Întregalde (2021): Suptilan i oštrouman prikaz napetih međuljudskih odnosa - Monitor.hr
21.11. (23:00)

Izolirani čin dobrote

Întregalde (2021): Suptilan i oštrouman prikaz napetih međuljudskih odnosa

Poznati rumunjski redatelj Radu Muntean donosi novu priču o ljudskim odnosima, teškoćama i užasima oslanjanja na druge onda kada je vlastiti opstanak doveden u pitanje. Radnja njegovog novog filma fokusira se na troje prijatelja, prosječnih građana Rumunjske, koji iz metropole putuju u nepristupačna planinska područja kako bi prije Božića dostavili humanitarnu pomoć starima i nemoćnima.Tema humanitarne pomoći uvijek je bila osjetljivo pitanje u Rumunjskoj. Javno mnijenje varira od toga da humanitarna pomoć nema konkretan učinak, preko teze o pomoći koja stvara ovisnost o pomoći, do ideje da je država obvezna pružati materijalnu podršku svojim najugroženijim građanima i građankama. Munteanov film dosljedan je u razlaganju pogrešnih procjena velegradskih “spasitelja”. Lupiga


Slične vijesti

Petak (16:11)

Popis 12 odličnih filmova i serija o nogometu

24.11. (20:00)

Korejska groznica

Korejski film na zapadnom tržištu – Hollywood nema samo novog partnera, već i novog “Gazdu”

U Cannesu je 2016. godine održan okrugli stol s temom korejsko-zapadnjačkih koprodukcija, započet projekcijom dokumentarnog filma Snowpiercer. Rasprava o kulturnoj suradnji, potaknuta uglavnom animacijom, dogodila se točno deset godina nakon državničkog usaglašavanja postulata službene južnokorejsko-francuske filmske suradnje, kada su korejski i francuski ministri kulture u Seulu potpisali dokument kojim koprodukciju definiraju s najmanje 20 posto ulaganja s jedne i 80 posto ulaganja s druge strane. Cannes je ove godine ugostio još veći događaj sličnog tipa, zapravo seriju okruglih stolova tijekom kojih su predstavnici KOFIC-a (Korean Film Council, nešto kao korejski HAVC) i francuski producenti razgovarali o filmskoj suradnji. Prošle godine, došlo je i do velikog pojačanja američko-korejskih TV odnosa pa je tako Studio Dragon s ciljem zajedničke suradnje na proizvodnji sadržaja za američko tržište. Sve to dolazi nakon što su Netflix, Apple TV i Disney već odvojili dio budžeta za financiranje korejskog TV sadržaja… piše Ravno do dna

11.11. (17:00)

Dosta je slojevit taj Stanley

O čemu govorimo kad pričamo o Kubricku: ‘Lolita’ i likovi bez šešira

U Kubrickovim filmovima uvijek postoji neka ničeanska crta, a njegova je verzija “Lolite” studija moći. Do kraja filma pratit ćemo različite oblike u kojima svih četvero centralnih likova pokušavaju uspostaviti kontrolu nad ostalima. Zanimljivo je da Lolita ima moć nad Humbertom samo dok je okrutna prema njemu. Kad je ovaj nalazi na koncu udanu i smirenu, njemu je na njoj privlačno još jedino sjećanje na vrijeme kad ga je mučila. Povremeno se lakše u filmu sablazniti nad Lolitinim likom, nego nad onim kojeg tumači Mason, a što već samo po sebi u meni izaziva grozotu nad vlastitim moćima racionalne i moralne prosudbe. Drugo, tjera nas se i opet da suosjećamo s Humbertom, no ovoga puta ne zbog onih razloga zbog kojih je to u knjizi, nego zato što je maloljetna Lolita zaista samosvjesna žderačica dječaka i muškaraca. Za Ravno do dna lamentiraju čak dva recenzenta, a povodom retrospektive Kubrickovih filmova u jednom kinu.

11.11. (11:00)

Zabavno i poučno

Trokut tuge (2022): Vrhunska satira života odvratno bogatih

Termin „trokut tuge“ iz naslova je izraz koji se koristi u beauty industriji i označava bore između obrva, a moguće je i da se odnosi na dramsku strukturu filma jer podijeljen je upravo na tri vrlo različita čina. Satira je to o privilegijama i ekscesima ultrabogatih, „jedan posto od jedan posto“, koju od 17. studenog imate prilike vidjeti i u domaćim kinima. Kroz ironiju, sarkazam, pretjerivanje, karikaturalni i groteskni prikaz likova, skreće se pozornost na njihovu glupost, licemjerje, pohlepu i prije svega plitkost i manjak bilo kakvog dodira sa stvarnošću. Östlunda su neki kritičari optužili da je film jednako površan i isprazan kao i ultrabogati likovi koje ismijava, s čime se ne bismo složili. Istina je da filmu manjka suptilnosti, no to ipak ne znači da je plitak. Lupiga

03.11. (19:00)

Wow, such mouth!

