Jergović: Mi gradimo prugu, pruga gradi nas - Istina i mit o radnim akcijama - Monitor.hr
25.08.2019. (20:00)

Jergović: Mi gradimo prugu, pruga gradi nas – Istina i mit o radnim akcijama

Na pruzi Šamac – Sarajevo tako su radili budući premijeri, švedski Olof Palme i kanadski Pierre Trudeau (inače Justinov tata)… “Nadmašimo naše očeve da bismo im bili ravni” – bio je to posljednji proplamsaj jednoga kolektivnog vjerovanja – koje je, kao i svako drugo kolektivno vjerovanje, nužno retardirajuće, zaglupljujuće i idiotsko – tako da je anonimni autor nosećeg, da ne kažem trudnog i gravidnog slogana, posve zanemario djelovanje ljudske psihologije i samopoštovanje u mladoga čovjeka. Čuj, nadmašimo naše očeve da bismo im bili ravni! – zanimljiv faktografsko-osobni članak napisao je Miljenko Jergović za Jutarnji. Povod je i jedna izložba u Osijeku.


Slične vijesti

Danas (08:00)

Predviđanja

Šonje: Hoće li s Doing Businessom umrijeti business ili profesionalni tehnokrati?

Uz gašenje indeksa lakoće poslovanja IFC-a i Svjetske banke te objavu WilmerHaleova izvještaja o nepravilnostima u izradi rangiranja prema Doing Businessu kolumnist piše: Kriza je to koja je mnogo veća od Doing Businessa koji je na brzinu prinesen kao žrtva na oltar multilateralizma. I naivan je svatko tko misli da će se stvari time primiriti. Prava priča tek počinje, a ukidanje umjesto reforme Doing Businessa tipična je brzopleta reakcija koja vrlo vjerojatno nosi više štete nego koristi i koju treba tumačiti kao indikator ozbiljne unutarnje slabosti. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

Danas (01:00)

Javno kažem: prostitucija nije nikakvo zlodjelo!

Jergović: Tko su naše prostitutke?

Prostitucija nije krivično djelo, prostitucija je djelo prekršaja. Postoje razlozi zašto je tako. Ti razlozi u najvećoj se mjeri tiču štete kakvu zlodjelo prostitucije proizvodi po zajednicu. Ta šteta nije velika. Osim toga, svaka žena i svaki muškarac imaju pravo na svaki način raspolagati svojim tijelom, pa i trgovati njime. U idealnim uvjetima društvo bi se moralo pobrinuti da ih na takvo što ne navode uvjeti u kojima žive. Kao što bi se moralo pobrinuti i za to da u prostituciji ne bude posrednika. I Miljenko Jergović o slučaju socijalne radnice koja se u prošlosti bavila prostitucijom (točnije, ne o njoj, nego o društvu koje takvo što osuđuje), za 24 sata.

Prekjučer (20:00)

Za to smo se borili

Klauški: Sudjelovanje u Domovinskom ratu postalo je olakotnom okolnosti i za silovanja i pedofiliju

Valjda bi se od branitelja očekivalo više. I valjda bi se sudjelovanje u Domovinskom ratu, dakle status branitelja, trebao koristiti kao otegotna okolnost. Zar sudjelovanje u Domovinskom ratu mora biti izlika baš za svaku svinjariju? Što to govori o tom ratu kao proglašenoj “svetinji”? – pita Tomislav Klauški u 24 sata.

Utorak (14:00)

Zločin ne zastarjeva

Marković: Nekažnjeni prijedorski zločini

Ređaju se u dosijeu podaci užasa, patnje i stradanja, sve jedan gori od drugog, ovo je tek mali izvod iz tog kolopleta monstruoznosti i zla. Ako zaslepljene srpske nacionaliste zanima koja su to konkretno junačka dela počinili njihovi vrli heroji, pun ih je ovaj dosije, pa nek malo čitaju, dostupan je na stranici Fonda za humanitarno pravo. Nakon počinjenih zločina usledilo je njihovo prikrivanje. Pripadnici srpskih snaga prisiljavali su meštane da sakupljaju leševe stradalih i da ih utovaruju u kamione. Piše Tomislav Marković za Al JAzeeru

Utorak (10:00)

Ništa što već ne znamo

Šonje: A što kaže MMF?

Kolumnist ovaj put komentira dokument MMF-a „Republic of Croatia: 2021 Article IV Consultation-Press Release; Staff Report; and Statement by the Executive Director for Croatia“: U svakom slučaju i MMF se priklonio na stranu optimista, ali upozorava na problem fiskalne održivosti jer je javni dug na kraju 2020. dotaknuo povijesno najvišu razinu od 88,7 %.  Tri teme su kratko obrađene u ovom odjeljku. Na prvom mjestu se ističe reforma javne administracije, na drugom rješavanje kroničnih dugova zdravstva koji eskaliraju i predstavljaju sve veći fiskalni rizik, a na trećem mirovinski sustav čija je reforma zaustavljena 2018./2019. kada se zbog političkog pritiska odustalo od modifikacije parametara prvog mirovinskog stupa te je ostavljen snažan poticaj za prerana umirovljena zbog razmjerno niske penalizacije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

 

Ponedjeljak (18:00)

Sve priznajem, švercam se u tramvaju

Klauški: Zašto su uhićenja u Međimurju promašaj za sve, pa i za Uskok?

