Hrvatska će postati europsko sjedište za digitalne inovacije u zdravstvu - Monitor.hr
24.06. (18:00)

Digitalni svijet na aparatima

Hrvatska će postati europsko sjedište za digitalne inovacije u zdravstvu

‘Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu’ naziv je projekta koji je izvrsno ocijenjen od strane Europske komisije u sklopu programa Digitalna Europa, a riječ je o projektu AI4Health.Cro kojeg će, izgleda, Institut Ruđer Bošković (IRB) provoditi s partnerima iz znanosti, medicine, industrije i javnog sektora. Neprofitni je to javno-privatni konzorcij koji umjetnu inteligenciju vidi kao ključnu za napredak zdravstva te kao katalizator za vođenje Europe u zdraviju budućnost. Pri tome se oslanja na ekspertize projektnih partnera u razvoju biomedicinskih inovativnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji i HPC-u, kao i na cijeli spektar usluga poduzetničkih inkubatora, od pisanja projektnih prijava, vođenja projekata, pristupa programima financiranja, a sve kroz snažnu suradnju sa sličnim inicijativama i konzorcijima diljem Europe. Lider


Slične vijesti

30.07. (11:00)

Trenutačno im nedostaje 200.000 njegovatelja

Njemačka ne može privući strano medicinsko osoblje unatoč brojnim povlasticama koje im nudi

Institut njemačkog gospodarstva prenosi da trenutno vlada manjak od 200.000 njegovatelja i njegovateljica. Ta brojka će s vremenom dosegnuti pola milijuna. Njemačka klinike i starački domovi postaju sve kreativniji kada je riječ o vrbovanju osoblja iz inozemstva, pogotovo iz Vijetnama, s Balkana ili iz Južne Amerike. Neke ponude uključuju: let u Njemačku, tečaj jezika i novac za dobivanje dokumenata, zatim jedan let godišnje kući, a tu su i  bicikl i laptop… Unatoč tome, radno mjesto ostaje prazno i do 240 dana. Christine Vogler 33 godine radi kao medicinska sestra. Ona je direktorica Berlinske škole za njegovatelje i Berlinskog obrazovnog kampa za zdravstvena zanimanja, od prošle godine i predsjednica Njemačkog vijeća njegovatelja. Na pitanje zašto u Njemačku dolazi premalo njegovatelja, odgovara: “Njemačka nije atraktivna lokacija za njegovatelje, i to se pročulo u svijetu. Imamo komplicirani jezik i loše uvjete rada, imamo najviše bolničkih kreveta, a najlošiji raspored osoblja.” Deutsche Welle

08.07. (22:00)

Doktor Terminator ili Doktor HAL?

Umjetna inteligencija u medicini: Od velike je pomoći, no ne može zamijeniti liječnike u potpunosti

Tehnologija umjetne inteligencije postepeno se uvlači u razna područja ljudskog djelovanja pa ju tako danas sve više možemo vidjeti u medicini i zdravstvu. Zdravstveni sustav ima užasno puno pacijenata što znači kako zdravstveni kadar, kojeg nedostaje, ima užasno puno posla. Stoga je AI itekako potreban da olakša posao zdravstvenim djelatnicima. Trenutno, imamo područja medicine u kojima izrazito nedostaje stručnjaka. Samo kod analiza EKG-a, melanoma ili slike pluća imali bismo veliku prednost koristeći AI jer jedan sustav potpomognut AI modelima može nadoknaditi rad čak 10 stručnjaka, iako bi AI imao nešto nižu točnost. AI osim toga može pružiti benefite poput bolje kvalitete liječenja, boljeg raspoređivanja troškova i poboljšanje pacijentovog iskustva kod doktora. Što se tiče potpune zamjene liječnika, kod AI tu nema govora. Ono što liječnike u praksi muči je parcijalno digitalizirano zdravstvo. Netokracija

18.06. (14:00)

Premijeri vole doktore

Litvan: I politika i zdravstvo na gubitku su zbog čak dvadeset liječnika u ministarskim foteljama

Najdominantniji domaći političari oduvijek su voljeli biti okruženi liječnicima od povjerenja. Kao da je po nekoliko liječnika u Vladi jamčilo bolju zdravstvenu skrb za premijere. Kroz dosadašnjih petnaest vlada prodefiliralo je čak dvadeset liječnika, ne samo na čelu Ministarstva zdravstva nego i u drugim sektorima. Da su liječnici ljudi od posebnoga premijerskog povjerenja, govori podatak da su šestorica bila i potpredsjednici vlada: Hebrang, M. Granić, Kostović, Ante Simonić, Darko Milinović i Božo Petrov. Taj metkovski psihijatar nikad nije vodio zdravstveni sektor, kao ni njegovi ministarski kolege po medicinskoj struci Golem, M. Granić, Škrabalo, Kostović, Primorac, Mrsić i Šikić. Neke druge resore, poput obrane i unutarnjih poslova, vodili su i ministri koji prije mandata nisu imali nikakve veze s vojskom odnosno s policijom. Ali u svih petnaest vlada liječnici – njih dvanaestero – bili su na čelu Ministarstva zdravstva. Goran Litvan za Lider.

