Hrvatska u Bermudskom ekonomskom trokutu - Monitor.hr
03.08. (16:00)

Not great, not terrible

Hrvatska u Bermudskom ekonomskom trokutu

Zbog inflacije standard hrvatskih građana pao je za 20 do 25 posto. Osim uvođenja eura i rata u Ukrajini, rast cijena dodatno potiče i turizam, čiji rezultati moguće neće biti na razini očekivanog. Iako bi teoretski visoka potražnja u turizmu trebala potaknuti gospodarski rast, čini se da dobiti nisu jednako raspoređene, a plaće u Hrvatskoj nisu pratile ovaj rast cijena, što je dovelo do pada kupovne moći i životnog standarda. Povećanje cijena turističke ponude i usporedba s drugim destinacijama nisu toliko relevantne – jer pri uspoređivanju cijena treba uzeti u obzir više faktora, poput dostupnosti destinacije, ponude i kvalitete. Na kraju krajeva cijenu će odrediti gost koji odlučuje je li za svoj novac dobio adekvatnu vrijednost. Hrvatska nije izuzetak – cijene rastu svugdje. Rezultati sezone bi trebali biti dobri, no ne i predobri, koliko se očekuje. DW


Slične vijesti

Subota (19:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider

02.11. (18:00)

Iznad smo svih očekivanja

Šonje: Potvrda srednjoeuropske recesije, hrvatske otpornosti i početka stvaranja neravnoteže

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

19.10. (12:00)

Još malo pa nestalo

Inflacija u EU-u znatno usporila, neki su i blizu nule

Na razini EU-a godišnja stopa inflacije spustila se u rujnu na 4,9 posto, s 5,9 posto u prethodnom mjesecu. U eurozoni spustila se s 5,2 na 4,3 posto. Među zemljama EU-a koje nisu u sastavu eurozone najvišu stopu inflacije bilježila je u rujnu Mađarska, od 12,2 posto. Blizu je dvoznamenkastoj stopi rasta i Rumunjska gdje su cijene porasle za 9,2 posto. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije u rujnu iznosila 7,4 posto. Inflacija u Švedskoj je 3,7 posto, u Danskoj 0,6 posto, a u Nizozemskoj svega 0,3%. N1

12.10. (20:00)

Kupuj samo ono što ti treba

Što učiniti protiv pada kupovne moći

Službeno je cilj Europske središnje banke (ESB) godišnja stopa inflacije od dva posto. U zadnje 32 godine stopa inflacije od 2% godišnje s vremenom je rezultirala padom kupovne moći od 47%. No, primjerice u Njemačkoj su isto tako rasle i plaće, i to većim tempom nego cijene. U problemu su oni u klasičnim branšama koji imaju niže plaće i čija kupovna moć pada. Savezna vlada u Berlinu po tom pitanju planira usvajanje zakona kojim bi se „nagrađivalo” ona poduzeća koja se obvežu na poštivanje kolektivnog ugovora. Tim je zakonom predviđeno da se državne poslove dodjeljuje samo onih firmama koje su uključene u sustav tarifnih ugovora. DW

04.10. (22:00)

Ne idite trošit, radije otvorite štednju

Krušelj: Pritisak Vlade na trgovce je politička predstava, za slamanje inflacije važnije je nešto drugo

Ukoliko u ponuđenim Vladinim mjerama tražimo ono što bi potencijalno moglo biti efikasnije, onda je to prijetnja ukidanjem povlaštenih cijena energenata svima, dakle i proizvođačima i trgovcima, koji u inflatornim okolnostima ostvaruju ekstraprofite, kao i uvođenje i uvođenje posebnog poreza na takve enormne zarade. Niz je zemalja Unije suočenih s visokom inflacijom već povlačilo slične restriktivne poteze. Proizvođači i trgovci bi tek u takvim okolnostima bili prisiljeni ozbiljno računati koliko bi ih stajale Vladine mjere, što bi zacijelo rezultiralo i nekim kompromisima u cilju obuzdavanja inflacije. Jedini je način smirivanja inflacije da građani uz realne kamatne stope vrate štednju u banke i tako zaustave nerealni rast cijena proizvoda i usluga. Nije to lako poručiti nerealnim optimistima, ali Vlada je tek na prvom koraku da nizom kombiniranih i vrlo složenih mjera počinje zaustavljati prijeteću socijalnu katastrofu. Željko Krušelj za Glas Podravine.

