Hrvatskoj na raspolaganju 1,2 milijarde kuna iz EU fondova za biciklistički promet

Korisnici EU fondova iz Republike Hrvatske za ulaganje u biciklistički romet i cikloturizam na raspolaganju imaju više od 1,2 milijarde kuna u razdoblju 2014.-2020., podatak je kojeg se može vidjeti iz novog alata Europske biciklističke federacije za praćenje raspoloživih sredstva iz europskih fondova za razvoj biciklističkog prometa.

Sindikat biciklista je tim povodom uputio pitanje na službene adrese 6 hrvatskih gradova o ulaganjima u biciklistički promet i dobili kao prvo očekivani rezultat da je Koprivnica i dalje najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj s relativno velikim ulaganjima u održivi promet, a posebno u infrastrukturu za bicikliste i pješake. Gradovi poput Samobora, Metkovića i Pule transparentno su prikazali relativno mala ulaganja u biciklistički promet, dok je neugodno iznenadila Rijeka koja ove godine nema predviđena ulaganja u postojeću ili novu biciklističku infrastrukturu. Na samom je začelju po transparentnosti objave podataka završio glavni grad Hrvatske – Zagreb, čija ulaganja u biciklistički promet već treću godinu za redom u prosjeku čine manje od 1% ulaganja u cjelokupni promet.

Gradovi na sjeveru Europe ulažu približno 20-25€ per capita godišnje izravno u projekte biciklističke infrastrukture. Za razliku od toga, zemlje jugoistočne Europe ulažu daleko manje, a takvi su i rezultati. Primjerice, Zagreb s proračunom za cestovnu prometnu infrastrukturu od preko 550 milijuna kuna godišnje, za biciklistički promet izdvaja između nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna, i to primarno za označavanje isprekidanih žutih crta na pješačkim površinama. Preračunato, u Zagrebu godišnji proračun za biciklističku infrastrukturu varira od 10-ak lipa do oko jedne kune po glavi stanovnika.