Država akademika
Inflacija najviših akademskih titula: Prema broju doktora znanosti u europskom smo vrhu, u R&D-ju pri dnu
Umjesto da se ozbiljnije poveže sa stranim fakultetima, Hrvatska je rascjepkala visoko školstvo. Dok mladi Amerikanci putuju s kraja na kraj kontinenta za željenim obrazovanjem, u Hrvatskoj su fakulteti i veleučilišta nicali kao gljive poslije kiše – visokoškolska nastava održava se u čak 44 grada. Hrvatska prema podacima iz 2021. ima 422 doktora znanosti na 100.000 stanovnika.
U EU vodeći je Luksemburg (833), a slijede Estonija (615), Irska (588), Finska (545), Slovenija (476) pa mi. Samo prošle godine u Hrvatskoj je obranjeno 806 doktorata. Taj broj u porastu je od 2020. jer je pandemija zaustavila i doktorske studije. Ti podaci navode na zaključak o odličnim rezultatima u istraživanju i razvoju (research and development – R&D). Jer, tko će istraživati ako ne doktori znanosti. Međutim, u Hrvatskoj se u R&D ulaže samo 1,43 posto BDP-a, što je ispod europskog prosjeka od 2,3 posto. Čini se da prevelik dio R&D-ja trošimo na ‘proizvodnju‘ istraživača koji onda u cjelini ili nemaju sredstva ili volje za ozbiljnija istraživanja. Goran Litvan za Lider