02.06. (21:00)

Digitalizirano zdravstvo

HZZO pokreće ‘eHZZO’ – projekt vrijedan gotovo 115 milijuna kuna

Njime se želi uspostaviti efikasnije upravljanje i nadzor u zdravstvenom sustavu. Povećat će se učinkovitost i transparentnost cjelokupnog zdravstvenog sustava, omogućiti digitalna razmjena podataka s nacionalnim i međunarodnim institucijama te interoperabilnost na svim razinama. Također, omogućit će lakšu komunikaciju prema vanjskim korisnicima, visoku dostupnost podataka nužnih za upravljanje poslovnim procesima i izvješćivanje. Poslovni

25.05. (20:00)

Prije "priziva savjesti" morao je raditi svoj posao

Ćorušić na televiziji govorio o pacijentici kojoj je izvadio pogrešan jajnik, a potom su se saznali još gori detalji iz prošlosti

Ćorušić je prvo sam sebe uvalio u probleme nakon što je javno, gostujući u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ na HRT-u, otkrio cijelu povijest bolesti te prezime pacijentice kojoj je izvadio pogrešni jajnik 2014. Potom su mediji objavili priče o dva incidenta iz 2009., u kojima je ugledni liječnik mahao vatrenim oružjem. Prvom prilikom je, navodno, u alkoholiziranom stanju izvadio pištolj pred svojom djecom i prijetio da će se ozlijediti pa ga je policija privela te je završio u Vrapču, a drugi incident dogodio se nekoliko godina kasnije, kada je pucao iz pištolja u naselju Šestine u kojem mu se nalazi obiteljska kuća. Opet je priveden i odvezen u Vrapče. Slučajevi iz prošlosti su zanimljivi jer nema pisanih tragova o tome da je snosio bilo kakve sankcije za svoje ponašanje. Ćorušić sve to demantira i prijeti tužbama. Šefa Rebra smatra se jednim od glavnih ljudi preko kojih Katolička crkva ostvaruje svoj utjecaj u hrvatskom zdravstvu. Prije svega se to odnosi na bitke koje vode protiv pobačaja i medicinski potpomognute oplodnje. Tportal

23.12.2021. (11:00)

Prioriteti i percepcija

Komentar: Zdravlje na prosjačkom dlanu

Tzv. second hand Rafalei F3R te ‘hrvatska’ bogomolja u Betlehemu, ali i ini rasipnički ‘prioriteti’ državne blagajne s unaprijed programiranim deficitom što će se rebalansima još povećati, Plenkoviću su neusporedivo važniji od zdravlja kopnećih cca četiri milijuna sugrađana koje sve više ovisi o mazohističkom odricanju, strpljenju i požrtvovnosti armije potplaćenih u bijelim kutama te milostinji tzv. običnih/malih ljudi u ad hoc ili kojekakvima stalnim humanitarnim akcijama. U organizaciji nevladinih udruga te uz svesrdnu pomoć medija i dijela javnih osoba. Državna odgovornost je farsa – piše Marijan Vogrinec za H-alter.

12.12.2021. (17:00)

A reforme - nigdje

Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kraju 2020. godine imao je nepunih 657,13 milijuna kuna dospjelih obaveza. Unatoč činjenici da je Vlada i tijekom te godine, ali i tijekom ove, uložila značajna sredstva u sanaciju zdravstva, odnosno pokriće nepodmirenih dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, dospjela nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila su rasti. U devet mjeseci 2021. godine nepodmirena dugovanja su u odnosu na kraj prošle godine porasla za gotovo 916 milijuna kuna te su na kraju rujna iznosila nešto više od 1,57 milijarda kuna. Ti podaci pokazuju koliko se ovogodišnjim sanacijskim injekcijama u zdravstveni sustav uspjelo postići. Nepodmirena dugovanja i dalje su prisutna, a unatoč izdašnim intervencijama države, što u prošloj, a što u ovoj godini, računi nisu niti blizu sravnjivanja. Faktograf

10.12.2021. (20:00)

Koliko je bilo moguće

Analiza: Hrvatska hitna pomoć, uz francusku, najbolja u pandemiji

Analiza funkcioniranja zdravstva tijekom pandemije u devet europskih zemalja (Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Španjolskoj) pokazala je da su službe hitne pomoći u Hrvatskoj i Francuskoj uglavnom normalno funkcionirale. Analizu je provela bankarska grupacija BFF. Ipak, istaknuto je kako je u RH, kao i u većini zemalja, pandemija ozbiljno utjecala na korištenje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s koronavirusom. Večernji

12.11.2021. (11:00)

O novom zakonu

Beroš bi centralizirao, ali bolnički sustavi nisu javne željeznice ili vojska

Pored centralnog upravljanja, u planu ministra Beroša je naglašena integracija javne nabave opreme, lijekova i potrošnog materijala u svim zdravstvenim ustanovama. No ne treba smetnuti s uma da su županije u pravilu bolje upućene u specifične potrebe lokalnih bolnica negoli država. Bolnički sustavi nisu javne željeznice ili vojska s kojima baš i nema smisla raspolagati lokalno. Također, zbila se zanimljiva intervencija u nacrt budućega dopunjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti: izbrisan je ranije uneseni članak o zabrani rada liječnika iz javnih ustanova u privatnima. Novosti

09.11.2021. (08:00)

Još uhljeba

Šajatović: Reforme – Potemkinova sela na hrvatski način

Igrokaz reforme zdravstva samo je jedan u nizu koji na festivalu koji slijedi trebamo očekivati. Ovdašnja administracija gradit će brojna Potemkinova sela. Kao što je knez Potemkin bio napravio lažna sela uz put kojim je prolazila carica Katarina II., tako će sada, prema svemu sudeći, biti fingirane reforme da se zavaraju birokrati iz Bruxellesa. Da se opravda temeljem Nacionalnog plana oporavka već pristigli predujam. Očito je zadatak smišljanja zdravstvene reforme pretežak za postojeću administraciju. U programu reformi za koje je stiglo 812 milijuna eura piše (molim za malo koncentracije): Analiza radne opterećenosti provest će se za institucije uključene u pojedine sustave upravljanja i kontrole uzimajući u obzir i opterećenje koje proizlazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost… U prijevodu, jedino je sigurno da će reforme za posljedicu imati – povećanje administracije. Miodrag Šajatović za Lider.