištem rada. Usprkos općoj aktivnosti, neke su struke poput dizajnera, umjetnika i medijskih djelatnika bilježile pad potražnje. Radna mjesta u turizmu također su u blagom padu, iako sezona tek predstoji. Nacional