Inflacija i turizam zamagljuju što se stvarno događa s prodajom - Monitor.hr
04.08. (22:00)

Našminkana dobit

Inflacija i turizam zamagljuju što se stvarno događa s prodajom

Visok rast prihoda od prodaje većine domaćih proizvođačkih tvrtki, osobito u segmentu robe dnevne potrošnje, nije potkrijepljen i rastom prodanih količina robe. Količinski se prodaja smanjuje još od početka godine, što se sada ne vidi uslijed turističke potrošnje. Kompanije su svjesne toga pa one koje se ozbiljno brinu što će s prodajom biti na jesen već svjesno zadiru u vlastiti profit da ne bi pretjerale s cijenama. Neke tvrtke inflaciju iskorištavaju kako bi si (barem u prvoj polovici godine) poboljšale profitabilnost, a u kojima su itekako svjesni da bi jesen mogla kulminirati s volumenskim padom prodaje, što za sobom automatski povlači gomilanje zaliha, smanjenje proizvodnje i sve ostale negativne posljedice koje iz toga proizlaze (da se ne spominjemo samo povećan broj otkaza). Lider


Slične vijesti

07.08. (10:00)

Ekonomska kriza izbliza

Nedeljko Marković: Siromaštvo u Hrvatskoj je svuda podjednako zastupljeno

“Kako preživjeti bilo kakvo poskupljenje s prosječnom mirovinom koja je oko 3.000 kuna, ako niste akumulirali dovoljno kapitala da ne ovisite o samoj mirovini? Treća skupina koja nam se obratila su korisnici socijalnih naknada kojima je inflacija ‘pojela’ porast zajamčene minimalne naknade od početka ove godine. U Nacionalnoj strategiji borbe protiv siromaštva postoji jedan ključ za koji ne znamo hoće li se aktivirati, a govori upravo o tom praćenju inflacije i visine socijalnih naknada. Bilo bi politički oportuno, a socijalno osjetljivo, smanjiti teret poskupljenja s najranjivijih koji nemaju akumuliranog kapitala niti ušteđevine za prebrođivanje kriza. Ovakva kriza je opasna zbog mogućih socijalnih nemira i prilika za rast populističkih političkih zvijezda koje parazitiraju na strahu građana, bez davanja primjerenih rješenja”, kaže diplomirani socijalni radnik Nedjeljko Marković iz udruge Pragma, ujedno  predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva. Lupiga

01.08. (19:00)

Čeka nas blaga zima

Vizek: Zbog rasta kamata svijet je na pragu dužničke krize, a Hrvatska bi mogla profitirati od nove mjere

Dok se u nadolazećem razdoblju očekuje propitivanje legitimnosti i opravdanosti instrumenta monetarne politike među štedljivijim zemljama članicama iz sjeverne Europe, Hrvatska će barem kada je u pitanju program TPI profitirati od ulaska u eurozonu. Ponavlja nam se tako još jednom situacija koja nam se dogodila u podjeli sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg smo dobili komparativno gledano najviše jer smo ekonomski najslabija zemlja članica Unije. Europska središnja banka držat će intervencijama nižom cijenu našeg duga nego što bi ona bila u stvarnim tržišnim uvjetima, i to baš zato što imamo visok vanjski dug, u iznosu od 80 posto BDP-a. Kada jednom uđemo u eurozonu, povećanje troškova duga bi se trebao smanjiti, što će spriječiti pad investicija i potrošnje. Maruška Vizek za Tportal.

