Hrvatska stambena politika nastoji zaustaviti stambenu krizu, iako nema nekih razloga za optimizam - Monitor.hr
05.12.2024. (12:00)

Stanogradnja u oblacima?

Hrvatska stambena politika nastoji zaustaviti stambenu krizu, iako nema nekih razloga za optimizam

Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine cilja priuštivo stanovanje kroz financijske, porezne, zemljišne i ekološke mjere. Ključni izazovi su aktivacija praznih stanova, regulacija kratkoročnog najma i poticanje dugoročnog najma. APN će preuzimati prazne stanove i nuditi ih po nižim najamninama. Međutim, visoke cijene nekretnina i slab utjecaj novih mjera na tržište ostavljaju plan pod upitnikom. Hoće li Hrvatska uspjeti? Trenutno, optimizam ostaje više želja nego realnost. Tin Bašić komentira za Savjete


Slične vijesti

02.03. (07:00)

Iznajmljivači (ni)su na potezu

Zakoni dolaze i prolaze, ali najamnine ostaju iste

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

22.01. (13:00)

Ma 'ko to more platit?

Zgradonačelnik pokreće projekt za priuštivo stanovanje

Projekt STANOVANJE PO MJERI isticat će ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Ključno je educirati građane (suvlasnike) i o financijskim aspektima života u zgradi, a posljedica navedenog je financijska stabilnost, što kućanstva što zgrade kao cjeline (Zajednice suvlasnika). Cilj projekta je, u konačnici, unaprijediti dostupnost, održivost i kvalitetu stanovanja u Hrvatskoj. A sve to temelji se i na financijskoj stabilnosti, educiranosti i znanju građana. Zgradonačelnik

05.01. (21:00)

Svi bi htjeli biti gazde

Zadružno stanovanje u Hrvatskoj i dalje je nepoznat pojam, samo jedan ispitanik imao je priliku iskusiti takav način života

Hrvatska je, prema Eurostatu, treća u Europskoj uniji po udjelu građana koji žive u vlastitim nekretninama – čak 91 posto. Ova tradicija ima povijesne korijene u težnji za sigurnošću, obiteljskim nasljeđem i statusom, ali i u nesigurnostima tržišta najma. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 30 posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno, dok su cijene nekretnina za kupnju i najam među najvišima u regiji. Ova neiskorištenost prostora i rastući troškovi stanovanja stvaraju prepreke za one koji nemaju riješeno stambeno pitanje, posebice mlade. Unatoč povijesnoj prisutnosti zadruga u Hrvatskoj, model stambenih zadruga i dalje je mnogima nepoznat. Čak 90 posto ispitanika nikada nije imalo doticaja s ovim načinom stanovanja, a samo 8,6 posto zna nekoga tko je tako riješio svoje stambeno pitanje, najčešće u inozemstvu. Zgradonačelnik

04.01. (23:00)

Konačno ćemo znati gdje ćemo parkirati bicikle

Hrvatska kreće u rješavanje stambenog pitanja: Planirano aktiviranje 9000 praznih stanova i izgradnja novih

Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. ima za cilj osigurati priuštivo i održivo stanovanje. Plan predviđa aktiviranje 9000 praznih stambenih jedinica i izgradnju 11.200 novih stanova za kupnju i najam. Za provedbu plana predviđeno je 1.2 milijarde eura iz različitih izvora financiranja. Plan se temelji na četiri poluge: financijskoj, poreznoj, zemljišnoj i ekološko-energetskoj, a uključuje i izmjene nekoliko zakona. Javna rasprava traje do 30. siječnja. Index

27.12.2024. (13:00)

Više vjerujemo institucijama nego ljudima

Zajednica može omogućiti kvalitetno i priuštivo stanovanje svima

Pitanje priuštivog stanovanja u Hrvatskoj postaje sve aktualnije, a model stambenih zadruga sve se češće spominje kao jedno od mogućih rješenja. Sindikati, kao predstavnici radnika, imaju potencijal igrati ključnu ulogu u ovoj priči. Zadrugarstvo se temelji na solidarnosti i zajedničkim interesima članova. To nije model kojim se ostvaruju ogromni profiti, već model koji ljudima omogućuje pristupačnije stanovanje ili štednju kroz uzajamno ulaganje. Nažalost, nepovjerenje u takve projekte često je rezultat loših iskustava iz prošlosti i generalne sklonosti građana da više vjeruju bankama i fondovima nego vlastitoj zajednici. Hrvatska stambena strategija do 2030. godine u više navrata spominje potrebu za priuštivim stanovanjem, ali iz jedne takve organizacije smatraju da zadruge nisu dovoljno uključene u tu strategiju. Zgradonačelnik, Savjeti

26.12.2024. (19:00)

Kvadrat po kvadrat - do demografskog preokreta

Priuštivo stanovanje: Mladima i medicinarima lakši put do doma

Hrvatski gradovi i županije sve više ulažu u priuštivo stanovanje, fokusirajući se na mlade obitelji i deficitaran kadar. Split gradi tisuće stanova, Osijek potiče mlade stručnjake, a Slavonski Brod nudi povoljne najmove s opcijom otkupa. Osječko-baranjska županija subvencionira kredite i bilježi pad iseljavanja. Sisačko-moslavačka županija, uz obnovu nakon potresa, gradi stanove za privlačenje stanovništva. Iako novi porez na nekretnine izaziva nezadovoljstvo, poticajna stanogradnja nastavlja mijenjati stambenu i demografsku sliku Hrvatske – ciglu po ciglu. Lider

17.12.2024. (23:00)

Kome život nije lutrija

Stambene zadruge: europski model za stabilnost i pristupačnost stanovanja

Dok tržište nekretnina luduje, stambene zadruge u Europi tiho grade temelje stabilnosti, pristupačnosti i zajedništva. Inspirirane lokalnim zakonodavstvom, financijskom infrastrukturom i podrškom zajednica, one nude model koji uspješno prkosi tržišnim turbulencijama. U Njemačkoj stanari upravljaju. imaju kontrolu, sigurnost, a sklapaju i financijske saveze. Na ruku im ide i porez s nekim povlasticama. U Švicarskoj plaćaju samo stvarne troškove, a fokusirani su na ekološku održivost. U Italiji nude subvencije za obitelji s niskim primanjima, dok članovi sami organiziraju život i održavanje. U Španjolskoj se baziraju na korištenje ispred vlasništva, zbog čega stambenim zadrugama prodaju nekretnine po nižoj cijeni od tržišne. U Nizozemskoj zadruge stavljaju u gradske planove, a daju i povoljne kredite i subvencije. Hrvatska može naučiti iz svega toga kako kroz zadružni model stanovanja, uz podršku lokalnih vlasti, povoljne zakonske okvire i specijalizirane fondove, osigurati dugoročnu stambenu pristupačnost i stabilnost. Zgradonačelnik