Hrvatska godišnje izbaci 1500 IT inženjera, svega 29% žena - Monitor.hr
25.04.2016. (16:11)

Low-tech društvo

Hrvatska godišnje izbaci 1500 IT inženjera, svega 29% žena

Samo 29% žena u Hrvatskoj ima diplomu PMF-a ili FER-a, a svega 4% se zapošljava u IT-u. One koje su uspjele, poput Tanje Pušelj Ostroški, kažu da je informatika slabo zastupljena u školama, jer se nudi kao izborni predmet. Hrvatska sveukupno izbaci tek 1,500 IT inženjera godišnje, za razliku od Rumunjske koja ih školuje 7 tisuća ili Poljske s 15 tisuća. Dnevnik.hr


Slične vijesti

05.06. (11:00)

Ako želiš stručnost, ne ideš na Reddit

Nezastupljenost žena u IT industriji: ‘Jednostavno ih je manje koje to stvarno zanima’… Really?

Iako Netokracija već godinama mapira rodnu nejednakost u hrvatskom IT-ju, potkrijepljeno brojkama – recimo,  samo 16% žena nije doživjelo spolnu diskriminaciju, Android developeri u Hrvatskoj imaju 40% veću plaću od kolegica, a u svim zanimanjima i razinama senioriteta žene su, u prosjeku, plaćene 315 eura manje od kolega, pišući ovaj tekst autorica je rezignirano zaključila da nema smisla izvlačiti i predočavati brojke i istraživanja koja dokazuju da se djevojčice sustavno odvraća od STEM područja te da su, posljedično, žene kronično podzastupljene i potcijenjene u IT industriji. Prije svega, jer je iz rasprave na Redditu jasno da oni koji tvrde da diskriminacije nema, u maniri “samo postavljam pitanja” traže da im se predoče brojke i argumenti, a kad ih dobiju, crno na bijelom, jednostavno ih ignoriraju. Oni su već formirali mišljenje i nema tog istraživanja ili izvješća koje će ih razuvjeriti…  Netokracija

28.03.2024. (14:00)

Balans je ključ

IT sektor: Tvrtke koje nude usluge brže generiraju prihode, ali su ranjivije u krizama

Za mnoge tvrtke u hrvatskom IT sektoru, pitanje je hoće li se usredotočiti na razvoj proizvoda ili pružanje usluga postalo ključno. Dok se distinkcija čini jasna, istina je složenija. Zadnjih godina, kriza je istaknula razlike između tvrtki koje razvijaju softverske proizvode i onih koje nude usluge. Dok su prve ostale relativno stabilne zahvaljujući svojim proizvodima, druge su trpjele gubitke i restrukturiranja. Iako se čini da je razvoj proizvoda poželjniji, situacija je kompleksnija. Softverski proizvod može biti aplikacija poput Photomatha ili platforma poput Infobipa. S druge strane, tvrtke koje nude usluge brže generiraju prihode, ali su ranjivije u krizama. Iako nema jednoznačnog odgovora, razumijevanje prednosti i nedostataka oba pristupa ključno je za buduće poduzetnike u IT sektoru. (Lider)

19.01.2024. (19:00)

Nezadovoljan.hr

Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika: od mogućih 10 – samo 4.63

Prema istraživanju portala MojPosao, hrvatski radnici prosječno ocjenjuju zadovoljstvo svojim radnim mjestom s 4,63 – na skali od jedan do deset. Visokoobrazovani, zaposleni u privatnim IT tvrtkama i oni u Zagrebu pokazuju najveće zadovoljstvo poslom. Unatoč blagom porastu ocjene u usporedbi s prethodnom godinom, radnici izražavaju najmanje zadovoljstvo vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, beneficija i mogućnosti napredovanja. Istraživanje također pokazuje da su žene i stariji radnici manje zadovoljni od muških i mlađih kolega. (Poslovni dnevnik)

12.01.2024. (00:00)

Dream big

Hrvatska postaje prava regionalna Silicijska dolina, kažu pokretači uspješnih startupova

Sa više od stotinjak startupova koji se upravo pokreću, Hrvatska posljednjih godina postaje prava regionalna Silicijska dolina. Iskustvo, kako kaže predsjednica Cro Start up udruge Hajdi Ćenan – dokazuje da je Hrvatska idealna zemlja za pokretanje vlastitog biznisa. Hajdi je danas suvlasnica uspješnog Start up projekta ‘Airt’ s kojim se našla na popisu 100 najboljih STEM poduzetnika Hrvatske. Hrvatska, kaže (ne samo ona), ne zaostaje u korištenju tehnologije te da ima velik broj visokotehnoloških startupova koji razvijaju globalno relevantna rješenja. U našoj su se zemlji tako do sada razvile kompanije koje proizvode bespilotne letjelice, robote s umjetnom inteligencijom, ali i prvi hrvatski satelit koji će poslati u svemir. HRT

24.02.2023. (15:00)

I mi znamo biti konkurentni

Brezak Brkan: Google-ova akvizicija Photomatha je dokaz da se i tu može napraviti *eben proizvod