Louis Armstrong’s Black & Blues – pionir, ambasador i… Ujak Tom

Film “Black & Blues” nam predstavlja Armstronga onakvog kakvoga ga već poznajemo, kao pionira i jednu od prvih crnačkih megazvijezda u Sjedinjenim Državama, kao “ambasadora” jazza i jedno od onih lica s kojim ćemo poistovjećivati kulturu dvadesetog stoljeća. Za njih je Satchmo bio ono što se naziva “Uncle Tomom” prema naslovnom junaku knjige (bjelkinje) Harriet Beecher Stowe, a koji služi kao “pogrdni epitet za izrazito podređenu osobu ili kućnog crnca, osobito onu koja je svjesna vlastitog rasnog statusa niže klase” prema službenom opisu. U konačnici zanimljiv prikaz života figure čija je slava dosegla dotad nezamislive vrhunce za nekog tamne boje kože, ali je došla s cijenom određenog podilaženja bijelom ukusu i rasizmu američkog Juga te gotovo dovela u pitanje njegovu ostavštinu u modernom svijetu i kulturi njegove rase. Ravno do dna

29.10. (00:00)

Već me hvata jeza

Good Nurse (2022): Najstrašniji true crime horor godine bez prolivene kapi krvi

True crime priča bazira se na slučaju tihog serijskog ubojice, Amerikanca Charlieja Cullena optuženog za ubojstva 29 osoba, a sumnjičenog za više od 400 smrti tijekom njegova radnog staža po bolnicama New Jerseya sredinom devedesetih. Iako film pati od mjestimičnih dramskih neuvjerljivosti te nedovoljnih razrađenosti paralelnih putova utvrđenja zločina, zažmirite li sjeckanje po svakom segmentu, ostaje potencijalno najstrašniji film godine. Onaj čija pritajena jeza ledi krv u žilama kad ne nužno u sustavu medicinske skrbi počnete promatrati potencijalne Cullene vaših malih sokaka, nebodera i ulica. Na sličan način kako se potretiralo Hitchovog Normana Batesa ili Carpenterovog Michaela Myersa kao facts and fiction likove, Redmayneovo čitanje Cullen je gotovo dokumentarno “romantiziran” lik čija je dijabolika i podvojenost zastrašujuća po odjavnoj špici daleko više nego samoj izvedbi. Anđelo Jurkas za Mixer.

22.10. (01:00)

Idealno isprazno društvo

Don’t Worry, Darling (2022): Stvarno, kao pravi film

Film Don’t Worry, Darling Olivie Wilde nas vodi u neki drugi svijet, savršeni svijet kojim vladaju simetrija, kontrola i usklađenost… U neka sretnija vremena kada se znao red, kada su se poštovale prave vrijednosti, kada su žene bile – žene, a muškarci – muškarci, kada je svatko znao svoje mjesto i obavljao svoju ulogu… Kada su djeca bila – deca i igrala se spokojno, bez mobilnih telefona, kada ljudi nisu bili otuđeni jedni od drugih… Kada je hrana bila ukusnija, žene ženstvene, a muškarci muževni… Ah, ta dobra stara vremena, san svih incela. Kad pogledamo kroz pukotine tog svijeta, života lažiranog zbog umirivanja osobnih frustracija, vidjet će se što zaista simetrija i kontrola nose sa sobom. Jasno je da nije reč ni o kakvom remek-djelu, ali ni o uratku koji zaslužuje Zlatne maline. XXZ

21.10. (16:00)

Ovako nešto još niste gledali

Illyricvm (2022) – domaći povijesni film o Ilirima

Radnja filma zbiva se na našim prostorima 37. godina prije nove ere. Liburnskog pastira Volsusa sa sobom povede rimska jedinica čiji se naoko jednostavan zadatak skupljanja poreza pretvori u neočekivan sukob s naizgled pokorenim ilirskim plemenima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog filmskog projekta je znanstveno potkrijepljena rekonstrukcija izgleda, kostima, rekvizita, jezika, ponašanja i socijalnih protokola Ilira u specifičnom povijesnom trenutku. Najveći dio ilirskih i rimskih kostima je ručno izrađen od materijala bojanih prirodnim bojama, na način koji je zaista bio korišten u to doba. Tportal o najavi još prije par mjeseci koji je ovih dana u kinima, recenzirao ga i Polimac za Jutarnji. Diskutira se i na Forumu.

10.10. (23:30)

Ovog Božića stiže slasher horor o Grinchu

10.10. (18:00)

Ako želiš živjeti "The art life", morat ćeš raditi i nešto drugo

Nestabilne putanje filmske proizvodnje

Važan problem u logici financiranja domaćeg filma ovako je opisala jedna filmska radnica: “Činjenica je da skoro svaki film, ponajviše debitantski, ima premalo sredstava da bi radnici bili plaćeni po važećem cjeniku strukovnih udruga, na svaki već ionako mali honorar treba dodati i sve neplaćene prekovremene sate zbog pomanjkanja ljudstva i vremena, što je uvijek slučaj”. Već dugo se govori o nepovoljnim uvjetima rada u kulturnom polju. Hrvatska za sektor kulture izdvaja manje od 1 %, a velik, ako ne i najveći dio novca odlazi za filmsku proizvodnju – zbog toga nije rijetko da se različiti profil proizvođača, radnika i umjetnika okuša i u radu na audiovizualnom projektu misleći da će tako biti lakše izgurati godinu. No, samo od autorskih projekata i rada na domaćim filmovima nemoguće je preživjeti. Kulturpunkt