Hrvatska će postati europsko sjedište za digitalne inovacije u zdravstvu - Monitor.hr
24.06.2022. (18:00)

Digitalni svijet na aparatima

Hrvatska će postati europsko sjedište za digitalne inovacije u zdravstvu

‘Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu’ naziv je projekta koji je izvrsno ocijenjen od strane Europske komisije u sklopu programa Digitalna Europa, a riječ je o projektu AI4Health.Cro kojeg će, izgleda, Institut Ruđer Bošković (IRB) provoditi s partnerima iz znanosti, medicine, industrije i javnog sektora. Neprofitni je to javno-privatni konzorcij koji umjetnu inteligenciju vidi kao ključnu za napredak zdravstva te kao katalizator za vođenje Europe u zdraviju budućnost. Pri tome se oslanja na ekspertize projektnih partnera u razvoju biomedicinskih inovativnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji i HPC-u, kao i na cijeli spektar usluga poduzetničkih inkubatora, od pisanja projektnih prijava, vođenja projekata, pristupa programima financiranja, a sve kroz snažnu suradnju sa sličnim inicijativama i konzorcijima diljem Europe. Lider


Slične vijesti

19.01. (14:00)

Nema sjedenja na dvije stolice

Strože će se regulirati radno vrijeme liječnika

Najava bolje regulacije rada liječnika iz javnog sustava u privatnim ustanovama budi nadu u razvoj kvalitetnije usluge za pacijente. No to je tek početak. Do realizacije bi još moglo proći dosta vremena. Koliki postotak liječnika radi u privatnom i javnom sektoru i koliki gubitak za zdravstvo predstavlja neispunjavanje radnih obaveza liječnika koji rade i u privatnom sektoru. Pritom ne treba zaboraviti da je prilikom ulaska Hrvatske u EU donesena odluka da se liječnicima dozvoli raditi tako. No, prema novom zakonu, liječnici koji rade u privatnom sektoru ili u drugim bolnicama moraju dobiti dozvolu od svog poslodavca, dok predstojnici klinika neće moći raditi i privatno. DW

09.12.2022. (19:00)

Više od 300 medicinskih proizvoda nedostupno hrvatskim pacijentima od 1. siječnja

Kao posljedica neprestanog snižavanja cijena medicinskih i ortopedskih pomagala, koje je i ovaj tjedan jednostrano proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, više od 200 000 pacijenata ostat će bez svojih pomagala od početka sljedeće godine, a zalihe pojedinih proizvoda neće biti dostupne već za tjedan dana. Direktorica granskih udruga HUP-a Marijana Filipić istaknula je da mnoge članice Koordinacije za medicinske proizvode više ne mogu podnijeti teret poslovanja s negativnom maržom jer su nabavne cijene samo ove godine porasle između 30 i 40 posto. Mnogi su distributeri već obavijestili veledrogerije o nemogućnosti isporuke medicinskih pomagala te se očekuje da će se njihova nestašica osjetiti kada veledrogerije potroše svoje zalihe. Lider

20.10.2022. (12:00)

Što se bolovali, bolovali ste

Uvode se visoke kazne za lažna bolovanja

Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama, upućenima u javnu raspravu, predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri tisuće kuna, a povećavaju se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju. Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura. Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990 eura ako “namjerno sprječavaju ozdravljenje” ili tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne poslove. N1

26.09.2022. (14:00)

Ne treba švercati

Marihuana kao lijek može se uvesti iz inozemstva

Marihuanu i sada pacijenti koji je upotrebljavaju kao lijek mogu uvesti iz zemalja članica Europske unije bez problema, neovisno o tome jesmo li s ove ili one strane Schengena, jer je i Hrvatska članica te integracije. Kad postanemo dio Schengena, više neće biti policije na granici, pa će protok svega i svih biti brži. U MUP-u potvrđuju da je marihuanu proizvedenu za medicinske svrhe moguće kupiti u drugim zemljama EU i donijeti je u Hrvatsku, što je regulirano Zakonom o suzbijanju zloporabe droga. Jedino treba imati potvrdu lječnika i na carini se prijaviti, inače prijete kazne do 10 tisuća kuna. Valja nadodati kako liječnici kod nas je vrlo nerado izdaju. Lider

29.08.2022. (22:00)

Ne daj Bože da oboliš kod nas

U osječkoj bolnici juhu posluživali u rabljenim plastičnim bocama

Na propust u dostavi obroka pacijentima, u svojoj objavi na Facebooku, nedavno je upozorio predsjednik osječkog SDP-a i osječki gradski vijećnik Milan Blagojević, ustvrdivši, uz popratne fotografije, kako se pacijentima juha poslužuje u rabljenim plastičnim bocama i posudama od kiselog vrhnja. Ravnateljstvo osječkog Kliničkog bolničkog centra (KBC) izvijestilo je u ponedjeljak kako je pokrenulo postupak utvrđivanja odgovornosti za propust u dostavi hrane pacijentima. Nacional

25.08.2022. (15:00)

