Hrvatska bi se mogla naći u problemima jer reformi nema, a helikopterskom novcu dolazi kraj - Monitor.hr
08.02. (08:00)

Kraj ere jeftinog zaduživanja

Hrvatska bi se mogla naći u problemima jer reformi nema, a helikopterskom novcu dolazi kraj

Hrvatska država se na domaćem tržištu zadužila za milijardu eura kako bi refinancirala dugove koji su nastali 2017. i 2019. Dvije stare obveznice tako su otplaćene jednom novom na rok od 8 godina te prinosom do dospijeća od 1,39 posto i kamatom od 1,25 posto. Obveznica iz 2019. izdana je uz kamatu od samo pola posto, zahvaljujući činjenici da je plasirana u eri negativnih kamata u Europi, kojoj po svemu sudeći dolazi kraj. Državni proračun više ne može računati na to da će novim obveznicama ostvarivati velike uštede na kamatama, već bi one ponovno mogle doći na razine od 5 do 6 posto. Jednom kad Europska središnja banka krene podizati kamatne stope kako bi se borila sa sve višom inflacijom, koja je u eurozoni u studenom dosegnula rekordnih 5,1 posto, kamate na obveznice nesumnjivo će porasti, što će otežati otplatu duga. T-portal


Slične vijesti

Srijeda (12:00)

Sve je to ok u novom normalnom

Rat nije jedini krivac za inflaciju, a ne zna se stiže li nam tek najgore

Pokazalo se da je inflacija ne samo tvrdokorna, nego da je rat s njom imao malo veze – inflacija ovoga puta ipak nije rezultat samo ratnih poremećaja na strani ponude nego, prije svega, onih iz vremena lockdowna (i sada aktualnog kineskog) kao i tiskanja goleme količine raznih novčanih papirića tijekom pandemije. Dakle, velikim je dijelom ona ipak i monetarna pojava. Utoliko još više začuđuje što neke zemlje, poput Kanade, imaju ‘genijalne’ ideje – građanima/biračima podijeliti novčanu pomoć kako bi lakše izdržali udar inflacije. Ima li išta normalnije od gašenja požara benzinom, za prvu ruku, teškim 9 milijardi dolara? No, što je u pozadini dugo neviđenih stopa rasta inflacije poduzetnike malo zanima. Njih zanima kada će kraj i kako da u međuvremenu hendlaju rast gotovo svih ulaznih troškova. Lider

19.05. (14:00)

Ušminkavanje krize

Šajatović: Sedam faza inflacije

Rast cijena pojavni je oblik nagomilanih neravnoteža dodatno povećanih ratom u Ukrajini i ekonomskim sukobom između Zapada i Rusije. Inflacija se obično razvija u sedam faza. Tek smo u drugoj. Pojednostavnjeno, prva je faza kad inflacija bukne i približi se godišnjoj razini rasta cijena od osam do deset posto. U drugoj fazi vlasti reda radi, da se ne kaže da ništa ne rade, odigraju predstavu sa zamrzavanjem cijena. U trećoj fazi inflacija jača, kupci smanjuju potrošnju. U četvrtoj fazi proizvođači smanjuju proizvodnju, ali nastavljaju pokušavati prevaliti trošak na preostale kupce. U petoj fazi u branšama počinju posustajati najneotporniji igrači. U šestoj fazi počinju socijalni buntovi. U sedmoj fazi, kad više ništa ne pomaže, vlasti smanjuju tiskanje novca, dižu realne kamate, hlade potražnju, mire se s recesijom samo da svedu inflaciju u političko-socijalno prihvatljive okvire. No, sve to traje, čak godinama… Miodrag Šajatović za Lider.

05.05. (20:00)

I nije neka utjeha

Javne financije: Inflacija će pomoći smanjiti razinu duga

Premda se na prvi pogled ne čini tako, veća inflacija uz ograničen rast rashoda značila bi lakše ostvarivanje planiranog udjela javnog duga u BDP-u zato što se u izračunu upotrebljava nominalni BDP. Ipak, posljedice zatezanja monetarne politike dviju najvažnijih središnjih banaka na svijetu, FED-a i ECB-a, neizbježno će nepovoljno utjecati na dosad vrlo vješto žongliranje ministra Marića javnim dugom. Loša je vijest da će kamate rasti, ali dobra je što ulazimo u eurozonu pa će premija rizika zahvaljujući tomu biti pod kontrolom. Loše je što smo se skuplje zadužili, a dobro što je to ipak jeftinije nego prije. Lider

02.05. (13:00)

Don't panic!!!

Tjedni pregled ekonomskih statistika: Recesija pred vratima?

