Inflacija mijenja svakodnevnu kupovinu - Monitor.hr
09.06.2023. (07:00)

Dajte cijene, padajte više

Inflacija mijenja svakodnevnu kupovinu

Kupci se sve više odriču skupljih ekoloških proizvoda regionalnih dobavljača i umjesto toga kupuju jeftinije organske proizvode u supermarketima i diskontima. Trgovci hranom uspjeli su blago povećati svoje poslovanje s organskim proizvodima (+3,2 posto). No, to ide na štetu trgovine neorganskom hranom. Drugi prodavači, kao što su tržnice, direktna prodaja na poljoprivrednim dobrima i dostava na kućni prag, bili su još teže pogođeni padom od 18,2 posto. Je li ovo kraj desetljećima dugog organskog buma? I organski sektor i potrošači imaju sve razloge za nadu da će skoku cijena doći kraj. DW


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Puno para, skuplja i muzika

Snažno tržište rada najveći je rizik za rast inflacije, iako trenutno usporava

Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkast rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Prosječni godišnji rast cijena hrane, pića i duhana usporio je u lipnju na 2,1 posto (u odnosu na 3,2 posto u svibnju). Pozitivan doprinos ukupnoj godišnjoj inflaciji generiran je i cijenama industrijskih neprehrambenih proizvoda, čiji se godišnji rast zadržao na razini iz svibnja i iznosio je 1,5 posto. Naposljetku, cijene energije zabilježile su pad za 0,4 posto, nakon povećanja za 1,9 posto u svibnju. Postoji i mogućnost pada godišnje stope rasta na oko 2 posto. tportal

05.07. (11:00)

Treba vam još koji izvor pasivnih prihoda...

Mirovine će rasti, ali i taj rast ‘pojede’ inflacija

Nova formula za usklađivanje mirovina prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora dogovorena je, ali će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dotad se usklađivanje provodi u dosadašnjem omjeru 70:30. Procjene su da će s ovim polugodišnjim usklađivanjem mirovine biti veće oko 7 posto. Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević nedavno je kazao, govoreći o usklađenjima mirovina, da inflacija pojede svaki rast mirovina. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine.  Problem je u niskim mirovinama, kažnjavanju dijela umirovljenika doživotnom penalizacijom i u tome što je udio mirovina u BDP-u 10 posto dok je u Europi između 15 i 16 posto. Problem je i u tome da aktualna vrijednost mirovine ne može biti 12,26 eura koliko je sada. Trebala bi biti 20 eura. Ovako umirovljenici uvijek gube u utrci s inflacijom jer su mirovine male… Nacional

21.06. (10:00)

Ili manji obroci ili bez deserta

Inflacija nije bauk, osim onima koji kupuju hranu

Hrvati, naime, većinu dohotka troše na hranu. U prosjeku je to oko 26 posto, ali znamo da prosjek i medijan nisu isto, pa se u kućanstvima s manjim prihodima na hranu troši 40-ak posto, često i više od polovice. A cijene su hrane kumulativno u posljednjih nekoliko godina porasle između 30 i 40 posto. Što smo siromašniji, potrošnja je koncentriranija, pa inflacija za one ispod medijana nije ista kao i za one iznad njega. Lider

25.04. (16:00)

Vrijeme je da napravim svoj vrt

Cijene na tržnicama: Brokula je lani bila 70 centi, danas je 4 eura

Nakon što se Hrvatska nekoliko dana grijala na ljetnim temperaturama usred proljeća i nakon što se temperatura preko noći snizila na sedam stupnjeva, temperaturne skokove su najviše osjetile povrtne kulture. Inflacija, cijene goriva i gnojiva, klimatske promjene – sve to utječe na cijene voća i povrća na tržnicama. Tako smo brokulu lani kupovali za 70 centi, a danas je 4 eura. Blitva je također četiri eura, a bila je 10 do 12 kuna (cca. 1,5 eura), ističu prodavači na Zadarskoj tržnici. (Tportal)

24.04. (14:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)

25.03. (12:00)

Možda i nije loše iz prehrane izbaciti toliko slatkog

Shrinkflacija: Kad za istu cijenu dobijete manje (table čokolade)

