Hrvatska u Bermudskom ekonomskom trokutu - Monitor.hr
03.08.2023. (16:00)

Not great, not terrible

Hrvatska u Bermudskom ekonomskom trokutu

Zbog inflacije standard hrvatskih građana pao je za 20 do 25 posto. Osim uvođenja eura i rata u Ukrajini, rast cijena dodatno potiče i turizam, čiji rezultati moguće neće biti na razini očekivanog. Iako bi teoretski visoka potražnja u turizmu trebala potaknuti gospodarski rast, čini se da dobiti nisu jednako raspoređene, a plaće u Hrvatskoj nisu pratile ovaj rast cijena, što je dovelo do pada kupovne moći i životnog standarda. Povećanje cijena turističke ponude i usporedba s drugim destinacijama nisu toliko relevantne – jer pri uspoređivanju cijena treba uzeti u obzir više faktora, poput dostupnosti destinacije, ponude i kvalitete. Na kraju krajeva cijenu će odrediti gost koji odlučuje je li za svoj novac dobio adekvatnu vrijednost. Hrvatska nije izuzetak – cijene rastu svugdje. Rezultati sezone bi trebali biti dobri, no ne i predobri, koliko se očekuje. DW


Slične vijesti

08.04. (20:00)

Ako i nisi dioničar, dionik si

Koje su posljedice sloma burzi uslijed novih carina? Pad proizvodnje, otpuštanje radnika, socijalni problemi…

Vijesti oko sloma burzi uslijed nametnutih Trumpovih carina trebalo bi brinuti i obične ljude, koji i nemaju nužno dionice, jer one utječu na cijelu ekonomiju. Ekonomski stručnjaci kažu kako još nije jasno kako bi se stvari mogle odviti, no mogući scenariji su sljedeći: Najblaži slučaj je korekcija tržišta, no izgledniji je da će pad proizvodnje rezultirati recesijom, a ponegdje i inflacijom. Dugoročno gledano, moglo bi doći i do depresije. Još gori scenarij uključuje deflaciju, a ona znači i manje plaće. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava. Moglo bi doći i do rasta kamatnih stopa na kredite i daljnjeg rasta nekih namirnica, poput kave. No, za Hrvatsku je moguće da izbjegne recesiju zbog EU fondova i nekih drugih dinamika koje omogućavaju rast u narednim godinama. Index

29.03. (21:00)

Svaki uloženi euro u kulturu dvostruko ti se vrati

Kazalište za mnoge mlade postaje luksuz koji si sve teže mogu priuštiti

Inflacija i rast cijena posljednjih godina prožimaju sve aspekte života, a iz toga nije izuzeta ni kultura. Jedno od područja kulture u kojem se posebno osjeti promjena su kazališta. Kulturpunkt ukazuje na to kako su cijene ulaznica za kazališne predstave s godinama postajale sve skuplje, što za mnoge koji ih inače žele posjećivati postaje sve veći teret. Premda većina kazališta nude popuste za studente i učenike, ni one nisu više toliko pristupačne koliko su bile. Kažu, s inflacijom i poskupljenjem svega došlo je i do većih troškova u produkciji. No, uzevši u obzir studentski budžet uz rad i eventualne stipendije u odnosu na životne i druge troškove, ni cijene s popustom nisu pretjerano značajne.

25.02. (17:00)

Kad novac postane suvenir

Vizek: Inflaciji se ne nazire kraj, rješenja koja se nude izazvat će još više problema

Hrvatska ulazi u opasnu inflacijsku spiralu iz koje će se teško izvući. Posljedice bi mogle biti pogubne. Prijeti nam gubitak konkurentnosti, rast siromaštva i daljnja ekonomska nestabilnost, a istodobno postajemo preskupi ne samo za građane, već i za turiste, upozorava u novoj kolumni Maruška Vizek.

Postoje samo dva rješenja za ovakvu situaciju vezanu za pad proizvodnje, u kojoj više novca traži manju količinu roba. Ili će se povećavati cijene roba ili će se ona uvoziti – ili pak oboje. Nijedno rješenje nije poželjno u situaciji u kojoj je stopa inflacije već visoka, a ekonomija pregrijana. Kod usluga je situacija puno više jednoznačna. Više novca za kupnju usluga znači njihove veće cijene jer dobar dio njih ne može se razmjenjivati u međunarodnoj trgovini (odnosno uvoziti). A kada cijene nastave rasti uslijed ovako visokog rasta realnih neto plaća, doći će do novog vala pritiska na poslodavce i državu da se one ponovno povećaju.

