Hrvatska: 260.000 oboljelih od dijabetesa, treba se čuvati šećera - i soli! - Monitor.hr
17.11.2016. (15:17)

Gorka sol

Hrvatska: 260.000 oboljelih od dijabetesa, treba se čuvati šećera – i soli!

Danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti, dok su u Hrvatskoj registrirane 260.092 osobe s dijabetesom, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000. Osim što općenito treba paziti na pravilnu prehranu, s naglaskom na tkz. “mediteransku”, i, očito, na šećer, sastojak na koji treba posebno paziti je – sol! Monitor


Slične vijesti

27.12.2020. (17:00)

Pamet ne boli

Znanstvenici razvili sustav na bazi umjetne inteligencije koji bez pikanja može otkriti nivo šećera u krvi

Hipoglikemija utječe na elektrofiziologiju srca, a budući da različito djeluje na srce svakog pojedinca, sustav umjetne inteligencije omogućuje praćenje razine glukoze na visoko personalizirani način. Očitanja EKG-a, koja vrši maleni uređaj koji ljudi nose na sebi, daju detaljnu sliku o ponašanju srca. Autori su razvili način precizne vizualizacije koji dio EKG vala je povezan s hipoglikemijskim događajem… Telegram

17.11.2016. (15:11)

U Hrvatskoj 260.000 oboljelih od šećerne bolesti

Danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti, dok su u Hrvatskoj 2015. godine registrirano 260.092 osobe sa šećernom bolestim, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000.

U studenom se obilježava svjetski dan šećerne bolesti (14.11.) uz koji se podiže svijest o važnosti pravilne prehrane za dijabetičare. Loše prehrambene navike i pretjerana uporaba određenih sastojaka poput soli i šećera štete zdravlju, a posebno dijabetičarima, a komplikacije do kojih može doći kod osoba koje boluju od šećernih bolesti jedan su od vodećih uzroka onesposobljenja i invaliditeta.

Paziti na šećer, ali i na sol

Komplikacije šećerne bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem odgovarajućih razina šećera u krvi, kontrolom krvnog tlaka te odgovarajućih razina masnoća u krvi. Jednako tako, prehrana je jedna od najvažnijih čimbenika u prevenciji šećernih bolesti. Primjerice, pretjeran unos soli i šećera može pridonijeti razvoju šećernih bolesti, kao i daljnjoj komplikaciji kod oboljelih. Stoga, svaka osoba koja boluje od šećernih bolesti trebala bi više pažnje posvetiti održavanju uravnotežene prehrane i stila života.

Smanjen unos soli u organizam preporuka je uz svaku dijetu. Ne postoji samo jedan način prehrane (dijete) kod šećerne bolesti pa je najzahtjevniji dio plana liječenja za većinu oboljelih – što, kako i kada jesti, dok pristup mora biti individualno prilagođen. Kao i kod opće populacije unos natrija trebao bi biti ograničen na 2,3 g/dan (6 g soli), s dodatnim restrikcijama za one koji imaju povišeni krvni tlak, a to je više od 50 posto osoba koje imaju šećernu bolest. Naime, kontrolirani unos soli pomaže u održavanju tlaka i kontroli zadržavanja tekućine, dok prevelik unos kuhinjske soli predstavlja rizik za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te također ima i štetan utjecaj na jetru.

Povrće, voće, riba, orašasti plodovi…

Obzirom da bi dijetoterapija trebala biti individualno prilagođena potrebama i znanju bolesnika, dijetetičar bi trebao biti aktivan član medicinskog tima koji može edukativno pomoći u savjetovanju bolesnika u izradi jelovnika. Nutricionistički uravnotežen plan uključuje cjelovite žitarice, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode i biljna ulja, a bazira se na mediteranskom principu prehrane uz neophodnu redukciju soli, šećera te ljutih sastojaka.

14.12.2015. (23:00)

FDA: Lijek za šećernu bolest može izazvati smrtonosnu urosepsu

11.05.2015. (00:05)

Bezbolna pošast

Svaki deseti u Hrvatskoj ima šećernu bolest, polovina ne zna da je bolesna

Procjenjuje se da u svijetu 382 milijuna osoba ima šećernu bolest. Od toga ih je u Hrvatskoj registirano 241.990, no stvaran broj mogao bi dostići 400.000. Nažalost, oko 50% oboljelih ne zna da je zahvaćeno ovom modernom kugom, uzrokovanom nezdravom prehranom i sjedilačkim načinom života, koja je usto za zdravstvo vrlo skupa – HZZO ona godišnje košta 11% proračuna – 2,5 milijardi kuna. O tome kako prepoznati njezine znakove, koje često ne primjećujemo dok nije prekasno, piše Novi list.