Uskršnji slatkiši, žitarice, čipsevi i proizvodi za čišćenje našli su se na listi proizvoda koje je pogodila shrinkflacija, skriveni oblik inflacije u kojem cijena proizvoda ostaje ista, ali ambalaža se smanjuje. Ovih je dana australska grupacija za zaštitu potrošača Choice objavila popis proizvoda koji su podvrgnuti shrinkflaciji. Forbes donosi detaljniji članak kako to utječe na čokoladu: cijena kakaovca je porasla, kao i energenti (koji se koriste u proizvodnji i transportu). Cijene kakaovca rastu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i bolesti, a poznati slatki prozvodi sve su manje gramaže. Neki brendovi smanjuju i udio same čokolade, a umjesto nje stavljaju alternativne sastojke, poput karamele, orašastih plodova i voća.

23.02. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

09.02. (08:00)

Malo manja potrošačka košarica

Usprkos rastu cijena, hrvatski građani ne prestaju trošiti

Iza nas je dvogodišnje razdoblje visokog rasta cijena. Inflacija je pretprošle godine iznosila preko 10 posto, a dio proizvoda poput hrane i pića porastao je i znatno više. No, snažan rast cijena nije potrošače odvratio od kupnje. Gužve koje se mogu primijetiti u trgovinama, pogotovo pred neradnu nedjelju, koje podsjećaju na nekadašnje predblagdanske gužve, nisu samo subjektivan dojam, što pokazuje i statistika. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan realni rast trgovine na malo u prosincu prošle godine, od čak 9,1 posto godišnje, dok je mjesec ranije on iznosio više od 7 posto. Radi se o realnom prometu iz kojeg je isključen efekt inflacije. Forbes

04.01. (14:00)

Tamo lako postaneš milijarder, ali ti malo vrijedi

Svijet u borbi s inflacijom: Zimbabveu niti novčanice od sto bilijuna dolara nisu pomogle

Dok se razvijeni svijet lani borio s inflacijom koja je dosezala i do 15 posto, manje razvijene zemlje desetljećima žive s rastućim cijenama. Jedna od takvih zemalja je Zimbabve, neosporni svjetski prvak u tome, koji je u zadnjih 40 godina imao četiri ‘nova’ izdanja domaćeg dolara, ali bi ga inflacija brzo dotukla. Prošle godine oa je iznosila čak 396 posto. Drugo mjesto zauzima Venezuela, zemlja bogata resursima poput nafte koja se nikako ne može ‘posložiti’ i u kojoj je inflacija iznosila 250 posto. Na trećem mjestu je Sudan sa stopom inflacije od 238 posto. Argentina ima inflaciju od 136 posto te je također jedna od zemalja koje se desetljećima ne mogu otrgnuti od loše navike štampanja novca. Novi argentinski predsjednik Javier Milei obećao je građanima konačni obračun s njom – ukinut će domaću valutu peso i kao službeni novac uvesti američki dolar. Kakve će rezultate imati, pokazat će se već kroz nekoliko mjeseci. Tportal

02.01. (13:00)

Potencijal je tu, samo ga treba iskoristiti

Milanovićev ekonomski savjetnik izdvaja pet ključnih izazova za Hrvatsku u 2024. godini

Prije iznošenja izazova, podsjetimo da iz Banskih dvora sugeriraju da smo danas ekonomski „solidna i stabilna“ zemlja u kojoj je očuvana „socijalna kohezija“, a u 2024. godini nas očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti. Velibor Mačkić za Forbes navodi koji su problemi na kojima bi trebalo poraditi:

  • Porobljavanje institucija predstavlja jednu od ključnih prepreka podizanja produktivnosti hrvatske ekonomije
  • Neuređeno tržište rada: potrebno je lociranje i identificiranje stranih zemalja iz kojih je moguće dobiti potrebni profil radnika koji nam nedostaju, spajanje poduzeća i stranih radnika
  • Treba šira porezna baza i progresivno oporezivanje
  • Privatne investicije u sjeni su EU fondova
  • Inflacija i izborni ciklus – Iako inflacija usporava, kretanja na tržištu rada bit će zanimljiva i u izbornoj godini uz izražene geopolitičke rizike