Hrvatska bi se mogla naći u problemima jer reformi nema, a helikopterskom novcu dolazi kraj - Monitor.hr
08.02.2022. (08:00)

Kraj ere jeftinog zaduživanja

Hrvatska bi se mogla naći u problemima jer reformi nema, a helikopterskom novcu dolazi kraj

Hrvatska država se na domaćem tržištu zadužila za milijardu eura kako bi refinancirala dugove koji su nastali 2017. i 2019. Dvije stare obveznice tako su otplaćene jednom novom na rok od 8 godina te prinosom do dospijeća od 1,39 posto i kamatom od 1,25 posto. Obveznica iz 2019. izdana je uz kamatu od samo pola posto, zahvaljujući činjenici da je plasirana u eri negativnih kamata u Europi, kojoj po svemu sudeći dolazi kraj. Državni proračun više ne može računati na to da će novim obveznicama ostvarivati velike uštede na kamatama, već bi one ponovno mogle doći na razine od 5 do 6 posto. Jednom kad Europska središnja banka krene podizati kamatne stope kako bi se borila sa sve višom inflacijom, koja je u eurozoni u studenom dosegnula rekordnih 5,1 posto, kamate na obveznice nesumnjivo će porasti, što će otežati otplatu duga. T-portal


Slične vijesti

18.01. (10:00)

"Stanarina iz mjeseca u mjesec raste za stopu inflacije, tako mi piše na ugovoru"

Veliki problemi za podstanare u Hrvatskoj: “Sve je manje mjesta za obične ljude”

Stan u Zagrebu od 11 kvadrata zapalio društvene mreže: 'Uselila sam se i isti dan iselila' - Večernji.hr

Jedan od glavnih problema koji utječe na rast cijena je turistički najam s preniskim stopama oporezivanja. “Stanovi koji bi trebali biti dostupni građanima otišli su u turistički najam, odnosno apartmanizaciju, jer je porez par stotina kuna godišnje po krevetu. S druge strane, ne samo da se ništa ne radi po pitanju stanovanja mladih, nego su i stanovi iz dugoročnog prebačeni turistički najam, jer se to najmodavcima više isplati”, kaže predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović. “Uzmimo za primjer Dubrovnik gdje je ili sve u turističkom najmu ili je sve jako skupo. Običan čovjek to si ne možete priuštiti. To je zaista situacija u kojoj priobalni gradovi u Dalmaciji postaju samo gradovi bogatih. Ne govorimo samo o iseljavanju mladih nego i o tome da u nekim gradovima nemamo inženjera ili liječnika jer – nemaju gdje živjeti”, upozorava Ranilović. N1

14.01. (21:00)

“Priroda sukoba se mijenja”

Globalne prijetnje u sljedeće dvije godine

Povratak geopolitike -- Gospodari lutaka -- Sott.net

Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum koji će se održati u Davosu od 16. do 20. siječnja. Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja koji su svrstani u najveći dugoročni rizik. Druge su velike prijetnje “polarizacija društva dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”, kao što su sankcije, carine… N1

 

12.01. (11:00)

Moramo biti spremni na sve

Šajatović: Inflacijska očekivanja bit će presudna za rast cijena

Početkom prošle godine inflaciju je zapalio rast cijena sirovina nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Danas su cijene sirovina više-manje pod kontrolom. Ali probuđena inflacija sada hrani samu sebe. Hrana su upravo inflacijska očekivanja. Poslovna zajednica naučila je da Vlada u valovima biva nervozna zbog inflacije pa stalno prijeti zamrzavanjem cijena. Pa je logičan zaključak: digni cijene što prije – da ne uletiš u zamrzavanje. Povijest uči da je u inflaciji ipak manje tvrtki koje su propale jer su preventivno dizale cijene. Gašenje vatre (inflacije) benzinom (indeksacijom državnih plaća) do sada nigdje nije uspjelo. Zato je smisao ove kolumne samo da u analize budu uvedena inflacijska očekivanja. Miodrag Šajatović za Lider.

03.01. (20:14)

Nezadovoljstvo i pesimizam

Većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u 2023.

America isn't feeling great about 2023 | Ipsos

Velika većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u novoj godini, nakon visokih troškova života i inflacije koji su im zagorčali 2022., pokazalo je Gallupovo istraživanje. Gotovo 80 posto ispitanika očekuje da će 2023. donijeti veće ekonomske teškoće nego 2022., a dvije trećine njih prognozira snažan rast cijena, utvrdio je Gallup u anketi provedenoj od 5. do 19. prosinca prošle godine. Nešto više od polovine ispitanika očekuje i veću nezaposlenost, problem kojeg je SAD bio pošteđen u 2022., navodi američka savjetodavna tvrtka. Još više anketiranih očekuje veće poreze u 2023., čak 80 posto njih, a gotovo isti postotak njih predviđa i još veći proračunski manjak nego u 2022. godini. Pesmizam prevladava i u prognozama za tržišta dionica, pa tako 63 posto ispitanika očekuje pad na burzama. 24sata

30.12.2022. (13:29)

U 2022. godini iscrpili se i najbogatiji – smanjilo se ukupno bogatstvo svjetskih milijardera

26.11.2022. (12:00)

Psiholog o uvođenju eura:

