Inflacija mijenja svakodnevnu kupovinu - Monitor.hr
09.06. (07:00)

Dajte cijene, padajte više

Inflacija mijenja svakodnevnu kupovinu

Kupci se sve više odriču skupljih ekoloških proizvoda regionalnih dobavljača i umjesto toga kupuju jeftinije organske proizvode u supermarketima i diskontima. Trgovci hranom uspjeli su blago povećati svoje poslovanje s organskim proizvodima (+3,2 posto). No, to ide na štetu trgovine neorganskom hranom. Drugi prodavači, kao što su tržnice, direktna prodaja na poljoprivrednim dobrima i dostava na kućni prag, bili su još teže pogođeni padom od 18,2 posto. Je li ovo kraj desetljećima dugog organskog buma? I organski sektor i potrošači imaju sve razloge za nadu da će skoku cijena doći kraj. DW


Slične vijesti

19.09. (07:06)

Gospodarstva slabe

Banka upozorava: Pripremite se na nepredvidive kamatne stope

Krediti - Arz.hr

Ulagači bi se trebali pripremiti za produljeno razdoblje nepredvidivog kretanja kamatnih stopa i jačanja pritiska u financijskom sustavu, upozorila je jučer Banka za međunarodne namire (BIS). U BIS-u upozoravaju i da kompanije i dužnici po hipotekarnim kreditima zbog pritiska viših troškova zaduživanja možda neće moći podmirivati svoje obaveze, što bi bankama i drugim zajmodavcima moglo prouzročiti kreditne gubitke. “Unatoč naznakama stabilizacije na nekim tržištima nekretnina diljem svijeta, kreditni gubici kako u tom tako i u drugim sektorima nastavit će stvarati probleme jer gospodarstva slabe”, procijenio je šef odjela BIS-a za monetarnu i ekonomsku politiku Claudio Borio. Poslovni

17.09. (12:05)

Težak život na sjeveru

“Obećana zemlja” više nije obećana: Standard pada, mladi se vraćaju roditeljima, a beskućnika je sve više

Is giving out free money the best way to help homeless people? - Vox

Porast beskućništva odraz je društvene situacije u kojoj je stanovanje poskupjelo, a inflacija destruira životni standard. Prema podacima kanadske Nacionalne agencije za stanovanje (CMHC), od svih zemalja skupine G7 upravo kanadska kućanstva imaju najveće stambene dugove, koji iznose čak 107 posto nacionalnog BDP-a. U takvim prilikama sve više mladih ljudi se žali da više ne mogu plaćati najam stana te se vraćaju roditeljima. Indikativan je podatak iz lipnja da čak 81 posto korisnika skloništa za beskućnike čine odrasli samci koji imaju posao, ali su im primanja preniska da bi mogli plaćati najam stana, a mnogi od njih imaju problema i s kupnjom hrane. Slobodna

16.09. (12:10)

Gašenje inflacije benzinom

Igrokaz s pojeftinjenjima: Trgovci mogu spustiti cijene koliko im dopuste dobavljači i – država

Potrošačka košarica za veljaču 2.053,36 KM – Vrisak.info

Prošla je godina najisplativija bila, naravno, bankarima – 31,2 posto, a još 14 od 50 sektora radilo je s dvoznamenkastim maržama, ali njih nitko ne proziva da spuste cijene. Kad se gleda samo prehrambeni sektor, zanimljivost je u tome da su i proizvođači hrane iz top 1000 radili s maržom od 3,9 posto, a jedino su veći udjel dobiti u prihodima ostvarili proizvođači pića – 9,8 posto i, iznenađujuće, poljoprivredne tvrtke – 6,1 posto. Dakle, upitno je gdje bi trgovci uopće mogli pronaći prostor za pojeftinjenja, koja ni ne treba očekivati u većoj mjeri. Bit će uspjeh ako se zaustavi novi rast cijena najesen. Međutim, prema Vladinoj politici teško je očekivati smirivanje inflacije, koja državi koristi jer bilda proračun. Onda pak država velikodušno od tog viška dijeli subvencije, poticaje, a bogami i diže plaće svojim zaposlenicima. Lider