Uskok je pokrenuo spektakularnu akciju uhićenja u Međimurskoj županiji zbog mita od deset tisuća kuna, zbog lažnih suza u kampanji Stjepana Kovača, kao i zbog nekoliko zapošljavanja preko veze. A župan Posavec, inače veliki poštenjak čiji otac tvrdi da od politike nije imao ni bicikl, kompromitira se zbog iznosa nad kojim se drugi lokalni šerifi ismijavaju. To je sukus priče koja je u petak eksplodirala u javnosti, a preko vikenda se jednako spektakularno ispuhala jer je svima postalo jasno kako u tome nema previše mesa. Kako je to bila pokazna vježba. Skretanje pažnje s HDZ afera u Kutini. Zabava za medije i široke narodne mase. Ali i kompromitacija svih uključenih… piše Tomislav Klauški za 24 sata.

Ponedjeljak (11:00)

"Srbima pravoslavlje služi da mrze okolne narode"

Basara: Zašto nas mrze?

Prilažem prijedlog za razmišljanje (i istraživanje) pitanja od 1.000.000.0000.000 sendviča: zašto nas mrze? Zato što se strasno mrzimo između sebe i što se – kad god nam se ukaže prilika – međusobno tamanimo, a da bismo to zabašurili pred samima sobom, udarnički se foliramo da vatreno volimo Srbe koji sticajem višljih sila žive u okolnim zemljama. Da li ste, recimo, videli uzoritu sabornost i Vučićevih sinova svetla, i Ðilasovih sinova tame (i vice versa) i njihovu ushićenost zbog uspešnog desanta na ustoličenje. Ako ste se možda zapitali da li su se CG Srbi zapitali “pa čekaj malo, da li je realno da toliko vole nas, kad se toliko mrze između sebe” – znajte da nisu, jer se i CG Srbi udarnički mrze između sebe… piše Svetislav Basara koji odlazi na godišnji nema ga do 1. listopada. Bon voyage.

Ponedjeljak (09:00)

Roman toka svijesti gradske cure

Andrea Andrassy: Srdačan pozdrav, kako ste?

Uz ideju da imam bruh, prošli tjedan sam imala i ideju da mi se netko naslonio na prsa čizmom – onaj divan osjećaj kad te stres krene pritiskat i ne možeš ga se riješit razumnim mislima. “Od čega si TI pod stresom?” – sigurno će pitat barem jedna osoba, što nikog neće previše iznenadit. Svijet je prepun “stres policije” – ljudi koji misle da je stres natjecanje i status koji moraš zaslužit, a oni posebna komisija koja dodjeljuje dopuštenje. Pripadnici stres policije najčešće misle da nitko osim njih ne radi baš ništa i da svatko osim njih po cijele dane trčkara livadom i broji tratinčice, a tu i tamo se nađe i ekstra inspirirani primjerak koji te pita “a ti imaš PRAVI posao, od 9 do 5?” ili ti javi da je djeci u Africi gore… tako lista slike iz svoje glave Andrea Andrassy, a vi imate osjećaj da skrolate niz Instagram ili kratke storije.

Nedjelja (14:00)

Nema sveca bez prošlosti ni grešnika bez budućnosti

Tomić: Svatko ima pravo na oprost i novi početak

Naposljetku, razapinjati nekoga zbog sramotne prošlosti, prošlosti koja je u međuvremenu napuštena i okajana, potkopava moralne temelje našeg svijeta. Protivno je onome najvrednijem u kršćanstvu, našem plemenitom vjerovanju u oprost i pravo na novi početak za svakoga, pa i onoga koji je najstrašnije zgriješio. “Nema sveca bez prošlosti ni grešnika bez budućnosti”, napisao je jednom sveti Augustin, u mladosti i sam pijanac i razvratnik kojega su zorom izbacili iz mnogih gostionica i javnih kuća, pa i opalili ga po gubici ako bi se krenuo svađati s osobljem. U katoličkom kalendaru on nije jedini takav, čak ni među muškarcima. Na licemjerje vezano uz slučaj nedavnog članka o socijalnoj radnici ukazuje Ante Tomić za medij koji je prvi priču i objavio.

10.09. (21:00)

Ispod HBO-ova čekića

Zoran Vitas: Prikaz emocija koje proživljava dvoje ljudi čiji se odnos raspada

O remakeu Bergmanovih “Prizora iz bračnog života” kolumnist piše: Serija je i dokaz koliko nedostaje ovako dubokih karakternih drama o odnosima, posebice na televiziji te kako se kvalitetnom glumačkom izvedbom može potisnuti činjenica da je riječ o remakeu i temi koje su se različiti umjetnici ne jednom doticali. Unatoč dojmu da je ipak riječ o klišeiziranoj temi o braku, modernizirani “Prizori iz bračnog života” i zahvaljujući tome donose nepredvidljivost i iznenađenje. Kada je točno kraj, je li doista kraj, je li on definitivan, može li ga uopće biti ako je odnos dovoljno dubok da prekid mora ostaviti trajne tragove? Na sva ta pitanja ova serija doista daje odgovore, često i na vrlo intrigantan način, što je smješta među najbolje ovogodišnje serije. Piše Zoran Vitas za Večernji list