“Dogodit će nam se fenomen iluzije novca, ljudima su važni brojevi”

„S jedne strane će nam se činiti da su stvari jeftinije, ali osjećat ćemo se puno siromašniji jer će nam postati očito koliko su naše plaće male. To se u psihologiji zove fenomen iluzije novca. Ljudima su važni brojevi, a ne sama činjenica koliko novac vrijedi. Medijalna plaća u Hrvatskoj je trenutno 6500 kuna što zvuči puno manje strašno nego 860 eura”, o prelasku s kune na euro u Briefingu kaže prof. dr. sc. Zvonimir Galić, redoviti profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se između ostalog bavi psihologijom novca i potrošnje. Ističe kako je prosječna hrvatska plaća 7800 kuna ili 1050 eura što je bitno manje od 2700 eura kolika je Njemačkoj ili 2200 u Austriji. Galić ljudima predlaže da cijene u eurima množe s 10, a ne sa 7,5 da bi shvatili koliko nešto košta, s obzirom na inflaciju i sva poskupljenja. Jutarnji

18.11.2022. (18:00)

Malo ćemo štedit, i to je to

Hrvatska gazi u recesiju

Hrvatska se protiv inflacije, kao i većina zemalja EU-a, bori državnim paketima pomoći, ograničenjem cijena goriva i prehrambenih proizvoda, a to zasad ne daje rezultate jer je inflacija u listopadu prebacila 13 posto, što analitičarima daje pravo da zaključuju kako se počela prelijevati na sve skupine proizvoda i vršiti pritisak sa strane potražnje. Novca ima, ali on vrijedi manje pa se režu nepotrebni troškovi. Iduće godine ekonomisti prognoziraju inflaciju u Hrvatskoj na razini od šest posto, no moguća su svakakva neugodna iznenađenja kako zbog uvođenja eura, tako i zbog prestanka ograničenja cijena hrane i goriva. Maloprodaja već pokazuje naznake usporavanja, industrijska proizvodnja se koliko-toliko drži, a velika će očekivanja u 2023. biti od turističke sezone, no može je ugroziti nekoliko faktora. Tportal

14.11.2022. (23:00)

Može na rate?

Brojne tvrtke smanjile investicije i povećale cijene jer ne mogu naplatiti potraživanja

Navike plaćanja u Europi pogoršale su se u posljednje tri godine. Ovaj razvoj događaja za otprilike svaku petu kompaniju nosi bojazan za vlastitu egzistenciju. Privatni kupci u EU svoje račune plaćaju s 23 dana zakašnjenja. Kao posljedica tih kašnjenja u plaćanju, tvrtke su navele da se najčešće suočavaju s ograničenjem likvidnosti (42 posto) i gubitkom dobiti (51 posto). Kako bi to kompenzirale, gotovo trećina tvrtki morala je smanjiti svoje investicije i povećati cijene. Gotovo dvije od tri tvrtke u Europi smatraju da će se disciplina plaćanja kupaca u narednom periodu pogoršati. U svrhu naplate potraživanja, sve više tvrtki surađuje s vanjskim pružateljima usluga u upravljanju potraživanjima. Lider

07.11.2022. (18:00)

Sve je slobodno, osim tržišta

Podobnik: Hrvatska vlada postupno uvodi socijalizam

Zamrzavanjem cijene neke robe država ne kontrolira rast cijena, nego najvjerojatnije izaziva nestašice koje će povećati cijenu te robe kad se cijene odmrznu. Inflaciju suzbijate i tako da imate dovoljno robe i energenata, a što radi naša vlada, recimo, u vezi sa solarima? U vrijeme velike energetske krize gomila zahtjeva za solare čeka u ladicama jer Vladi to očito nije prioritet. A ako nema dovoljno energenata, cijene im rastu, pa tako Vlada pridonosi rastu inflacije. Svi su šutjeli kad je Vlada odlučila upropaštavati distributere goriva i baš je zahvaljujući toj šutnji odlučila proširiti broj djelatnosti koje moraju živjeti u socijalizmu. Sada su to i šećerane, uljare, mljekare, a sutra, zašto ne, i cijelo gospodarstvo. Profesor ekonomije Boris Podobnik u intervjuu za Lider.

04.11.2022. (14:00)

Kupi sad ili nikad

Kupnja automobila: S dužim rokovima isporuke rastu i cijene ugovorenih vozila

U međuvremenu cijene sirovina rastu zbog inflacije i energetske krize – proizvođači automobila više ne mogu u dugom periodu isporuke izračunati profitiraju li i dalje od automobila koji su šest mjeseci ranije prodali za određenu cijenu. Zato ostavljaju mogućnost naknadnog poskupljenja. Njemačke premium marke su u prvom planu. BMW jamči obećanu cijenu vozila samo ako između sklapanja ugovora i isporuke automobila prođe maksimalno četiri mjeseca, a tako je i s Mercedesom. Ako isporuka potraje duže, cijena će rasti u skladu s aktualnim cjenicima. Kupci kojima se ovo ne sviđa mogu odustati od kupovine. Cjenici se sada usklađuju nekoliko puta godišnje, kod VW -a dva do tri puta, svaki put cijene rastu za oko tri posto. Budući da se na skupim automobilima može zaraditi relativno više novca, sve više osnovnih modela nestaje s tržišta. Revija HAK