Hrvatska treća u EU-a po rastu BDP-a u drugom kvartalu - Monitor.hr
07.09.2022. (22:00)

Još da ne kradu toliko, gdje bi nam kraj bio

Hrvatska treća u EU-a po rastu BDP-a u drugom kvartalu

Hrvatska je u drugom kvartalu bila među zemljama EU-a s najvećim rastom BDP-a, ali i u malobrojnoj skupini zemalja s padom broja zaposlenih, pokazale su najnovije procjene Eurostata. Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 2% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je rast iznosio 2,8%, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda. HRT / Eurostatov izvještaj


Slične vijesti

25.12.2023. (23:00)

Poticaj za turizam

Ekonomska analiza izvješća HNB-a: Pri vrhu smo EU po rastu BDP-a, ali ne treba biti preoptimističan

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

05.12.2023. (19:00)

Cvijeće ce cvjetat

Što hrvatsku ekonomiju i zemlje regije čeka sljedeće godine

Sljedeće godine očekuje se slabljenje rasta globalne ekonomije, uključujući i veliku kinesku ekonomiji, čiji rast bi, prema očekivanjima, trebao nešto pasti. No, ono što bi zemlje CEE regije trebalo zabrinuti jest stagnacija ekonomija eurozone, a pogotovo slabljenje njemačke ekonomije, koja se desetljećima percipira kao motor europske ekonomije, i važan je trgovinski partner gotovo svih u analizi promatranih zemalja, pa tako i Hrvatske. Prema prognozi, Hrvatska bi sljedeće godine trebala imati rast BDP-a od 2,4 posto, a inflacija bi se trebala vratiti u “normalne” okvire. Javni dug Hrvatske je i dalje u silaznoj putanji. Forbes

02.12.2023. (20:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider

02.11.2023. (18:00)

Iznad smo svih očekivanja

Šonje: Potvrda srednjoeuropske recesije, hrvatske otpornosti i početka stvaranja neravnoteže

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

15.10.2023. (12:00)

Ili su oni tako veliki, ili smo mi tako mali

Dva hrvatska IT jednoroga, Rimac i Infobip, čine 4,1% hrvatskog BDP-a

Podatak koji su iznijeli, iz HUP-a odnosio se na ukupne tržišne valuacije (dakle, vrijednosti kompanija) dvaju jednoroga, uspoređene s bruto domaćim proizvodom Hrvatske. Gledajući na taj način, Hrvatski su ICT jednorozi zaista iznimno uspješni u svjetskim okvirima, a takav podatak Hrvatsku smješta na visoko 11. mjesto svjetske ljestvice, jedno mjesto ispred Kine. Upravo zahvaljujući vrijednostima Infobipa i Rimac Grupe, čije valuacije zajedno čine oko 3 milijarde dolara, izračunato je da “jednorozi čine 4,1 posto nacionalnog BDP-a“, kako je tada bio prenio Jutarnji list, a kasnije i HUP i brojni domaći mediji. Izvorni članak na Bugu nadopunili su novim informacijama, ključnima za razumijevanje konteksta.

18.08.2023. (15:00)

Nismo tako loši kako se priča

U čemu je sve Hrvatska bolja od EU prosjeka

Hrvatska lani svoj dug spustila prema 70 posto BDP-a, dok je europski prosjek 84. Malo je tko računao da će Hrvatska prilično dobro stajati i onda kada se mjere učinci pojedinih industrija/sektora, posebno kada je riječ o uslugama. Dobri smo i u udjelu međunarodne robne razmjene na unutarnjem EU tržištu, ostvarenom BDV-u u sektorima usluga, graditeljstva i poljoprivrede. Raste nam zaposlenost u industriji, graditeljstvu i poljoprivredi, a u prosjeku smo bolji i u udjelu malih i srednjih poduzetnika u stvaranju nacionalne nove vrijednosti. Lider

03.03.2023. (11:00)

Nemamo se s kim natjecati

Istine i zablude o hrvatskoj (ne)produktivnosti

Produktivnost rada može se definirati kao BDP ili bruto dodana vrijednost obično podijeljena s brojem zaposlenih osoba ili odrađenih sati te je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na rast BDP-a. Ona je u Hrvatskoj 2021. godine bila 27 posto više nego prije 20 godina. No, daleko ispod razine ostalih država u Europi. Činjenica da tvrtke mogu rasti bez rasta produktivnosti, a time i bez poboljšavanja konkurentnosti, signal je da tvrtke rastu i opstaju po stopama višim od prosjeka ne zbog svoje konkurentnosti ili kvalitete već zato što se suočavaju sa slabom konkurencijom. To rezultira rastom bez izazova i održava pogrešnu raspodjelu resursa prema neučinkovitim tvrtkama te utječe na slab rast ukupne produktivnosti. Lider

10.02.2023. (17:00)

Sve će se to vratiti

Dva lica hrvatskog javnog duga i poreza

Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW

28.01.2023. (20:00)

Brzi uspon, tihi pad

Uz smanjenje broja stanovništva, razdoblje brzog rasta Kine vjerojatno je završeno

Kinesko gospodarstvo će u idućem periodu svijetu pružiti stabilnu snagu - Osijek Danas

Čak ni najoptimističniji scenarij oporavka za Kinu ne naviješta povratak na visoke stope rasta na koje je zemlja bila naviknuta desetljećima. Kineski BDP rastao je u prosjeku gotovo 10 posto godišnje otkako je Peking počeo s ekonomskim reformama davne 1978.. Godine visokog rasta BDP-a značile su da je kineska ekonomija narasla više od deset puta između prijelaza stoljeća i 2021. godine, tj. prema podacima Svjetske banke, sa 1200 milijardi dolara na gotovo 18.000 milijardi dolara. Nasuprot tome, BDP SAD-a, najveće svjetske ekonomije, nešto je više nego dvostruko veći od onog iz 2000. S predsjednikom Xi Jinpingom, koji je zapravo postavljen za doživotnog vođu Kine, i državom koja je napokon napustila politiku nultog COVID-a, može li se Kina nadati povratku na održivi visoki rast? Kratak odgovor je: Ne. Era kineskog dvoznamenkastog rasta, smatraju ekonomisti i analitičari, gotovo je sigurno završena. Aljazeera

 

15.12.2022. (21:00)

Još da ne živimo samo od turizma

Više nismo druga najsiromašnija država EU

Ispod nas su Mađarska, Slovačka i Bugarska. U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće. Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Index