Istok Europe sve više ide u kino, zapad sve manje

Barem po nečem slični zapadu

Istok Europe sve više ide u kino, zapad sve manje

Prošle godine u Europi je prodano 1,167 milijarde kinoulaznica, 1,3% više nego 2013., no porast gledanosti filmova u kinu nije jednak u svim dijelovima Europe: dok zapadna Europa bilježi pad na kinoblagajnama od – 0,2%, u središnjoj i istočnoj Europi prodano je 5,2% ulaznica više nego godinu ranije. U Hrvatskoj je broj odlazaka u kino također pao, za 7%. Najveći porast imale su Španjolska (13,6%) i Francuska (7,7%), zahvaljujući posjećenosti domaćih filmova. Novi list

kino

Dođeš na koncert, a imaš osjećaj da si jeo u nekom finijem restoranu

U Hrvatskoj najviše u EU poskupjele i ulaznice za koncerte, kino i kazalište

Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal

inflacija kino koncerti kultura ulaznice

Kino pod zvijezdama: popis ovogodišnjih ljetnih kina

filmovi kino ljetno kino

Ipak nismo svi na Netflixu

DZS: Kina u Hrvatskoj bilježe veće prihode kao i broj zaposlenih

U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku

Državni zavod za statistiku filmovi HAVC kino

Bez titlova

Dnevnik Pauline P. film s najvećom zaradom, slijede ga Cvrčak i mravica i Marginalci

U kinima lani sveukupno bilo prikazano 39 hrvatskih filmova, od čega čak 28 premijernih naslova, , a 11 filmova je kino distribuciju započelo 2022. godine. Ukupno je domaći film privukao u kinima 278.053 gledatelja i ostvario utržak od skoro milijun eura. Ostvareni ukupni broj gledatelja se tumači kao uspjeh, ipak je daleko od rekordne 2013. godine kada je domaće filmove pogledalo 436.074 gledatelja. Forbes

filmovi HAVC hrvatski filmovi kino

Touché, Netflix

Barbie i Oppenheimer u hrvatskim kinima zaradili više od milijun eura, među najgledanijima i dva domaća filma

U vrlo dobroj godini za domaća kina, Barbie Grete Gerwig i Oppenheimer Christophera Nolana privukli su dobar dio publike u dvorane te su jedina dva filma koja su zaradila više od milijun eura u Hrvatskoj. Marvel je za razliku od godine prije doživio flop, dok je najgledaniji animirani film bio Super Mario Bros. U prvih deset najgledanijih (druga statistika, pokraj one po zaradi) našla su se i dva domaća filma, Dnevnik Pauline P. i animirani Cvrčak i mravica. Kinofilm donosi statistiku:

Barbie 1,404,171 €
Oppenheimer 1,181,040 €
Avatar: Put vode 917,496 €
Super Mario Bros. Film 592,134 €
Brzi i žestoki 10 490,466 €
Meg 2: Put u dubinu 437,758 €
John Wick 4 418,613 €
Časna 2 414,957 €
Čuvari galaksije: Volume 3 379,609 €
Psići u ophodnji: Moćan film 372,023 €

filmovi kino

Još jedno kino manje...

‘Za obnovu kina koristila su se bespovratna sredstva, da bi se prikazivao korporativni repertoar’

Prošlotjedno zatvaranje kina Tuškanac zbog obnove snažno je odjeknulo u javnosti. Reakcije ne čude jer se kinoprikazivački prostor u Zagrebu godinama sužava, pri čemu je obustava rada kina Europa bila prijelomna točka. U Zagrebu više ne postoji redovita distribucija neholivudskog filma, a krivca ne možemo tražiti u nekoliko preostalih kina, nego u tome što odgovorni ne prepoznaju urgentnost situacije. Kino mreža je funkcionirala dobro dok je na njezinom čelu bilo kino Europa iz Zagreba i formatiralo repertoar za čitavu državu – ističe bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar. U vidu novih spoznaja teško se oteti dojmu da je do zatvaranja Tuškanca došlo naglo, bez promišljanja konkretnog zamjenskog prostora. No, i bez obzira na to, posljednjih nekoliko godina repertoarna ponuda nije dostatna niti za hobističke potrebe građana, a kamoli razgovor o ikakvom promicanju filmske kulture u svim njenim varijacijama. Novosti

Hrvoje Hribar kino Tuškanac

Tiješi činjenica da je oduvijek bilo tako...

