• 15.02. (13:30)

    Dobio četiri kila i hilao frenda

    Kilao sam nuba i vinao – nov hrvatski kakvim govore današnja djeca

    Djeca igraju Fortnite i pričaju neki čudan hrvatski – zaključuje Jutarnji u članku o utjecaju ove igrice na govor današnje djece (besplatna je, igra se online s drugima, pa se može i razgovarati). Evo malog rječnika (napisan i uz pomoć jednog 9-godišnjeg igrača Fortnitea): poušn za hilanje – napitak za ozdravljenje, pikejks – kramp, džoinaj se – uključi se, kilati – ubiti, vinati – pobijediti, nub – amater, čest – škrinja, kriejtiv – mod u kojem se može sve raditi, hedšot – udarac u glavu, livati – napustiti. I jedna zaista dobra i korisna stvar koju djeca uče iz Fortnitea – plesanje, razni plesni pokreti; ratoborna je to igrica, ali, eto, likovi tamo nekad i plešu, pomalo cool i smiješno, pa ih djeca vole oponašati.



  • Slične vijesti

    14.03. (12:30)

    Poći ću s vama jer volim šalu

    Markovina: Zakon o hrvatskom jeziku – toliko blesava ideja da je treba podržati

    Predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno se založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika. Dragan Markovina za Telegram komentira kako je “očekivati da bi zakonskim presingom u današnjem digitalnom dobu, u kojem su razina pismenosti i načitanosti općenito manje i u kojoj sad već nekoliko generacija mladih ljudi puno bolje barata engleskim, nego hrvatskim jezikom donijelo neke rezultate, toliko je naivno, da postaje dirljivo”. Filozof Boris Buden bio je o ovome rekao da se “svodi na maltretiranje djece po školama, na pravljenje budala od odraslih ljudi po državnim institucijama i medijima, odnosno na kognitivno i kulturno samosakaćenje onoga što je nekada bila nacionalna kultura i njezin jezik”.

    15.01. (20:30)

    Sve ostalo je veliko...

    Upoznajemo svijet: Zašto Brazilci vole umanjenice?

    Sve što Brazilci kažu prekriveno je planinom deminutiva, pri čime se mijenja okus riječi – sufiksi inho/a i zinho/a dodaje se imenima, pridjevima i prilozima kao neka vrsta dječjeg govora, a, iako nama s druge strane svijeta to može izgledati smiješno, ove umanjenice uobičajene su svima do doktora i političara, bez trunke ironije, piše BBC.

    16.12.2018. (09:00)

    Budućnost je sada

    Najjače tehnološke priče 2018. – električni romobili, ‘Fortnite’…

    5G tehnologija pokazala nam je ove godine koji su potencijali sljedeće generacije bežične tehnologije, dok za ‘Fortniteom’ vlada manija i među odraslima i među djecom, što je tim više fascinantno jer je igrica objavljena tek prošle godine. Nakon godina čekanja i ozbiljnih obećanja izašao je Magic Leap, uređaj za miješanu stvarnost koji postavlja računalno generirane 3D slike preko objekata iz stvarnog svijeta. C-Net nabraja sve udarne svjetske tech-priče iz ove godine i objašnjava zašto su važne.

    14.05.2018. (08:53)

    Be fearless

    Apple CEO Tim Cook se opet okomio na Facebook i rasprodaju privatnosti

    Direktor Applea Tim Cook održao je jučer govor brucošima Duke sveučilišta, između ostalog se osvrnuo na Facebook i njihovu politiku upravljanja privatnim podacima korisnika: “Odbijamo izgovor koji kaže da bismo dobili najviše od tehnologije moramo zauzvrat žrtvovati svoju privatnost”. (6:28) Već ranije je rekao – “Istina je da bismo mogli zaraditi tonu novaca ako bismo monetizirali naše korisnike, kada bi oni bili naš proizvod”. Dosta drugog pametnog je Cook rekao u govoru, o hrabrosti prije svega, cijela snimka (14:55). CNN

    22.02.2018. (12:50)

    Brza lekcija

    8 najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

    Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja. Dnevnik donosi još sedam najčešćih pogrešaka u govoru i pisanju.

