Hrvatska: Stopa siromaštva 20%, veća razlika između siromašnih i bogatih

Razlaz

Hrvatska: Stopa siromaštva 20%, veća razlika između siromašnih i bogatih

Stopa rizika od siromaštva 2014. godine u Hrvatskoj iznosila je 19,4 posto (godinu prije 19,5%), dok je lani udjel kućanstava s dohotkom ispod tzv. praga rizika od siromaštva premašio petinu i došao na – 20,4 posto. Broj osoba u teškoj oskudici (oni što si ne mogu priušiti grijanje, meso, plaćanje režija itd.) bio je 13,9 posto, odnosno bila bi to svaka osma osoba. Nadalje, razlika između 20% kućanstava s najvećim dohocima i 20% najslabijih lani je povećan – dohodak najjače petine bio je 5,3 puta veći od petine najslabijih (godinu prije 5,1). Poslovni

siromaštvo

Statistika kaže jedno, terase kafića drugo

Prema statistici, svaka peta osoba broji cent po cent

Prema podacima DZS-a, više od 20% građana Hrvatske živi u riziku od siromaštva, odnosno njih preko 800.000. Prag siromaštva za samca je 617 eura, što ne doseže većina umirovljenika. Posebno su pogođene Panonska Hrvatska i obalna područja. Ministar Piletić tvrdi da je metodologija DZS-a problematična, dok sindikalisti upozoravaju da siromašniji građani troše više od polovice prihoda na hranu. Trećina kućanstava ne može si priuštiti godišnji odmor ili neplanirane troškove. No, neki i dalje vjeruju da siromaštva nema jer su kafići puni. tportal

rizik od siromaštva siromaštvo

Rad, red i besplatnost

Rad za opće dobro kod nas je kazna za siromaštvo

Rad za opće dobro obično je pravosudna alternativa zatvorskoj ili novčanoj kazni, ali u Hrvatskoj ga obavljaju i najsiromašniji – ne zato što su nešto skrivili, već zato što ovise o zajamčenoj minimalnoj naknadi (ZMN), mjeri socijalne pomoći koju država uvjetuje besplatnim radom za opće dobro između 60 i 90 sati rada mjesečno. Radno sposobni samac ima pravo na 160 eura zajamčene minimalne naknade na mjesec, a rad za opće dobro može trajati do 90 sati mjesečno – dakle, po ovoj formuli on za svaki sat rada dobije 1,77 eura. Ako se korisnik naknade ne odazove na poziv za rad za opće dobro, naknada mu se oduzima, a ponovno je može početi primati tek za 6 mjeseci. Ovo je problematično jer je ZMN često jedini izvor financijskih sredstava što znači da na pola godine ostaju bez apsolutno ikakvih primanja. H-alter

rad za opće dobro siromaštvo

Siromaštvo – jedina stvar koja ne poskupljuje

Svaka peta osoba u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva

Među starijima od 65 godina taj postotak raste na 35%. Pučka pravobraniteljica upozorava da pomoć siromašnima nije milosrđe, već obveza socijalne države. Traži povećanje zajamčene minimalne naknade, ukidanje obveze rada za opće dobro te donošenje strateškog plana za beskućništvo. Ističe da siromaštvo ugrožava osnovna ljudska prava, a sustav socijalne skrbi nije dovoljno jak ni dostupan. Prijedlozi su upućeni Ministarstvu, a savjetovanje o izmjenama zakona traje do 12. veljače. Index

rizik od siromaštva siromaštvo

Kad siromaštvo zakuca, vrata su već odškrinuta

Siromaštvo u Hrvatskoj: prava na čekanju

Siromaštvo u Hrvatskoj pogađa 20,9% stanovništva, s posebno visokim stopama među ženama, djecom (25%) i starijima (30%). Posebno su ugroženi pripadnici romske zajednice (93%) i Srbi u ruralnim krajevima. Pučka pravobraniteljica ističe da siromaštvo nije samo ekonomski problem, već i pitanje ljudskih prava i socijalne isključenosti. Beskućništvo, nezaposlenost i diskriminacija dodatno produbljuju krizu. Unatoč ustavnoj odredbi o Hrvatskoj kao socijalnoj državi, mnogi i dalje žive bez osnovnih uvjeta za dostojanstven život. Novosti

ljudska prava milosrđe siromaštvo

Ostali neka jedu kolače

U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija

Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti. HRT donosi infografiku koja pokazuje kako tu ne stojimo toliko loše – Rumunjska je daleko najsiromašnija zemlja, gdje si čak 56 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu. Najbolje stoje Švicarska, Nizozemska i Belgija, gdje taj postotak iznosi tek 1, a blizu su Francuska i Austrija. Mi smo ipak najgori u našoj regiji, zdrave namirnice su nam nedostupnije nego stanovnicima Srbije, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, iako nešto bolje stojimo od Grčke i Sjeverne Makedonije.

prehrana siromaštvo zdrava prehrana

Relativno bolje, apsolutno gore

Siromaštvo je, prema Svjetskoj banci, doista u padu. No, brojke se trebaju uzimati s oprezom