Preliminarna procjena inflacije za travanj u eurozoni objavljena u petak pokazuje da inflacija nastavlja rasti. U travnju je tako stopa inflacije iznosila 7,5%, a iako je to tek nešto više od 7,4% koliko je bila u ožujku, zabrinjavajuće je što rast nastavlja unatoč tome što su cijene energije (prvenstveno nafte) pale u odnosu na mjesec ranije. Nemamo naznaka da će se inflacija u skorije vrijeme primiriti, a ovakve stope inflacije nikad ranije nisu zabilježene u eurozoni. Gledano po pojedinačnim zemljama, vidimo da su stope inflacije svugdje relativno visoke, no u nekim su zemljama prešle u dvoznamenkaste stope rasta (baltičke zemlje, Slovačka, Nizozemska). Proizvođačke cijene, koje su leading pokazatelj za daljnji smjer kretanja potrošačkih cijena, rastu još i brže: u Njemačkoj po stopi od 30,9% u ožujku (nikad ranije viđeno u zadnjih 50 godina od kad se vode podaci), u Španjolskoj još nevjerojatnijih 46,6% itd. Tko će i kako „progutati“ taj trošak odnosno kako u takvim uvjetima ostvariti ikakav realni gospodarski rast, potpuno je nejasno. Kako bi rekli naši stari: Brace yourself! Nova recesija je na vidiku – upozorava Ivica Brkljača na Ekonomskom Labu.

27.04. (19:00)

Loš tajming za sve ikad

Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana. Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja. DW

22.04. (01:00)

Preživjet ćemo i ovu inflaciju

MMF Hrvatskoj predviđa rast od 2.7 posto u ovoj godini

Ekonomski analitičar Damir Novotny je za HRT objasnio da je hrvatska ekonomija u prošloj godini ostvarila rast, vratili smo gubitak 8 i nešto. Ekonomisti gledaju te promjene BDP-a kao agregatno stanje, kako će se odraziti na pojedine slojeve društva, to će vrijeme pokazati. No, i ovaj rast je upola manji od jesenskih prognoza, koje nisu predvidjele rat u Ukrajini. Inflacija bi najesen trebala dostići svoj maksimum, prije svega u Eurozoni, a kod nas će taj val kasniti, bit će pomaknut prema drugoj polovici godine. Poslovni

15.04. (19:00)

Ajmo mi radije u dolarozonu

Treba li štednju iz eura pretvoriti u dolare?

S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na euro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od siječnja iduće godine vjerojatno smo u eurozoni (inflacija je trenutačno viša i bit će na razini godine viša od od administrativnih uvjeta Europske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško utjecati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, nitko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili. Lider

31.03. (21:00)

Izvanredna vremena traže izvanredna rješenja.

Šajatović: Danas je društveno odgovorno ublažiti rast svojih cijena

Očekivano, proizvođači u nove cjenike ugrađuju i dio iznad stvarnog povećanja ulaznih troškova. To je stavka očekivane inflacije. Kad bi se konkurenti u većini branši dogovorili da taj dio neće ugrađivati u cijene, inflacijska spirala mogla bi se ublažiti. Izvanredne okolnosti traže izvanredna rješenja. Transparentnosti cjenovnih politika moglo bi pomoći posljednjih godina opredjeljenje mnogih tvrtki da se dokažu kao društveno odgovorne. Sada je prilika da dokažu kako to nije samo pomodarstvo i da se društvena odgovornost ne svodi na donacije, brigu za zaštitu okoline ili ravnopravnost spolova. Danas je najvažniji ispit društveno odgovornog ponašanja velikih korporacija, srednjih i malih tvrtki pridonijeti ublažavanju inflacije. Masovni pokret mogao bi umanjiti psihološki, anticipativni dio inflacije. Miodrag Šajatović za Lider.

17.03. (13:00)

Nervoza i neizvjesnost

Smirivanje inflacije i cijena očekuje se tek za dvije godine

Godišnji rast potrošačkih cijena u veljači je premašio šest posto te je u ovom posljednjem valu hrvatskih 6,3 posto godišnje inflacije prvi put premašilo stopu inflacije u eurozoni od 5,8 posto. Veliki cjenovni udar energenata, prije svega goriva, dogodio se u ožujku, a od travnja stiže povećanje cijena struje i plina. Europska središnja banka procijenila je nedavno da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, no sudeći po kretanju cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća. Očekuje da će se inflacija progresivno smanjivati ​​i smiriti na razinama oko naših ciljanih dva posto inflacije u 2024. godini – kaže šefica Europske središnje banke Christine Lagarde. Večernji