I mačke imaju svoje dijalekte - Monitor.hr
11.04.2016. (16:49)

Mačji kod

I mačke imaju svoje dijalekte

Švedski znanstvenici pokušat će razotkriti misterij mačjeg mijaukanja. Naime, sumnjaju da i mačke u svom ‘govoru’ imaju dijalekte i naglaske. Kroz pet godina, koliko će trajati istraživanje, nadaju se otkriti što mačke žele poručiti svojim vlasnicima predenjem i mijaukanjem. National Geographic, Telegraph


Slične vijesti

28.08.2024. (17:00)

Good news, everyone!

Moždani implantat za pretvaranje teksta u govor vraća glas pacijentu s ALS-om

Čovjek s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS) koji je izgubio sposobnost govora uspio je komunicirati pomoću moždanog implantata Blackrock Neurotech za pretvaranje teksta u govor, rekli su istraživači u jednoj od dvije nove studije koje pokazuju mogućnosti sučelja mozak-računalo za vraćanje govora paraliziranim pacijentima. Jedan pacijent bio je 45-godišnji muškarac koji je imao ozbiljne poteškoće s govorom i mogao ga je razumjeti samo njegov njegovatelj, s kojim je komunicirao prosječnom brzinom od oko sedam riječi u minuti, rekli su istraživači. Brzina konverzacijskog engleskog je otprilike 160 riječi u minuti. Do drugog dana korištenja pacijent je komunicirao koristeći vokabular od 125 000 riječi. Dekodirane riječi prikazane su na ekranu, a zatim vokalizirane pomoću softvera za pretvaranje teksta u govor dizajniranog da zvuči kao njegov glas prije ALS-a. HRT

28.04.2024. (13:00)

Naj pripovedati

Jezikova juha: Nije vrijedno govora

Hrvatski ima širok repertoar riječi koje opisuju govor, a značenjski i uporabno se djelomično isprepliću. Da je to ispreplitanje sasvim u skladu s prirodom jezika, očito je već iz etimologije riječi govor. Dolazi iz praslavenskoga *govor, a korijene vuče iz proto-indoeuropskoga *g⁽ʷ⁾ewH- ‘imenovati’. Taj je korijen u sanskrtu dao glagol jóguve ‘zvati, zazivati’, u grčkome je to postalo góos ‘naricati’, dok je u ruskome góvor ‘mrmor’, a u poljskome gwar ‘žagor’. Očita je značenjska veza, ali i odmak u rasponu od artikuliranoga do neartikuliranoga glasanja, bitno različitih funkcija.

Ne treba stoga čuditi niti što su glagoli govorenja u hrvatskome promijenili raspon uporabe. Dok je govoriti nekada bio neutralni izbor, danas ga u pravilu mijenja glagol pričati. Iako je do relativno nedavno u svakodnevnoj komunikaciji stilski neobilježen bio izraz tipa ‘Ona govori dva jezika.’ danas ćete sve češće čuti ‘Ona priča dva jezika.’, što naravno neizmjerno živcira jezične čistunce, kojima je pričati ‘pripovijedati’. Sat lingvistike

12.11.2023. (17:00)

Točka bez povratka

Teorija: Ljudi su počeli govoriti prije 50 tisuća godina

Prema teoriji, koju je iznio znanstvenik Philip Lieberman, kaže da, za razliku od većine životinja, ljudi imaju spušteni grkljan, što znači da se nalazi daleko od mekog nepca odvajajući našu nosnu šupljinu od grla; to nam daje jedinstvenu sposobnost proizvodnje zvukova potrebnih za govor i jezik. Takva anatomska struktura nije bila prisutna kod Neandertalaca, a prvi se put javlja u fosiliziranim ostacima koji datiraju iz razdoblja prije 50 tisuća godina. Međutim, drugi teoretičari nisu skloni ovoj teoriji, budući da nema čvrstih dokaza za nju, odnosno kako takva struktura nije potrebna za proizvodnju samoglasnika. Nešto zabavniju teoriju iznio je Yuval Noah Harrari u svojoj knjizi Sapiens, gdje je porijeklo govora povezao s ljudskom potrebom za ogovaranjem. IFL Science

08.11.2023. (11:00)

Ugrade ti autocorrect

Moždani implantat omogućava komunikaciju putem misli

Govorna proteza koju je razvio zajednički tim neuroznanstvenika, neurokirurga i inženjera sa Sveučilišta Duke može prevesti moždane signale osobe u ono što ona pokušava reći. Nova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communications, mogla bi jednog dana pomoći ljudima koji ne mogu govoriti zbog neuroloških poremećaja da povrate sposobnost komunikacije putem sučelja mozak-računalo. Izradili su ultratanke i fleksibilne moždane senzore visoke gustoće. Upakirali su impresivnih 256 mikroskopskih moždanih senzora na komad fleksibilne plastike medicinske kvalitete veličine poštanske marke. U prvim testovima dekoder je bio točan u 40% slučajeva. To se može činiti kao skroman rezultat, ali je prilično impresivan s obzirom na to da su za slične rezultati potrebni sati ili čak dani podataka. Bug

24.03.2023. (15:00)