Privilegija samovanja u lokalnom kinu

Od kada su ukinute interne mjere da je za kino-predstavu potrebno najmanje petero gledatelja, sve više sam u prilici da sam uživam u najboljim filmovima s repertoara, bez bojazni da će mi netko čitavu predstavu ružiti s kartonskim kutijama i glasno krckati kokicama. U poziciji smo da gledamo ‘svoju’ kinopredstavu, kojoj još samo viski nedostaje za pravu, titovsko ekskluzivnu projekciju. Slične su okolnosti i za druge kulturne manifestacije: što je program bolji, suvremeniji i ‘teži’ to je i publike manje. Ne ističem to da bi naglasio neku svoju elitističku poziciju ili zazor od ‘popularnih’ sadržaja. Naravno, neoliberalni koncept kulturne politike sve će više nastojati takve modernije, ekskluzivnije i avangardnije programe reducirati ili ih stavljati u izdvojene niše ‘alternativne kulture’, eksperimentalnih centara, avangardnih klubova, art kina… S druge strane, da bi ‘opravdale’ svoje postojanje kulturne institucije sve više pribjegavaju populističkim programima sumnjive kvalitete: doista, nema ‘krize publike’ kada su na programima blokbasteri, stand-up komedije, kazališni ‘humoristički’ čušpajzi… Marijan Špoljar za Glas Podravine.

kino kultura Marijan Špoljar

Samo da ne ostane zaboravljeni slučaj

Slučaj kina Europa: Kino bi se moglo privremeno otvoriti najesen, ako ne već i na proljeće

Nakon otvaranja Kinoteke 2017., u užem su gradskom centru kratko postojala tri kina sličnog programskog usmjerenja, da bi šok uslijedio zatvaranjem kina Europa zbog navodne nužne rekonstrukcije. Činjenica jest da u Zagrebu već godinama ne postoji adekvatan kinoprikazivački prostor, a koji bi dosegom i programom mogao zadovoljiti potrebe publike – prije svega kada govorimo o redovitoj distribuciji art i festivalskog filma. Tu ulogu djelomično ispunjavaju Tuškanac i Kinoteka, do mjere za koju uopće imaju kapacitet. Međutim, porast publike odražava izostanak sličnog sadržaja, kao i preseljenje dijela festivalske scene. U Kinoteci su sami svjesni da je prostor neprimjeren, još bi i funkcionirao kao manje kino namijenjeno specijalnim projekcijama, ali svaka veća posjećenost naprosto onemogućava kvalitetno kino iskustvo. Slično će vam reći i posjetitelji Tuškanca. Iz Grada tvrde kako su u tijeku aktivnosti oko privremenog uređenja Europe kako bi održavali projekcije i prije cjelovite obnove. Kulturpunkt

kino Kino Europa Zagreb

Okrugla obljetnica rada Kino Split: Sedamdeset godina otvorenosti filmu

kino Split

Sad se družimo uz male ekrane koji stanu u džep

Degradacija kinoprikazivača na prostoru bivše države: od filma do parafilma

Da bismo danas govorili o kinoprikazivačkoj delatnosti na prostoru naše regije, moramo probati zamisliti vreme koje je prethodilo ovome danas. fimsko prikazivaštvo i distribucija su iskočili iz svog prethodećeg, socijalističkog ležišta ili zgloba, iz epohe u kojoj su vrednovane sa posebnim prestižom, postavši odjednom suvišna i neisplativa delanost usred dominacije onoga što se jednokratno isplati po merilima tržišne, neoliberarne matrice “poduzetništva”. Šta je onda prikladnije od toga da u hiperkapitalističkim, hiperrealističkim uslovima kinoprikazivačka delatnost, bude smeštena, praktično sanitarno sklonjena, evakuisana u tržne centre, u 2D ili 3D digitalizovani format raznih “Cinepleks” kutija. Pri tome, filma istovremeno sve manje ima u raskošnim kino dvoranama koje sada predstavljaju čist prostorni višak i anomaliju. Iste te dvorane koje zakatančeno čekaju neizvesnu sudbinu podizane su i štovane u bivšoj domovini kao hramovi vizuelne taktilnosti u kojima se odvijala čarobna predstava pretvorbe snova čuvanih na posebnim trakama koje su se predavale isključivo spretnosti ruku kinooperatera. Kulturpunkt

kino

Barem po nečem slični zapadu