Incredible Art 😲 pic.twitter.com/QgYJaDL7e5
— Physics & Astronomy Zone🔭 (@ZonePhysics) December 9, 2019
Festival „Nosi se“ u Benkovcu prekinuli su nasilni branitelji (Index), potvrdivši staru istinu: umjetnost često izaziva burnije reakcije od politike. Povijest je puna primjera u kojima su djela šokirala publiku – od Duchampova pisoara i Stravinskijevog baleta do Serranova „Piss Christa“ i Picassove „Guernice“. Neka su djela izazvala paniku, zabrane ili političke krize, druga su postala simbol otpora i društvene promjene. Umjetnost može biti provokacija, oružje i ogledalo društva, a granica između slobode izražavanja i „uvrede“ ostaje tanka – i često eksplozivna. N1
Leonardo da Vinci, car Hadrijan, Oscar Wilde i mnogi drugi slavili su ljubav izvan okvira društvenih normi – ali često pod prijetnjom progona. Od grčke „pedagoške“ nježnosti i renesansnih učenika do viktorijanske zatvorske kazne, odnos prema istospolnoj ljubavi oscilirao je između prihvaćanja i spaljivanja. Povjesničar Dino Heiker podsjeća da ni „treći spol“ nije nova pojava – od Tahitija do Indije postoji stoljećima. Povijest pokazuje: kvir osobe uvijek su postojale, voljele i ostavile trag – samo im je društvo redovito kompliciralo život. DW
U tekstu za Ideje Zdenko Duka predstavlja dvije knjige o umjetnosti i kreativnosti – Umijeće stvaranja Josepha Nguyena i Zašto umjetnost Briana Enoa. Prva nudi samopomoćni pristup buđenju kreativnosti, tvrdeći da je svatko umjetnik, dok druga širi pojam umjetnosti izvan galerija, ističući njezinu emocionalnu i društvenu funkciju. Kroz optimistične i ponegdje naivne tvrdnje o stvaranju, obje knjige pozivaju na istraživanje osjećaja, igre i intuicije. Umjetnost je, zaključuju autori, alat za osobnu i kolektivnu transformaciju – i nešto što bismo svi trebali više prakticirati, a manje suditi.
These paintings made by artist Alex Colville in the 50s to 70s, look like early video game graphics. pic.twitter.com/TApBLEa0KH
— Historic Vids (@historyinmemes) May 28, 2025
Slikar Oton Iveković, pjesnik Antun Mihanović i kipar Antun Augustinčić sada simbolično bdiju nad gradom Klanjcom, kojem su ostavili snažan umjetnički i povijesni pečat. Njihovi portreti oslikani na betonskom zidu površine veće od 100 četvornih metara, djelo akademske slikarice Maje Vukine Bogović, predstavljaju monumentalni umjetnički projekt koji privlači poglede iz daljine. Ovaj zahtjevan pothvat umjetnica je realizirala viseći s užeta, oslanjajući se na podršku Hrvatske gorske službe spašavanja. tportal
Hrvatska općenito, a hrvatska škola posebice, bježi od suvremenosti. Štoviše, smatram da aktivno odbacujemo suvremenu umjetnost. Kao da je se sramimo, a trebali bismo se ponositi. Društvo koje se srami svoje trenutačne ili nedavne umjetnosti govori o sebi i o tome da ne poznaje vlastitu vrijednost. Uvažavanje suvremene umjetnosti, glazbe, filma, kazališta, plesa, veći je znak domoljublja od pukog mahanja najvećim barjacima lažnih domoljuba. Ne mogu zamisliti da u Francuskoj u nastavi nema mjesta za Gainsbourga ili Edith Piaf; da u Britaniji ne znaju tko su bili The Beatles, Pink Floyd ili Led Zeppelin, tko je Elton John i da uz njega ne zaplešu; da se u Americi ne uči o soulu, bluesu i rock’n’rollu, da se ne razgovara o modernom rapu…
To su zemlje koje drže do suvremene umjetnosti. Hrvatska to ne čini i to po meni nije slučajno. Postoji jasan otpor prema svemu suvremenom. Lakše je opetovano gurati prošlost kao metodu zaluđivanja i kontrole nego se otvoriti novijem. Suvremena umjetnost, naime, otvara neka važna pitanja, neprijatelj je okamenjenih struktura, potiče angažman, ulazi u to da se može svidjeti mladim ljudima te ih natjerati na razmišljanje i propitivanje. To nikako nije drago onima koji drže vlast. Boris Jokić u razgovoru za Glazbu, a povodom objave knjige 60 otkucaja – glazbena lektira.
Izbor riječi i fraza u književnom prevođenju plod su promišljanja različitih opcija “u dubinskom, kulturnom i socijalnom tekstu”, a to je nešto što umjetna inteligencija ne radi. Ona pojednostavljuje, a njen tekst ovisi o statističkoj uporabi riječi. AI prevoditelji, upravo zbog te statističke uporabe riječi, mogu potpuno krivo prenijeti sadržaj. No, to ne znači da ne može poslužiti kao dobar alat. Danas je AI odličan lektor, vrlo dobar prevoditelj, osrednji urednik, vrlo ograničen ilustrator i loš pisac. No, sve su to vrlo iskoristive sposobnosti. Faktograf
Kako je za HRT-ove Vijesti iz kulture otkrila Jasna Jakšić, viša kustosica i voditeljica Knjižnice i Dokumentacijskog i informacijskog odjela MSU-a, put New Yorka, među ostalim, krenut će ‘Beskonačni štap’ Josipa Vanište, ‘Meandar u kut’ Julija Knifera, ‘Globus’ Dimitrija Bašičevića Mangelosa, ‘Unutarnje oči’ i još tri rada Ivana Kožarića iz Ateljea Kožarić, te ambijent Ljerke Šibenik. Radovi će otputovati 24. siječnja, a publika će ih moći vidjeti u New Yorku tijekom naredne tri godine. Izložba se otvara 1. ožujka. tportal
Kreativnost je neodvojiva od ljudskog bića, od pećinskih crteža do modernih brendova. Inspiracija nije magija, već rezultat unutarnjih procesa i rada. Umjetnici balansiraju između tajne kreacije i zahtjeva publike, dok se profesionalci suočavaju s izazovima tržišta. Multitalentirani pojedinci dokazuju da je svestranost snaga, iako im često treba “nevolja” za stvaranje. Brendovi i kreativni timovi igraju se s trendovima, ali uspjeh leži u očuvanju autentičnosti. Kreativnost, kažu, traži hrabrost – izlazak iz sigurne zone u svijet bez pravila, gdje inovacija i estetika spajaju svakodnevno i umjetničko. Bilo kroz umjetnost, biznis ili osobno istraživanje, kreativnost oblikuje naš svijet. Nekoliko umjetnika za Poslovni