Stopa siromaštva je u svijetu doista pala od 1990., no ne u svim svjetskim regijama. Pad svjetske stope siromaštva može se dobrim dijelom zahvaliti upravo Kini i Indiji. Od 1990. do 2015. je Kina uspjela reducirati stopu ekstremnog siromaštva sa 60 na 6 posto. Situacija je sasvim drugačija u Africi. Između 1990. i 2019. na tom je kontinentu stopa ekstremnog siromaštva doduše pala s 50 na 23 posto. Ali zbog rasta broja stanovnika mi danas u Africi, kad gledamo apsolutne brojke, zapravo imamo više siromašnih nego 1990. No, postoje i određene sumnje po pitanju kvalitete podataka o stopi siromaštva. Svjetska banka je priopćila da se aktualne brojke treba uzimati s određenom dozom opreza, s obzirom na to da brojne zemlje tijekom pandemije nisu ni prikupljale podatke. DW

siromaštvo Svjetska banka

Rano djetinjstvo ima važnu ulogu u našem kasnijem zdravlju

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Izborili smo se protiv spolne, rasne, seksualne i vjerske nejednakosti, ali se propitkivanje one koja je vodeći uzrok smrtnosti smatra nemoralnim. Gdje smo točno pogriješili? - Slobodna Dalmacija

„Interakciju između okoline i gena možemo vidjeti kao fundamentalni mehanizam kroz koji društvena nejednakost utječe na razvoj djece i dovodi do dugoročnih razlika u obrazovanju, zdravlju i blagostanju”, kaže razvojna psihologinja Laurel Raffington, koja je vodila istraživačku grupu „Biosocijalno – biologija, društvene razlike i razvoj” na Institutu Max Planck u Berlinu. U svojim studijama Raffington je pronašla dokaze da se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Vanjski faktori kao što su stres, bolest ili prehrana mogu utjecati na epigenetski program stanica. „Naši rezultati pokazuju da su rane životne okolnosti, na primjer kada se djeca rađaju u siromaštvu, posebno važne za epigenetske profile“, objašnjava Raffington. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore i u usporedbi s drugim studijama upućuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. Deutsche Welle

društvena nejednakost siromaštvo stres utjecaj na zdravlje

Kad je dug zao drug

Zaduženost država ugrožava 40 posto ljudi u svijetu

End poverty by changing the rules of the global economy

Šokantno zvuči kako otprilike 40% svjetskog stanovništva, odnosno čak 3,3 milijarde ljudi, trenutno živi u zemljama koje više troše na otplatu dospjelih kamata, negoli na zdravstvo ili obrazovanje. Dug se tako iz potentne poluge razvoja pretvorio u veliku barijeru prosperitetu, ozbiljno ugrožavajući ionako relativno nizak životni standard zemalja nekadašnjeg Trećeg svijeta. Ukupni javni dug na globalnoj se razini od početka stoljeća više nego upeterostručio, dosegnuvši rekordnih 92 bilijuna dolara. Gotovo trećina otpada na zemlje u razvoju, a u toj sumi čak 70% čini javni dug Kine, Indije i Brazila. Javni dug zemalja u razvoju raste puno brže u usporedbi s razvijenim zemljama. Alternativni izračun kojim se mjeri intenzitet rasta javnog duga jednako je alarmantan: izuzmemo li Kinu, ukupan dug zemalja u razvoju od 2010. naovamo utrostručio se, dok je u istom razdoblju dug razvijenih zemalja porastao za bitno podnošljivijih 50%, što svjedoči o rastućem jazu koji vlada u svijetu. Poslovni

"Treći svijet" siromaštvo zaduženost država

Raspad sustava

Libanon: Država pred slomom – osim kad treba lomiti štrajkove i privoditi novinare

Lebanon: Why the country is in crisis - BBC News

Zbog rekordnog potonuća valute ljudi su diljem Libanona blokirali ceste. Lani je završio mandat predsjednika Michela Aouna, a novi predsjednik još nije izabran. Vlasti tek trebaju odobriti reforme koje zahtijeva Međunarodni monetarni fond u zamjenu za novčanu pomoć zemlji. Središnja banka prošle je godine ostala bez deviznih rezervi i ukinula subvencije na uvoz većine vitalnih dobara. Cijene električne energije, vode i plina porasle su za 595 posto između lipnja 2021. i lipnja 2022. i nastavljaju drastično rasti. U zemlji od 6,5 milijuna stanovnika oko 80 posto ljudi živi u siromaštvu, dok se prije krize udio siromašnog stanovništva kretao između 30 i 40 posto. Ljudi masovno pljačkaju po grobljima, opljačkana je i arhiva libanonske Nacionalne novinske agencije, masovno se kradu oružje i benzin iz vojnih vozila. Nastavljaju se i pljačke banaka: građani upadaju u banke i traže novac sa svojih računa koji su zaleđeni početkom krize. Novosti

inflacija Libanon politička i ekonomska kriza siromaštvo

Plaća odvoz smeća kojeg nema

Premda u zaselku Brijeg živi samo troje ljudi, postavili su im reciklažno dvorište za odvajanje otpada

Reciklažno dvorište usred pustoši

“Stislo je mene, moj sinko, sa svih strana, ali nekako prepinjem, ni sama ne znam kako. Moglo je biti i gore, sve si nekako mislim. Sad me ipak najviše žuljaju one četiri plastične kante za smeće poslagane tamo gore po bojama: zelena i smeđa, plava i žuta. Dovezli ih prije godinu dana k’o da sam nekakvo poduzeće, pa sad zjape prazne jer ja nikakvog smeća nemam: ljuske od krumpira i luka, lupine jaja i pokoji komadićak buđavoga kruha ionako pokljucaju kokoši ili kakva druga šumska živina, a papirnata ambalaža završi u peći. Znaju to i smetlari pa više ne dolaze, samo svakog mjeseca ispostave uplatnicu na 50 kuna ili tih nekih eura, vrag će ga znati”, jada se baka Ljubica. Pokraj njene kuće postavljeno je pravo reciklažno dvorište za odvajanje otpada iako ovaj zaselak ima samo troje stanovnika. Novosti

Hrvatska odvajanje otpada siromaštvo

Razlaz