    05.02.2018. (07:08)

    Erorić

    Profesor: Uhljeb – jedna od korisnijih i ljepših grešaka hrvatskog jezika

    Upotrijebiti riječ “uhljeb” otprilike je kao upotrijebiti “osuđ” umjesto “osuđenik” i “zaljub” umjesto “zaljubljenik”, analizira profesor Ivo Žanić prošlogodišnju riječ godine, dakle gledano strogo po pravilima ta riječ je – pogrešna. Ali, svaka jezična promjena počinje kao greška, kao odstupanje ili odmak od nečega što se drži normom, pravilom, a čovjek koji griješi čini to samo kad mu treba i koliko mu treba, što nije nevažno umijeće, objašnjava profesor. A i ljudi vole kraće oblike riječi jer lakše potiču stvaranje složenica i izvedenica, koje onda i same, u spirali koja se ubrzava, nadahnjuju dodatne oblike s dodatnim konotacijama i izvanjezičnim poveznicama.

    25.10.2017. (16:55)

    Pokažimo jezik kontroli mišljenja

    Jezik društvenih mreža – Orwellov novogovor koji ograničava jezik i misli?

    Analiza suvremenog online diskursa pokazuje sve veću tendenciju netspeaka, metajezika društvenih mreža, kako bi se prilagodio potrebama brze komunikacije korisnika. Pitanje je nastaje li taj jezik spontano ili je kreiran kako bi se stvorio jezik poput Orwellovog ‘novogovora’ koji je bio pojednostavljena i limitirana verzija standardnog jezika u službi kontrole mišljenja. Ograničeni ‘novogovor’ ograničava jezik i misli, koji su u koegzistencijskom odnosu, jer je nemoguće opisati misao ako ne postoje riječi kojima bi se misli opisale, piše Arteist o izložbi Post pismenost.

    10.10.2017. (10:18)

    Tko zna? Nitko ništa ne zna...

    Koja je definicija hrvatskog jezika?

    Kako bi trebalo definirati to što nazivamo hrvatskim jezikom? Pitanje je to postavljeno u radnoj bilježnici za peti razred osnovne škole. H-Alter je isto pitao stručnjake za jezik i profesionalce Snježanu Kordić, Matu Kapovića, Inoslava Beškera, Milorada Pupovca, Petru Mrduljaš Doležal i Željka Jozića, a oni su uočili velike manjkavosti u tome što djeca uče o jeziku.

    26.09.2017. (16:28)

    Muškara i ženskaroš

    Nove riječi za muškarce – primaljac, prostitutak, dadiljko…

    Večernji piše o riječima koje postoje samo ili uglavnom u muškom rodu – sudac, predsjednik, rudar, kovač – kao i o riječima koje su u ženskom rodu, ali bi im se mogla naći inačica u muškom rodu: muška dadilja može biti dadiljko ili dadiljac, muška prostitutka može biti prostitutak, koketa u slučaju muškarca je koketac… Vrijedi i obrnuto: kovač – kovačica, rudar – rudarica…

    02.06.2017. (19:32)

    Da ih cijeli svijet razumije

    Stanje u nastavi na hrvatskom jeziku u Srbiji je problematično

    Tridesetak ravnatelja škola i predstavnika obrazovnih institucija iz Hrvatske danas je u Subotici zaključilo da je stanje u nastavi na hrvatskom jeziku na teritoriju Srbije vrlo teško i da je nastavnom kadru i učenicima potrebna brza i konkretna pomoć. Čelnici hrvatske manjine u Vojvodini istaknuli su da pitanje nabavka udžbenika još nije potpuno riješeno, da ne postoji afirmativan odnos srpske vlasti spram upisa i školovanja djece, da postoje i kadrovska pitanja, a da društveno-političko ozračje negativno utječe na odluku Hrvata da svoju djecu upisuju na nastavu na hrvatskom jeziku. Index