Kako se manipulira informacijama o smrti Vladimira Matijanića

U selektivnom puštanju informacija, javnost ne doznaje tko je odgovoran što je Matijaniću uskraćen lijek za imunokompromitirane pacijente tri dana prije smrti. Štoviše, kad se nakon Matijanićeve smrti počelo javno raspravljati o činjenici da Hrvatska nikad nije nabavila antivirusni lijek Paxlovid, ministar zdravstva Vili Beroš krenuo je osporavati učinkovitost tog lijeka, iako su klinička ispitivanja i naknadne studije pokazale da Paxlovid znatno smanjuje rizik od razvoja teškog oblika Covida-19. Ne znamo ni zašto Matijanić kao imunokompromitirana osoba nije već tada zadržan u bolnici i koje su mu pretrage napravljene, a koje nisu. U “neslužbenim saznanjima iz istrage” implicira se da je odgovornost na specijalizantici, koja je na svoju ruku odlučila da ga neće hospitalizirati. Faktograf

30.07.2022. (13:00)

Trenutačno im nedostaje 200.000 njegovatelja

Njemačka ne može privući strano medicinsko osoblje unatoč brojnim povlasticama koje im nudi

Institut njemačkog gospodarstva prenosi da trenutno vlada manjak od 200.000 njegovatelja i njegovateljica. Ta brojka će s vremenom dosegnuti pola milijuna. Njemačka klinike i starački domovi postaju sve kreativniji kada je riječ o vrbovanju osoblja iz inozemstva, pogotovo iz Vijetnama, s Balkana ili iz Južne Amerike. Neke ponude uključuju: let u Njemačku, tečaj jezika i novac za dobivanje dokumenata, zatim jedan let godišnje kući, a tu su i  bicikl i laptop… Unatoč tome, radno mjesto ostaje prazno i do 240 dana. Christine Vogler 33 godine radi kao medicinska sestra. Ona je direktorica Berlinske škole za njegovatelje i Berlinskog obrazovnog kampa za zdravstvena zanimanja, od prošle godine i predsjednica Njemačkog vijeća njegovatelja. Na pitanje zašto u Njemačku dolazi premalo njegovatelja, odgovara: “Njemačka nije atraktivna lokacija za njegovatelje, i to se pročulo u svijetu. Imamo komplicirani jezik i loše uvjete rada, imamo najviše bolničkih kreveta, a najlošiji raspored osoblja.” Deutsche Welle

08.07.2022. (22:00)

Doktor Terminator ili Doktor HAL?

Umjetna inteligencija u medicini: Od velike je pomoći, no ne može zamijeniti liječnike u potpunosti

Tehnologija umjetne inteligencije postepeno se uvlači u razna područja ljudskog djelovanja pa ju tako danas sve više možemo vidjeti u medicini i zdravstvu. Zdravstveni sustav ima užasno puno pacijenata što znači kako zdravstveni kadar, kojeg nedostaje, ima užasno puno posla. Stoga je AI itekako potreban da olakša posao zdravstvenim djelatnicima. Trenutno, imamo područja medicine u kojima izrazito nedostaje stručnjaka. Samo kod analiza EKG-a, melanoma ili slike pluća imali bismo veliku prednost koristeći AI jer jedan sustav potpomognut AI modelima može nadoknaditi rad čak 10 stručnjaka, iako bi AI imao nešto nižu točnost. AI osim toga može pružiti benefite poput bolje kvalitete liječenja, boljeg raspoređivanja troškova i poboljšanje pacijentovog iskustva kod doktora. Što se tiče potpune zamjene liječnika, kod AI tu nema govora. Ono što liječnike u praksi muči je parcijalno digitalizirano zdravstvo. Netokracija

18.06.2022. (14:00)

Premijeri vole doktore

Litvan: I politika i zdravstvo na gubitku su zbog čak dvadeset liječnika u ministarskim foteljama

Najdominantniji domaći političari oduvijek su voljeli biti okruženi liječnicima od povjerenja. Kao da je po nekoliko liječnika u Vladi jamčilo bolju zdravstvenu skrb za premijere. Kroz dosadašnjih petnaest vlada prodefiliralo je čak dvadeset liječnika, ne samo na čelu Ministarstva zdravstva nego i u drugim sektorima. Da su liječnici ljudi od posebnoga premijerskog povjerenja, govori podatak da su šestorica bila i potpredsjednici vlada: Hebrang, M. Granić, Kostović, Ante Simonić, Darko Milinović i Božo Petrov. Taj metkovski psihijatar nikad nije vodio zdravstveni sektor, kao ni njegovi ministarski kolege po medicinskoj struci Golem, M. Granić, Škrabalo, Kostović, Primorac, Mrsić i Šikić. Neke druge resore, poput obrane i unutarnjih poslova, vodili su i ministri koji prije mandata nisu imali nikakve veze s vojskom odnosno s policijom. Ali u svih petnaest vlada liječnici – njih dvanaestero – bili su na čelu Ministarstva zdravstva. Goran Litvan za Lider.

02.06.2022. (21:00)

Digitalizirano zdravstvo

HZZO pokreće ‘eHZZO’ – projekt vrijedan gotovo 115 milijuna kuna

Njime se želi uspostaviti efikasnije upravljanje i nadzor u zdravstvenom sustavu. Povećat će se učinkovitost i transparentnost cjelokupnog zdravstvenog sustava, omogućiti digitalna razmjena podataka s nacionalnim i međunarodnim institucijama te interoperabilnost na svim razinama. Također, omogućit će lakšu komunikaciju prema vanjskim korisnicima, visoku dostupnost podataka nužnih za upravljanje poslovnim procesima i izvješćivanje. Poslovni