22.02. (23:00)

Čarobna formula inflacije: 910 artikala i nestali novci

Inflacija na hrvatski način: 910 odabranih artikala i misterij “prosječne košarice”

Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj prati cijene 910 proizvoda i usluga u devet gradova kako bi izračunao stopu inflacije. Snimatelji cijena odabiru konkretne artikle prema kriteriju reprezentativnosti na prodajnom mjestu. Većina cijena prikuplja se lokalno, izravno na prodajnim mjestima, dok se neke cijene prikupljaju centralno, putem interneta ili izravno od pružatelja usluga. Dakle, “prosječna košarica” ipak postoji, a u njoj se nalaze proizvodi i usluge koje Hrvati najčešće kupuju. No, ostaje pitanje koliko ta “prosječna košarica” zaista odražava potrošnju svakog pojedinog kućanstva. Jer, dok neki možda troše najviše na luksuzne automobile i putovanja, drugi jedva spajaju kraj s krajem kupujući osnovne namirnice. Lider

09.02. (12:00)

A kako na webu, tako i na Zemlji

Beck: Moje surfanje identično je mojem šopingu, na kraju mi ostaje nula u glavi i nula u džepu

Hrvatska inflacija bičuje obične ljude, a bogate gladi perom, što je u skladu sa svjetskim trendom. Svijet je 2024. dobio 204 nova dolarska milijardera, i sad ih ima 2.769; njihovo zajedničko bogatstvo raste sve brže, i lani se popelo s 13 bilijuna dolara na 15, piše Boris Beck za Večernji list. Svjetska banka je odredila prag bijede na 6,85 dolara i ispod njega od 1990. kontinuirano živi 44% svjetske populacije, trenutno 3,6 milijardi ljudi, nešto više žena nego muškaraca. Kandidati za bilijardere, Trumpovi intimusi Musk, Bezos i Zuckerberg, imaju toliko perja da bi ostali milijarderi čak i da 99% bogatstva izgube (ili, nedajbože, podijele). Društvene mreže zakrčene su, s jedne strane, beskonačnim reklamama i sponzoriranim sadržajima, a s druge izljevima vulgarnosti i verbalnog nasilja. Taj glavni izvor informiranja preuzeli su korporativni interesi i najgluplje teorije urote, a istina je rjeđa nego krijesnice zimi. Postali smo žrtve kartela koji nam sve skuplje prodaju ono najnužnije za život i žrtve  prebogatih koji naš životni prostor pretvaraju u žetone za špekulaciju. Zajednički naziv svega toga je pohlepa, a ona se ne može utažiti sve dok nam se džepovi ne isprazne do kraja. Cijeli tekst na Narodu

07.02. (22:00)

Svi bojkotiraju, ali cijene se ne boje

Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf

07.02. (21:00)

Ekonomski UFC: Dolar u kutu, euro na podu

Slabljenje eura u odnosu na dolar raspirit će inflaciju u EU-u

SAD udara dvostruko – najavom carina na europsku robu i rastućim kamatnim diferencijalom koji prijeti slabljenjem eura. ECB je prošlog tjedna smanjio kamatne stope, dok FED drži više razine, što može izazvati odljev kapitala iz Europe u Ameriku. Slabiji euro znači skuplji uvoz, pogotovo energenata, što bi moglo raspiriti inflaciju i dodatno opteretiti europsko gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da bi ECB mogao nastaviti s rezanjima kako bi dostigao “neutralnu razinu”, no tržište već osjeća posljedice ove monetarne borbe. Lider

30.01. (21:00)

Još malo i inflacija će nam zavidjeti na rastu

Hrvatska ekonomija: bajka o rastu s gorkim završetkom

Hrvatska bilježi rast BDP-a, no temeljen uglavnom na europskim fondovima i osobnoj potrošnji, dok industrijska proizvodnja i izvoz padaju. Inflacija je najviša u EU, a ekspanzivna fiskalna politika dodatno je potpiruje. Plaće u javnom sektoru rapidno rastu, nadmašujući privatni sektor, što dodatno potiče inflaciju i potrošnju. Nedostatak radne snage povećava plaće, ali ne i proizvodnju, što vodi većem uvozu. Sve to događa se u predizbornom ozračju, dok se iz Vlade i dalje ponavljaju optimistične priče o ekonomskom procvatu. Lider

30.01. (18:00)

Špageti (i ostali) pod nadzorom

Vlada širi popis: Ograničene cijene za 70 proizvoda

Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama s dosadašnjih 30 na 70 artikala, uključujući kruh, tjesteninu, suhomesnate i mliječne proizvode te konzerve. Trgovci će morati odabrati barem jedan proizvod iz svake skupine i jasno označiti ograničene cijene. Oni s većim prodajnim prostorima morat će imati posebne police. Cilj mjera je ublažavanje inflacije i zaštita potrošača, posebno najranjivijih skupina. Premijer Plenković naglasio je da se i trgovci trebaju uključiti u zaštitu standarda građana. Nove mjere bit će razmotrene na sutrašnjoj sjednici vlade. Poslovni

30.01. (13:00)

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.