19.09. (09:06)

Gospodarstva slabe

Banka upozorava: Pripremite se na nepredvidive kamatne stope

Krediti - Arz.hr

Ulagači bi se trebali pripremiti za produljeno razdoblje nepredvidivog kretanja kamatnih stopa i jačanja pritiska u financijskom sustavu, upozorila je jučer Banka za međunarodne namire (BIS). U BIS-u upozoravaju i da kompanije i dužnici po hipotekarnim kreditima zbog pritiska viših troškova zaduživanja možda neće moći podmirivati svoje obaveze, što bi bankama i drugim zajmodavcima moglo prouzročiti kreditne gubitke. “Unatoč naznakama stabilizacije na nekim tržištima nekretnina diljem svijeta, kreditni gubici kako u tom tako i u drugim sektorima nastavit će stvarati probleme jer gospodarstva slabe”, procijenio je šef odjela BIS-a za monetarnu i ekonomsku politiku Claudio Borio. Poslovni

17.09. (12:05)

Težak život na sjeveru

“Obećana zemlja” više nije obećana: Standard pada, mladi se vraćaju roditeljima, a beskućnika je sve više

Is giving out free money the best way to help homeless people? - Vox

Porast beskućništva odraz je društvene situacije u kojoj je stanovanje poskupjelo, a inflacija destruira životni standard. Prema podacima kanadske Nacionalne agencije za stanovanje (CMHC), od svih zemalja skupine G7 upravo kanadska kućanstva imaju najveće stambene dugove, koji iznose čak 107 posto nacionalnog BDP-a. U takvim prilikama sve više mladih ljudi se žali da više ne mogu plaćati najam stana te se vraćaju roditeljima. Indikativan je podatak iz lipnja da čak 81 posto korisnika skloništa za beskućnike čine odrasli samci koji imaju posao, ali su im primanja preniska da bi mogli plaćati najam stana, a mnogi od njih imaju problema i s kupnjom hrane. Slobodna

16.09. (12:10)

Gašenje inflacije benzinom

Igrokaz s pojeftinjenjima: Trgovci mogu spustiti cijene koliko im dopuste dobavljači i – država

Potrošačka košarica za veljaču 2.053,36 KM – Vrisak.info

Prošla je godina najisplativija bila, naravno, bankarima – 31,2 posto, a još 14 od 50 sektora radilo je s dvoznamenkastim maržama, ali njih nitko ne proziva da spuste cijene. Kad se gleda samo prehrambeni sektor, zanimljivost je u tome da su i proizvođači hrane iz top 1000 radili s maržom od 3,9 posto, a jedino su veći udjel dobiti u prihodima ostvarili proizvođači pića – 9,8 posto i, iznenađujuće, poljoprivredne tvrtke – 6,1 posto. Dakle, upitno je gdje bi trgovci uopće mogli pronaći prostor za pojeftinjenja, koja ni ne treba očekivati u većoj mjeri. Bit će uspjeh ako se zaustavi novi rast cijena najesen. Međutim, prema Vladinoj politici teško je očekivati smirivanje inflacije, koja državi koristi jer bilda proračun. Onda pak država velikodušno od tog viška dijeli subvencije, poticaje, a bogami i diže plaće svojim zaposlenicima. Lider

07.09. (13:00)

Vrijeme bez promjene - uglavnom loše

Šajatović: Frankfurt i Zagreb nevoljni u rušenju inflacije

Umjesto antiinflacijskog paketa sljedeći četvrtak bit će donesen redistribucijski paket pomoći najugroženijima. U nastavku iste rečenice premijer od ugroženijih prelazi na sve građane, kojima najavljuje ‘zadržavanje standarda‘. Ako uz inflaciju od gotovo osam posto uspije zadržati standard prosječnoga građanina, zaslužit će Nobelovu nagradu za ekonomiju. Bilo bi to kao da je neki alkemičar napokon našao način kako željezo pretvoriti u zlato. Simptomatično je primijetiti da političari nisu jedini koji se baš ne snalaze u shvaćanju inflacije. Tako se mogla pročitati začuđenost što unatoč rastu inflacije ‘građani troše‘. Pa naravno da troše kad im je jasno da će za današnji novac sutra moći kupiti manje. Neki se optimisti nadaju da bi strah od gubitka na parlamentarnim izborima mogao uozbiljiti HDZ-ovu vladu u borbi protiv inflacije. Jer, zadnji put kad je HDZ izgubio važan faktor bilo je nezadovoljstvo birača padom standarda. Ali to je bila recesija. Primjeri Turske i Mađarske, gdje vladajući ostaju na vlasti usprkos inflaciji, upućuju da se ne treba nadati rušenju inflacije u Hrvatskoj zbog superizborne godine. Miodrag Šajatović za Lider.

15.06. (09:00)

I oni su siti svega

Kina je na rubu deflacije: opći pad cijena daleko je opasniji od inflacije

Stopa inflacije u Kini u travnju je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje ‘zakočeni’, zbog čega cijene padaju, a sve skupine potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena. Kinesko gospodarstvo se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje. Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog gospodarskog rasta. No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorijenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo promijeniti svoje mišljenje. Naime, kad počnu padati cijene, s njima gotovo uvijek padaju plaće i investicije. Tportal