20.07. (10:00)

Himna generacije, sklonimo se od inflacije

Najavljeno dodatno oporezivanje elektroenergetskih kompanija i banaka

Španjolska vlada objavila je da će u iduće dvije godine oporezivati ekstra profit elektroenergetskih kompanija, a najavila je i novi porez bankama, kako bi prikupila sedam milijardi eura za pomoć građanima u razdoblju visoke inflacije. Europska središnja banka najavila je da će u srpnju podići kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, a možda još i više u rujnu. Inflacija, koja je u velikoj mjeri potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, ujedno je i najveći izazov za Španjolsku, usporediva je s “ozbiljnom bolešću gospodarstva koja osiromašuje sve, a posebno najranjivije skupine” u društvu. Green

11.07. (16:00)

Vatru gasi, brata spasi

Da bi obuzdala podivljalu inflaciju, Europa diže kamatnu stopu

Odgovornost za kontrolu inflacije leži na središnjim bankama. No u ovom slučaju središnje banke su pogrešno procijenile njezin karakter, a ona je počela bujati u proljeće prošle godine. U tom razdoblju praktički je jednoglasna procjena središnjih banaka bila da je inflacija privremena i da će se ispuhati jednom kada se ponovno uspostave opskrbni lanci, čije je učinkovito funkcioniranje narušeno zbog provođenja epidemioloških mjera. Hrvatska u eurozonu stoga ulazi u, za tu monetarnu uniju, vrlo izazovnom razdoblju. S jedne strane bilježit ćemo, kako se za sada čini, i neke neočekivane koristi. Baš kao i prilikom dodjele sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg smo dobili relativno više novca jer smo loši ili najlošiji (čitaj ekonomski nerazvijeni), i po ulasku u eurozonu mogli bismo imati umjetno niske kamatne stope prilikom novih zaduživanja jer smo opet loši ili najlošiji (čitaj prezaduženi). Da bi spasila stabilnost zajedničke valute, Europska središnja banka mogla bi umjetno smanjivati cijenu budućih talijanskih, grčkih i hrvatskih zaduživanja dok god traje situacija u kojoj su visoke i inflacija i kamatne stope s kojima se borimo protiv inflacije. Tportal

02.07. (20:00)

Misle na svoje radnike

U HAC-u plaća će se korigirati svaki mjesec ovisno o stopi inflacije

Val poskupljenja u Hrvatskoj nastavio se i u lipnju, nakon što je inflacija u svibnju bila rekordno visoka – 10,8 posto na godišnjoj razini. Poseban razlog za zabrinutost je i rast cijena hrane koji je u Hrvatskoj gotovo dvostruko snažniji nego u ostatku eurozone. U Hrvatskim autocestama sredinom lipnja potpisan je novi kolektivni ugovor prema kojem će se plaća korigirati svaki mjesec sukladno povećanju ili smanjenju potrošačkih cijena u Hrvatskoj i to prema podacima u Narodnim novinama. Slobodna

02.07. (19:00)

„To još nije vrhunac“

Inflacija u EU veća od predviđanja

Inflacija u EU u travnju je bila 7,4 %, u svibnju 8,1 %, za lipanj su stručnjaci očekivali 8,4 %, ali prema prvim podacima Eurostata, inflacija je dosegnula 8,6 posto. Alexander Krüger, glavni ekonomist novčarske kuće Hauck Aufhäuser Lampe tvrdi: „Inflacija ide dalje, vrhunac još nije dostignut. Još će dugo potrajati dok se ne pokažu znakovi smirivanja. Ubrzo nam stižu nove cijene zbog viših cijena u nabavi.“ Deutsche Welle

02.07. (00:00)

Paketi pomoći, ali samo na kraći rok

Kako zemlje Europe rasterećuju svoje građane

Život je sve skuplji, ne samo u Njemačkoj. Mnoge zemlje bilježe stope inflacije koje se ne pamte desetljećima. Ključni čimbenik je porast troškova energije kao rezultat sankcija Rusiji uvedenih nakon agresije na Ukrajinu. Njemačka vlada je npr. reagirala poreznim i carinskim olakšicama. Dugotrajno nezaposleni primaju jednokratnu isplatu od 200 eura, a dječji doplatak se povećava za 100 eura za mjesec dana. Grčka je osigurala paket mjera u iznosu od 3,7 posto BDP-a kako bi ublažila gubitak kupovne moći. Litva je uvela najveći energetski paket od tri baltičke države i drugi po veličini među europskim zemljama. Otprilike polovica od oko dvije milijarde eura trebala bi se sliti u izravnu pomoć. Mađarski premijer Viktor Orban ograničio je visinu čitavog niza potrošačkih cijena neposredno prije travanjskih izbora, a cijene goriva je zamrznuo još prošle jeseni. U Velikoj Britaniji će u listopadu svakom kućanstvu račun za energiju automatski biti smanjen za 200 funti. No tih 200 funti građani moraju vratiti nekad u sljedećih pet godina. DW