07.09. (13:00)

Vrijeme bez promjene - uglavnom loše

Šajatović: Frankfurt i Zagreb nevoljni u rušenju inflacije

Umjesto antiinflacijskog paketa sljedeći četvrtak bit će donesen redistribucijski paket pomoći najugroženijima. U nastavku iste rečenice premijer od ugroženijih prelazi na sve građane, kojima najavljuje ‘zadržavanje standarda‘. Ako uz inflaciju od gotovo osam posto uspije zadržati standard prosječnoga građanina, zaslužit će Nobelovu nagradu za ekonomiju. Bilo bi to kao da je neki alkemičar napokon našao način kako željezo pretvoriti u zlato. Simptomatično je primijetiti da političari nisu jedini koji se baš ne snalaze u shvaćanju inflacije. Tako se mogla pročitati začuđenost što unatoč rastu inflacije ‘građani troše‘. Pa naravno da troše kad im je jasno da će za današnji novac sutra moći kupiti manje. Neki se optimisti nadaju da bi strah od gubitka na parlamentarnim izborima mogao uozbiljiti HDZ-ovu vladu u borbi protiv inflacije. Jer, zadnji put kad je HDZ izgubio važan faktor bilo je nezadovoljstvo birača padom standarda. Ali to je bila recesija. Primjeri Turske i Mađarske, gdje vladajući ostaju na vlasti usprkos inflaciji, upućuju da se ne treba nadati rušenju inflacije u Hrvatskoj zbog superizborne godine. Miodrag Šajatović za Lider.

03.08. (18:00)

Not great, not terrible

Hrvatska u Bermudskom ekonomskom trokutu

Zbog inflacije standard hrvatskih građana pao je za 20 do 25 posto. Osim uvođenja eura i rata u Ukrajini, rast cijena dodatno potiče i turizam, čiji rezultati moguće neće biti na razini očekivanog. Iako bi teoretski visoka potražnja u turizmu trebala potaknuti gospodarski rast, čini se da dobiti nisu jednako raspoređene, a plaće u Hrvatskoj nisu pratile ovaj rast cijena, što je dovelo do pada kupovne moći i životnog standarda. Povećanje cijena turističke ponude i usporedba s drugim destinacijama nisu toliko relevantne – jer pri uspoređivanju cijena treba uzeti u obzir više faktora, poput dostupnosti destinacije, ponude i kvalitete. Na kraju krajeva cijenu će odrediti gost koji odlučuje je li za svoj novac dobio adekvatnu vrijednost. Hrvatska nije izuzetak – cijene rastu svugdje. Rezultati sezone bi trebali biti dobri, no ne i predobri, koliko se očekuje. DW

15.06. (09:00)

I oni su siti svega

Kina je na rubu deflacije: opći pad cijena daleko je opasniji od inflacije

Stopa inflacije u Kini u travnju je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje ‘zakočeni’, zbog čega cijene padaju, a sve skupine potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena. Kinesko gospodarstvo se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje. Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog gospodarskog rasta. No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorijenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo promijeniti svoje mišljenje. Naime, kad počnu padati cijene, s njima gotovo uvijek padaju plaće i investicije. Tportal

31.05. (14:00)

I još na nju stavili sliku lika koji je bio simpatizer nacista?