Ne treba vikati

Trivanović: Naš glas može biti utjecajniji od riječi koje izgovaramo

Glas prenosi suptilne, ali snažne znakove koji utječu na naše osjećaje. Svi znamo kako glas može ukazivati na sarkazam, zabrinutost ili samopouzdanje. Ili kako pojačavanje tona govora privlači pažnju zato jer naznačava povišene emocije kao što su strast, ljutnja ili samopouzdanje. Efekt paralingvistike je toliko značajan da može promijeniti lošu vijest da zvuči zapravo dobro ili može oduzeti svu radost iz pozitivne poruke. Postoje menadžeri koji daju loše povratne informacije nekoj osobi, ali i dalje izražavaju tople osjećaje kroz ton glasa – a oni koji su bili kritizirani i dalje su se pozitivno osjećali o cjelokupnoj interakciji. Da bi se tako nešto postiglo postoji nekoliko koraka, kaže Željko Trivanović za Epohu.

22.02.2023. (00:00)

Kao jelen pod reflektorima

Komunikologinja Ljiljana Buhač o Putinovu nastupu: “Tijelo mu je slalo sasvim drukčiju poruku od riječi”

Putin za rat optužio Ukrajince i obustavio važan dogovor sa SAD-om: To je teatar apsurda! | 24sata

“Poruke mu nisu bile usklađene s govorom tijela, poruke su bile da je on žrtva, a govor tijela je govorio da je on agresor. Pokazivao je te agresivne radnje, sječenje zraka dlanovima, lupanje prstima o postolje, čvrsto držanje za govornicu, udaranje šakama po njoj. U dijelu kad je govorio naciji vidjelo se da ima visoku razinu stresa. Povlačenje usana prema unutra pa lickanje, to je znak stresa, ali i znak nesigurnosti u nastojanju postizanja uvjerljivosti u ono o čemu govori. Iz držanja tijela vidi se da kod njega više nema one snage, nemate više onog Putina koji jaše na konju, puca i lovi lava. On je sada jedna krhka osoba, ramena su mu spuštena, zatvorena. On je prije uspravno hodao, imao taj paunovski gard i hod. Sada je djelovao kao jelen pod reflektorima, jednostavno, bio je preplašen”, zaključila je Buhač.

15.02.2019. (14:30)

Dobio četiri kila i hilao frenda

Kilao sam nuba i vinao – nov hrvatski kakvim govore današnja djeca

Djeca igraju Fortnite i pričaju neki čudan hrvatski – zaključuje Jutarnji u članku o utjecaju ove igrice na govor današnje djece (besplatna je, igra se online s drugima, pa se može i razgovarati). Evo malog rječnika (napisan i uz pomoć jednog 9-godišnjeg igrača Fortnitea): poušn za hilanje – napitak za ozdravljenje, pikejks – kramp, džoinaj se – uključi se, kilati – ubiti, vinati – pobijediti, nub – amater, čest – škrinja, kriejtiv – mod u kojem se može sve raditi, hedšot – udarac u glavu, livati – napustiti. I jedna zaista dobra i korisna stvar koju djeca uče iz Fortnitea – plesanje, razni plesni pokreti; ratoborna je to igrica, ali, eto, likovi tamo nekad i plešu, pomalo cool i smiješno, pa ih djeca vole oponašati.

15.01.2019. (21:30)

Sve ostalo je veliko...

Upoznajemo svijet: Zašto Brazilci vole umanjenice?

Sve što Brazilci kažu prekriveno je planinom deminutiva, pri čime se mijenja okus riječi – sufiksi inho/a i zinho/a dodaje se imenima, pridjevima i prilozima kao neka vrsta dječjeg govora, a, iako nama s druge strane svijeta to može izgledati smiješno, ove umanjenice uobičajene su svima do doktora i političara, bez trunke ironije, piše BBC.

14.05.2018. (10:53)

Be fearless

Apple CEO Tim Cook se opet okomio na Facebook i rasprodaju privatnosti

Direktor Applea Tim Cook održao je jučer govor brucošima Duke sveučilišta, između ostalog se osvrnuo na Facebook i njihovu politiku upravljanja privatnim podacima korisnika: “Odbijamo izgovor koji kaže da bismo dobili najviše od tehnologije moramo zauzvrat žrtvovati svoju privatnost”. (6:28) Već ranije je rekao – “Istina je da bismo mogli zaraditi tonu novaca ako bismo monetizirali naše korisnike, kada bi oni bili naš proizvod”. Dosta drugog pametnog je Cook rekao u govoru, o hrabrosti prije svega, cijela snimka (14:55). CNN

25.10.2017. (18:55)

Pokažimo jezik kontroli mišljenja

Jezik društvenih mreža – Orwellov novogovor koji ograničava jezik i misli?

Analiza suvremenog online diskursa pokazuje sve veću tendenciju netspeaka, metajezika društvenih mreža, kako bi se prilagodio potrebama brze komunikacije korisnika. Pitanje je nastaje li taj jezik spontano ili je kreiran kako bi se stvorio jezik poput Orwellovog ‘novogovora’ koji je bio pojednostavljena i limitirana verzija standardnog jezika u službi kontrole mišljenja. Ograničeni ‘novogovor’ ograničava jezik i misli, koji su u koegzistencijskom odnosu, jer je nemoguće opisati misao ako ne postoje riječi kojima bi se misli opisale, piše Arteist o izložbi Post pismenost.