30.06. (16:00)

A da nemamo toliko visok PDV?

Inflacija: Turizam je ‘napumpao‘ iznadprosječan rast cijena u Hrvatskoj

Mjesecima trubimo da je inflacija uvozna, kako je onda moguće da je viša nego što je vrijednost te uvezene ‘robe’? Jer, nisu više samo cijene turističkih i ugostiteljskih usluga (za usporedbu, direktor jedne marketinške firme već više od desetljeća na tri tjedna unajmljuje apartman u Cannesu za cijenu 10 dana apartmana na hrvatskoj obali). Je li inflacija uz uvoznu komponentu dodala i vlastitu, domaću koja u službenu stopu ugrađuje i očekivanja i ‘ekstraprofit’? Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK kaže da kada je riječ o nekretninama treba imati na umu da ostali građani EU također kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Tu je naš ulazak u eurozonu također pozitivno djelovao na potražnju, kao što bi i ulazak u Schengen. Kratko i jasno, potražnja za nekretninama ovisi i o inozemnoj potražnji. Lider

22.06. (14:00)

Sve je to ok u novom normalnom

Rat nije jedini krivac za inflaciju, a ne zna se stiže li nam tek najgore

Pokazalo se da je inflacija ne samo tvrdokorna, nego da je rat s njom imao malo veze – inflacija ovoga puta ipak nije rezultat samo ratnih poremećaja na strani ponude nego, prije svega, onih iz vremena lockdowna (i sada aktualnog kineskog) kao i tiskanja goleme količine raznih novčanih papirića tijekom pandemije. Dakle, velikim je dijelom ona ipak i monetarna pojava. Utoliko još više začuđuje što neke zemlje, poput Kanade, imaju ‘genijalne’ ideje – građanima/biračima podijeliti novčanu pomoć kako bi lakše izdržali udar inflacije. Ima li išta normalnije od gašenja požara benzinom, za prvu ruku, teškim 9 milijardi dolara? No, što je u pozadini dugo neviđenih stopa rasta inflacije poduzetnike malo zanima. Njih zanima kada će kraj i kako da u međuvremenu hendlaju rast gotovo svih ulaznih troškova. Lider

19.05. (14:00)

Ušminkavanje krize

Šajatović: Sedam faza inflacije

Rast cijena pojavni je oblik nagomilanih neravnoteža dodatno povećanih ratom u Ukrajini i ekonomskim sukobom između Zapada i Rusije. Inflacija se obično razvija u sedam faza. Tek smo u drugoj. Pojednostavnjeno, prva je faza kad inflacija bukne i približi se godišnjoj razini rasta cijena od osam do deset posto. U drugoj fazi vlasti reda radi, da se ne kaže da ništa ne rade, odigraju predstavu sa zamrzavanjem cijena. U trećoj fazi inflacija jača, kupci smanjuju potrošnju. U četvrtoj fazi proizvođači smanjuju proizvodnju, ali nastavljaju pokušavati prevaliti trošak na preostale kupce. U petoj fazi u branšama počinju posustajati najneotporniji igrači. U šestoj fazi počinju socijalni buntovi. U sedmoj fazi, kad više ništa ne pomaže, vlasti smanjuju tiskanje novca, dižu realne kamate, hlade potražnju, mire se s recesijom samo da svedu inflaciju u političko-socijalno prihvatljive okvire. No, sve to traje, čak godinama… Miodrag Šajatović za Lider.