  • Slične vijesti

    08.04. (13:00)

    Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik piše za Jutarnji: Od devedesetih je živ trend stvaranja novih riječi koji često jeziku navlači ‘luđačku košulju’

    Iscrpnije...
    14.03. (12:30)

    Poći ću s vama jer volim šalu

    Markovina: Zakon o hrvatskom jeziku – toliko blesava ideja da je treba podržati

    Predsjednik Matice Hrvatske, Stipe Botica javno se založio za donošenje zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika. Dragan Markovina za Telegram komentira kako je “očekivati da bi zakonskim presingom u današnjem digitalnom dobu, u kojem su razina pismenosti i načitanosti općenito manje i u kojoj sad već nekoliko generacija mladih ljudi puno bolje barata engleskim, nego hrvatskim jezikom donijelo neke rezultate, toliko je naivno, da postaje dirljivo”. Filozof Boris Buden bio je o ovome rekao da se “svodi na maltretiranje djece po školama, na pravljenje budala od odraslih ljudi po državnim institucijama i medijima, odnosno na kognitivno i kulturno samosakaćenje onoga što je nekada bila nacionalna kultura i njezin jezik”.

    28.02. (15:40)

    Drš’te djecu da ne polude od sreće: Izašla osma sezona njihove omiljene igrice Fortnite

    Iscrpnije...
    21.01. (15:00)

    Fortnite je u 2018. zaradio 2,4 milijarde dolara, najviše od svih igara. Druga je Nexonov Dungeon Fighter Online sa 1,5 milijarde

    Iscrpnije...
    15.01. (20:30)

    Sve ostalo je veliko...

    Upoznajemo svijet: Zašto Brazilci vole umanjenice?

    Sve što Brazilci kažu prekriveno je planinom deminutiva, pri čime se mijenja okus riječi – sufiksi inho/a i zinho/a dodaje se imenima, pridjevima i prilozima kao neka vrsta dječjeg govora, a, iako nama s druge strane svijeta to može izgledati smiješno, ove umanjenice uobičajene su svima do doktora i političara, bez trunke ironije, piše BBC.

    28.12.2018. (15:00)

    Kreatori Fortnitea Epic Games ove godine su zaradili tri milijarde dolara

    Iscrpnije...
    16.12.2018. (09:00)

    Budućnost je sada

    Najjače tehnološke priče 2018. – električni romobili, ‘Fortnite’…

    5G tehnologija pokazala nam je ove godine koji su potencijali sljedeće generacije bežične tehnologije, dok za ‘Fortniteom’ vlada manija i među odraslima i među djecom, što je tim više fascinantno jer je igrica objavljena tek prošle godine. Nakon godina čekanja i ozbiljnih obećanja izašao je Magic Leap, uređaj za miješanu stvarnost koji postavlja računalno generirane 3D slike preko objekata iz stvarnog svijeta. C-Net nabraja sve udarne svjetske tech-priče iz ove godine i objašnjava zašto su važne.

    30.11.2018. (18:00)

    Fortnite pošast: ‘Nikad nisam vidio igru koja tako kontrolira dječji um’

    Iscrpnije...
    10.11.2018. (11:00)

    Fortnite ruši rekorde: istovremeno ga igralo 8,3 milijuna igrača

    Iscrpnije...
    30.09.2018. (10:45)

    Tko ima djecu čuo je ovih dana da je izašla šesta sezona igrice Fortnite, jedan od najpopularnijih ovih dana među djecom (iako je izašla tek prošle godine); CNet objašnjava što je sve novo – zemljovidi, ljubimci itd.

    Iscrpnije...