Zbog inflacije Argentina uvela novčanicu od 2000 pezosa koja vrijedi – 4 dolara

Buenos Aires Times | Argentina introduces 2,000-peso banknote

Argentina je u optjecaj pustila novu, najveću novčanicu denominacije 2000 pezosa zato što je galopirajuća inflacija desetkovala vrijednost nacionalne valute. Sada je najveća denominacija na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veća od dosadašnjih tisuću pezosa. No, u trenutku kada pišemo ovaj tekst nova novčanica s najvišom istaknutom vrijednosti odgovarala je tečaju 8,21 dolara. I to je službeno, tamo gdje se dolari zbog stroge državne kontrole nad deviznim kapitalom mogu kupiti – na crnom tržištu – dvije tisuće pezosa vrijedi upola manje, 4,08 dolara. To se naziva plavim tečajem, a on je zapravo i realan jer legalno je dolar jako teško kupiti. U travnju je godišnja inflacija u Argentini dosegnula 109 posto, a tako mala vrijednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju poslovnim subjektima i bankama. Na bankomatima gotovo da i nama novca, a prizori ljudi koji plaćaju gomilama papirnog novca podsjećaju na Rumunjsku uoči revolucije kojom je svrgnut Ceausescu. Večernji

29.04. (18:00)

HNB-ova analiza otkriva da su profitne marže otprilike triput više negoli trošak rada

Njima profit, nama inflacija

Godišnja inflacija u EU i eurozoni u studenome usporila, u Hrvatskoj i dalje raste - tportal

Ma koliko domaći korporacijski mediji šutjeli o tome, glavni uzročnik inflacije u Hrvatskoj su profiti kompanija, baš kao što su pokazali nedavna analiza HNB-a i istup guvernera Borisa Vujčića na gostovanju u SAD-u. Mjesecima je trajala igra skrivača oko stvarnog, dominantnog uzročnika inflacije u Hrvatskoj, a onda se Boris Vujčić sredinom travnja zatekao u Americi i tamo otkrio identitet krivca. Na svom predavanju u njujorškom University Clubu  pojasnio je kako u srži problema leži dizanje cijena i visoke zarade kompanija u prošloj godini. Nije posve slučajno ni to što je guverner naše središnje banke morao za potrebu takvog javnog iskaza otići čak na drugi kontinent. Danima potom, odjek njegova otkrića bit će prigušen u većini hrvatskih medija, odreda korporacijama naklonih, iako je riječ o pitanju svih krizno-ekonomskih pitanja. Novosti

17.04. (14:00)

Ajmo, ubrzaj to još.

Inflacija u ožujku 10,7%, oslabjela četvrti mjesec zaredom

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 10,7% više u odnosu na isti mjesec prošle godine, to je pad četvrti mjesec zaredom. U studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5%. U prosincu je rast usporio na 13,1%, u siječnju je inflacija iznosila 12,7%, a u veljači 12%. HRT

10.04. (15:00)

Kriza, pogled izbliza

Nouriel Roubini: “Ozbiljna recesija jedina može ublažiti inflaciju, ali će i dužnička kriza biti teška”

Drugi najveći bankrot banke u povijesti SAD-a zaljuljao svjetske burze - N1

Zbog negativnih agregatnih šokova u opskrbi, kao što su pandemija i rat u Ukrajini, postizanje stabilnosti cijena povećanjem kamatnih stopa sigurno je povećalo rizik od recesije i nezaposlenosti. Što je još gore, više kamatne stope smanjile su tržišnu vrijednost i druge imovine banaka. Ako podignete bankovni kredit na deset godina kada su dugoročne kamatne stope 1%, a te stope tada porastu na 3,5%, prava vrijednost tog kredita pada. Ako to uzmemo u obzir, to podrazumijeva da nerealizirani gubici američkih banaka zapravo iznose 1,75 bilijuna dolara, odnosno 80% njihovog kapitala. “Nerealizirana” priroda tih gubitaka samo je artefakt postojećeg regulatornog režima koji bankama omogućuje vrednovanje vrijednosnih papira i kredita po nominalnoj vrijednosti, a ne po pravoj tržišnoj vrijednosti. Zapravo, sudeći po kvaliteti njihovog kapitala, većina američkih banaka tehnički je blizu nesolventnosti, a stotine su već potpuno nesolventne. Poslovni