Google godišnje akvizira desetak tvrtki. Prva među njima u 2023. je hrvatski Photomath. Prepoznali su naše proizvodne kapacitete pa ih sad valjda možemo prepoznati i mi sami. Početkom 2010-ih smo vidjeli prvi val startupa – mahom projekata koje, kad gledamo današnjim očima, jasno možemo vidjeti zašto nisu uspjeli. Bavili smo se tehnologijom i nešto malo dizajnirali, ali razviti proizvod koji će imati product-market fit i nastavno na to razviti kvalitetnu go-to-market strategiju jednostavno nismo znali. Rijetki su osnivači uspjeli prepoznati što tržište želi i pivotirati prema tome. Dobar primjer je upravo Photopay koji će se kasnije pretvoriti u Microblink te zasebnu aplikaciju Photomath. Umjesto na temelju te prve generacije proizvoda, hrvatska tehnološka scena se razvila na temeljima rada za strane klijente koji su imali sve što mi nismo, ali nisu imali dovoljno programera. Ivan Brezak Brkan za Netokraciju.

03.01.2023. (00:00)

Nije to nego se pas...

GOVNO framework – odgovor na birokratsku prirodu Scruma

Novi framework proširio se u domaćoj tech zajednici brzinom munje. Naravno, ne zbog inovativnih načina vođenja projekata ili jer nudi rješenja na neke standardne izazove, nego zbog toga što GOVNO znači na hrvatskom i još nekim slavenskim jezicima. A i jer to značenje dobro odražava što mnogi koji rade u techu misle o raznim okvirima i metodologijama takvog tipa. Nanizane su velike riječi koje djeluju kao da nešto važno i smisleno govore, a zapravo grunfovski poručuju da ako želite pobijediti ne smijete izgubiti. Na nekoliko mjesta u “manifestu” se spominje Scrum i njegovi nedostaci koje novi okvir navodno ispravlja. Ukratko, svi dionici imaju pristup informacijama koje im trebaju kako bi donosili informirane odluke. Netokracija

09.12.2022. (18:00)

Imamo i mi svojeg jednoroga za trku

Hrvatska na vrhu liste europskih zemalja koje su u krizi privukle više novca

U europski tehnološki ekosustav lani je uloženo više od 100 milijardi dolara; ove godine ta će se svota kretati oko 85 milijardi dolara. Unatoč padu, to je i dalje drugi najveći iznos ulaganja u europske tehnološke kompanije, dvostruko više nego 2020. i osam puta više nego 2015. godine, kad je objavljen i prvi izvještaj State of European Tech. Od početka godine europske tehnološke tvrtke, javne i privatne, izgubile su oko 400 milijardi dolara vrijednosti pa je ukupna vrijednost ekosustava pala je na 2,7 bilijuna dolara. Stopa rasta mogla bi nastaviti usporavati i sljedećih godina, no tijekom sljedećeg desetljeća očekuje se stvaranje više od trilijuna dolara vrijednosti. Unatoč padu ulaganja, u mnogim pojedinačnim zemljama kapitalna ulaganja rastu iz godine. Najviše su rasle Hrvatska i Island, dok najveći pad ulaganja bilježe Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija. Bug

09.12.2022. (09:00)

Programeri svijeta, produktivizirajte se

Hrvatske IT plaće 50% veće od domaćeg prosjeka, ali čine tek 40% prosjeka EU

Plaće jesu rekordne, ali samo u domaćim okvirima. Tržište rada već se “relaksiralo” i već neko vrijeme nije bojno polje za talente, tako da privlačenje kadra sigurno neće biti glavna misao koja će zaokupljati hrvatske IT poduzetnike. Mučit će ih više kako zadržati rast iz prijašnjih godina i profitabilno poslovanje s ljudima koje su zaposlili u zlatnim godinama i ne biti dio onih vijesti o otpuštanjima. Rješenje za oba izazova – opstanak i konkurentnost u kontekstu recesije i usporavanja globalnih gospodarskih aktivnosti stručnjaci vide u produktivizaciji. Prošle su godine čak 87,7 % domaće IT industrije činile uslužne tvrtke. Netokracija

09.09.2022. (14:00)

Sve što je lijepo kratko traje

Tehnološki pobjednici i gubitnici pandemije

Prvi dani pandemije su za tehnološku industriju bili dani velike euforije. S milijardama ljudi zatvorenih u svoja četiri zida, tech kompanije su trljale ruke jer su znale da se sav posao, igra i zabava prelazi u online sferu. Iako su brojne tvrtke okrenule milijune, krajem 2021. toj je maniji stigao kraj. ‘Kraljevima pandemije‘ vrijednost je pala za više od 80 posto, dok im se dionicama trguje po cijenama nižim nego prije pandemije. Pali su Netflix, Zoom, Peleton, Robinhood, Shopify… Pravi pobjednici nisu blistave tvrtke koje se bave potrošačkom tehnologijom, već tvrtke koje pružaju infrastrukturu koja omogućuje ovaj pomak. Svijetla točka su i dalje digitalna plaćanja. Lider

23.03.2022. (08:56)

About You nije samo web trgovina već istinska tech kompanija