'Jedan svijet – jedna propast' - Monitor.hr
05.12.2015. (22:59)

Strah i manipulacija

‘Jedan svijet – jedna propast’

Dok aktivisti u Parizu i širom svijeta prosvjeduju pod parolom ‘Jedan svijet – jedna borba’, političari kao da zasjedaju pod parolom ‘Jedan svijet – jedna propast’, neuvjerljivo izražavajući zabrinutost za sudbinu Planeta i ne čineći ništa po tom pitanju. Zoran Milanović i Republika Hrvatska savršeno se uklapaju u to, piše Hrvoje Jurić za H-Alter.


Slične vijesti

05.06. (23:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

26.03. (10:00)

Statistički nam uvijek jednako kiši i oblači

DHMZ: Od kraja 19. stoljeća količine oborina na Mediteranu su stabilne

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

02.03. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

23.02. (09:00)

Klima se mijenja, ali novac još uvijek curi na krivu stranu

Financijski sustav pod klimatskim termalnim udarom

Zemlje globalnog juga, iako najmanje krive za klimatske promjene, najviše trpe njihove posljedice. Na COP29 u Bakuu razvijene su zemlje obećale milijarde dolara pomoći, no ključno pitanje ostaje učinkovitost financiranja. Državne razvojne banke moraju preusmjeriti tokove novca u zelene projekte i potaknuti reformu globalnog financijskog sustava. Bez prestanka financiranja štetnih sektora i uvođenja transformacijskih financija, klima neće biti jedina koja prolazi kroz oluju – cijelo gospodarstvo bi moglo završiti pod vodom. Poslovni

11.02. (13:00)

Klima gori, a lopovi se griju

Korupcija koči borbu protiv klimatskih promjena

Transparency Internationalov indeks percepcije korupcije za 2024. otkriva kako mito i zloporaba vlasti ozbiljno ugrožavaju globalne klimatske napore. Primjeri iz SAD-a, Rusije, Libije i Vijetnama pokazuju kako korupcija omogućuje uništavanje okoliša i sprječava prijeko potrebne reforme. Više od dvije trećine zemalja nalazi se u donjem dijelu ljestvice, uključujući i Hrvatsku, koja je pala na 47 bodova, svrstavajući je ispod prosjeka i među zemlje s ozbiljnim korupcijskim problemima. Istovremeno, aktivisti za zaštitu klime sve su češće mete nasilja. Stručnjaci upozoravaju da bez suzbijanja korupcije nema ni uspješne borbe protiv klimatskih promjena. DW

07.02. (18:21)

Nacionalni paviljon na Svjetskoj izložbi u Japanu prikazivat će raznolikost hrvatske klime

17.09.2024. (15:00)

Vrijeme ekstrema je novo normalno

Grisogono: Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena

Jako se teško sada braniti i to će biti sve teže. Čovječanstvo mora ići u povlačenje na različite načine. Prilagodba je sad sve kompliciranija. Odgoj i obrazovanje nam kasni. Tu liberalizam ne pomaže puno, ali to nije moja disciplina, i nedostaje daljnje istraživanje. Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena. Veliki igrači na engleskom kažu blame game, tko je kriv, to jednostavno ne funkcionira. U Hrvatskoj nemamo ni jedan klimatološki institut. Mi nemamo ozbiljnu politiku prema tome. S globalne skale treba isto gledati regionalno, rekao je Branko Grisogono, klimatolog i profesor na PMF-u u Zagrebu. Apsolutno se moramo drugačije predstaviti pred životom, jer nikad čovječanstvo, što se zna iz povijesti, nije bilo pred ovakvim izazovom. HRT

01.09.2024. (10:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Klimatolog: Golfska struja slabi, zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između suptropskih i subpolarnih regija

Općenito, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže tamo gdje je suho i vruće, bit će to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine, to će također biti u prosjeku žešće. S klimatskim promjenama došlo je do još jednog nehotičnog “obogaćivanja” svakodnevnog rječnika. Sve češće se susrećemo s izrazom i pojavom “superćelijskih oluja”. To su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu. Kad bi se sutra drastično smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, atmosferi bi za oporavak trebalo dvadesetak godina. No oceani imaju pamćenje dulje od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati… Nacional

19.06.2024. (21:00)

Kad sam naručivao klimu, nisam baš na to mislio, ali...

Tvrtka nudila “lijepe vremenske prilike” po narudžbi, za koncerte i druge događaje, nakon upita – nestala

Takva ponuda bi možda mogla biti primamljiva poljoprivrednicima, organizatorima događaja i slavlja na otvorenom, ali i uznemirujuća onima koji tehnologiji namijenjenoj za modifikaciju vremenskih prilika upisuju pogrešna značenja. Bez obzira na motivaciju, neki su korisnici društvenih mreža počeli širiti linkove i snimke zaslona s te stranice. Weather Wizard, kako je stajalo na njihovoj stranici, “prema zakupljenoj licenci djeluje i na području Republike Hrvatske” te da u Hrvatskoj koristi šest lokacija za visokoenergetsko zračenje ionosfere. Pisali su kako je riječ o “tehnologiji donedavno dostupnoj samo u vojnoj industriji”, koja “u posljednje vrijeme ulazi i u civilnu upotrebu”. Međutim, te tvrtke nema u poslovnom registru Ujedinjenog Kraljevstva, niti u hrvatskom sudskom registru. Postoji neka američka tvrtka tog naziva, no oni se ne bave “upravljanjem vremenskim prilikama” nego ugradnjom i popravkom sustava grijanja i hlađenja. Faktograf

29.05.2024. (22:00)

I oblaci kriju tajne

Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na Zemljinu klimu

Satelit koji će promatrati unutrašnjost oblaka kako bi se napravile točnije vremenske prognoze i klimatska predviđanja lansiran je u srijedu u svemir. Sonda EarthCARE poletjela je SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji. Pomoći će znanstvenicima da razumiju kakvu ulogu oblaci i aerosoli poput prašine i dima imaju u zagrijavanju i hlađenju Zemljine atmosfere. Satelit će također mjeriti radijaciju koju emitira planet. Podaci iz EarthCARE-a (Earth Cloud Aerosol and Radiation Explorer) mogli bi pomoći u ublažavanju prijetnji koje donosi globalno zagrijavanje. HRT