Inflacija u Njemačkoj na najvišoj razini u više od 27 godina - Monitor.hr
11.08. (15:30)

Uvoz iz Amerike?

Inflacija u Njemačkoj na najvišoj razini u više od 27 godina

Potrošačke cijene u Njemačkoj porasle su u srpnju najsnažnije od 1993. godine, 3,8 posto u usporedbi sa srpnjem 2020. Faktori u skoku inflacije: privremeno sniženje stope PDV-a prošlog srpnja, poskupljenje energenata. Posljedice: poskupljenje cijena prijevoza, odjeće i obuće, hrane. Novi list


Slične vijesti

30.11. (18:00)

Idu gore svakako

Usklađivanje mirovina iza ugla: Koliko bi mogle rasti u 2022. godini?

Usklađivanje ili indeksacija mirovina događa se dvaput na godinu, 1. siječnja i 1. srpnja, a isplate se uobičajeno događaju s dva mjeseca zakašnjenja kroz zaostatke. Usklađuju se prema inflaciji i rastu plaća svih zaposlenih, a uspoređuje s prethodnim šestomjesečnim periodom. Po slobodnim proračunima inflacija bi mogla prouzročiti rast od 1,9 %, no jasni podaci bit će poznati tek početkom godine kad se sazna stopa inflacije za studeni i prosinac. Mirovina.hr

11.11. (10:00)

Vujčić o skoku cijena nekretnina: To može zaustaviti samo rast kamata na kredite

Teško je pretpostaviti da ne postoji direktna veza monetarne politike s ovim rastom cijena. Vrlo niske kamatne stope omogućavaju jeftinije zaduživanje za kupovinu nekretnine, a s druge strane potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine. Ne vidim neki odgovor na ovaj rast cijena nekretnina dok se cijena novca, odnosno kamatnih stopa, ne promijeni – izjavio je guverner Vujčić. Dodao je i kako su se stvarne i percipirane stope inflacije u Hrvatskoj posljednjih nekoliko mjeseci znatno razdvojile, slično kao što je to bilo i 2008. godine, samo što je ovog puta to razilaženje još oštrije, te bi se, prema sadašnjim očekivanjima, stopa inflacije u idućoj godini trebala zadržati oko 2,2 posto. Novi list

31.10. (18:00)

Tko se boji inflacije još?

Ovo su dobitnici i gubitnici inflacije: Umirovljenici i štediše neće biti sretni

Pandemija je u proteklih godinu i pol dovela do niza ekstremnih situacija u svjetskom gospodarstvu. Unatoč tome što se u početku činilo da je riječ o kratkoročnim problemima, sada se čini da će oni vjerojatno trajati dugoročno. Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj nastavila ubrzavati i potrošačke cijene su bile veće za 3,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim, dioničari su u određenoj mjeri zaštićeni od inflacije. Vlasništvo nad nekretninama također je dobra zaštita od inflacije, jer s vremenom zadržava vrijednost. Kupnja dionica koje se mogu pohraniti, poput zlata, također dobra zaštita od inflacije. U vrijeme inflacije gubitnici uključuju štediše, jer novac koji iz godine u godinu stavljaju „sa strane“ postupno gubi vrijednost. Inflacija također negativno utječe na imovinu umirovljenika. Ulagači u obveznice obično su u nepovoljnijem položaju u vrijeme inflacije, kao i za nositelje kredita, koji ga otplaćuju uz promjenjivu kamatnu stopu. Tportal

26.10. (15:00)

Gašenje vatre

Prijeti li nam stvarno bauk hiperinflacije? Domaći stručnjak poklopio šefa Twittera: ‘Stvar će se smiriti u prvom kvartalu 2022., neće biti razloga za divljanje cijena’

Jack Dorsey bombastično je najavio inflaciju koja će promijeniti sve, no neki naši stručnjaci ne slažu se s njim, a među njima je i Ljubo Jurčićza koji kaže da bi jača inflacija mogla trajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., ako ne dođe dorazvoja novog soja virusa koji će uzburkati svijet. Smatra da je do inflacije došlo zbog nedostatka repromaterijala koji se otvaranjem više traži te zbog toga nastaju problemi u ekonomiji, a krivi prekid opskrbnih lanaca, cijenu prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoku cijenu energenata. Tportal

24.10. (01:00)

Ne bi trebalo biti strašno (jako dugo)

Inflacija u deset slika

Indeks potrošačkih cijena u rujnu je dogurao do 3.3% (godišnje) i najviše je razine još od travnja 2013. godine, a inflacija nije predstavljala ozbiljan problem prije pandemije. Zapravo su, ironično, banke prije toga pokušavale izazvati inflaciju, ali bez uspjeha. Zatim je došla pandemija, ugasila potražnju, a onda je postepenim otvaranjem potražnja eksplodirala i to do mjere da lanci opskrbe nisu mogli pratiti. Kako je sve počelo, Index je izvadio grafikone iz podataka Državnog zavoda za statistiku:

  1. Inflacija je dugo bila negativna, čak i u siječnju ove godine.
  2. Radi se o rasprostranjenom fenomenu
  3. Hrvatska je negdje u sredini, europski prosjek
  4. Rast je dijelom uvjetovan efektima nakon locdowna
  5. Temeljna inflacija još uvijek nije toliko zabrinjavajuća
  6. Nisu samo hrana i energenti skuplji, iako ima robe koja je pojeftinila
  7. Indeks cijena veći za 2 posto: također rasprostranjen svugdje, koji neće biti baš lako za iskorijeniti.
  8. Poskupljenje hrane nije toliko dramatično, dugoročno gledano
  9. Najveći rast cijena ustvari bilježe poštanske usluge, cijene novina i časopisa, nakit i satovi, duhan, pa tek onda ulja i masti, jedina kategorija prehrane
  10. Najveći pad cijena bilježe mediji za snimanje, telefonska oprema, audio/video oprema, motorna vozila, obuća i odjeća…
22.10. (16:00)

Inflacija se zahuktava

Tri moćne svjetske kompanije dižu cijene

Unilever, kompanija koja ima brendove poput Knorra, Rexone, Dovea, Hellmansa, Domestosa, Cifa, Axea, Luxa…, u trećem je kvartalu podigla cijene 4,1 posto, navodeći kao razlog inflaciju. Kompanija Nestle, koja prodaje Nescafe, Purinu, KitKat, Maggi… je tijekom trećeg kvartala cijene podigla za 2,1 posto. Objasnili su kako su zabilježili značajan rast troškova energije, transporta i sirovina. Značajna poskupljenja najavio je i Procter & Gamble koji prodaje Pampers, Ariel, Tide, Always, Braun, Gillette, Head&shoulders, Old Spice, Pantene, Ambipur, Zevo, Oral-B, Safeguard, Secret…. Poskupljenja najavljuju i manje kompanije. Jutarnji

17.10. (12:00)

Riječ godine - inflacija!

Upozorenje guvernera Vujčića: Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto

Svi se sjećamo pojma varijabilnih kamata i problema koje su prouzročile onima koji su se zaduživali u švicarskom franku, a sad guverner HNB-a najavljuje još jedan stres za dužnike. Inflacija koja pogađa cijeli svijet odrazit će se i na kredite ugovorene s varijabilnom kamatom pa se očekuje rast rate kredita za 10 do čak 20 %. Oporavak od pandemije te rast cijene energenata utječe na kreiranje cijena nekretnina te muti vodu ionako mutnoga tržišta, a iako je scenarij malo vjerojatan, nije isključen pa guverner upozorava građane na tu mogućnost. Guverner napominje kako je za praženje stanja bitno pratiti ESB te u slučaju jačeg rasta inflacije postoje dogovoreni instrumenti. Večernji list

17.10. (09:00)

Nitko nije cijepljen od inflacije

Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo

Ako ste mislili da je gore bolje i da Obećana Zemlja nema probleme, prevarili ste se jer inflacija pogađa i meku hrvatskih gastarbajtera, doduše ne u tolikom obujmu da bi se dogodile tektonske promjene. Stopa inflacije od 4,1 % u rujnu ukazala je na to da nitko nije nedodirljiv, a posljedica je rasta cijene energenata te veće potražnje uslijed popuštanja pandemije. Najviše će je njemački građani osjetiti na grijanju jer cijena mazuta narast će za 76,6 %, no u rujnu je narasla i cijena hrane pa se i tu osjeti pritisak inflacije. Porasle su i cijene građevinskog materijala te automobila, a nedostatak radne snage i dizanje minimalne plaće potaknut će dodatna poskupljenja. Tportal

15.10. (21:00)

Stopa inflacije u rujnu najviša od ožujka 2013.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su porasle 3,3 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na kolovoz, potrošačke cijene u prosjeku su više za jedan posto. U prvih devet mjeseci prosječna stopa inflacije dosegnula je 1,8 posto. Najviši rast cijena u rujnu (na godišnjoj razini) zabilježen je u kategoriji prijevoza, 10,8 posto. Cijene hrane na godišnjoj razini porasle su više 2,9 posto. Poslovni

17.09. (20:00)

Još malo o inflaciji

Stigli podaci DZS-a, ekonomski analitičari: ‘Ovako nešto ne pamtimo od travnja 2013…‘

Od travnja 2013. nismo imali toliku visoku stopu inflacije kad je ona bila 3,3 %. Na razini godine sada mjerimo 3,1 % inflacije, izmjereno u kolovozu. Podatke je objavio DZS, a potvrdili su da rast potrošačkih cijena prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koje su u kolovozu porasle za 9,3 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 9,9 %, što se generiralo poskupljenjem goriva, a i cijene hotela rasle su. No, najvažniji je podatak da je hrana, koja čini najveći dio potrošačke košarice, dosegla godišnju stopu rasta od 2,4 %. Rasle su i cijene alkoholnih te bezalkoholnih pića, duhanskih proizvoda, kulture i rekreacije, a blagi pad imali smo u kategorijama stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva te odjeće i obuće. Jutarnji list