Kako zadržati najbolje: Ponašanje voditelja presudno je za (ne)zadovoljstvo zaposlenika - Monitor.hr
22.06. (13:00)

Samo ne treba imati kretena za šefa

Kako zadržati najbolje: Ponašanje voditelja presudno je za (ne)zadovoljstvo zaposlenika

Zaposlenici danas imaju mnogo veći utjecaj nego prije, jer otvorenih radnih mjesta ima više nego ljudi s odgovarajućim kompetencijama. Tvrtke se muče i sa zapošljavanjem, ali i sa zadržavanjem ljudi. Često se čuju komentari da mlađe generacije ‘nisu lojalne’ kao što su bile prije. Svatko vjerojatno ima različitu definiciju te lojalnosti, ali ako se očekuje da čovjek bude lojalan u uvjetima sličnima onima kao nekad, jer radi u ‘super tvrtki za dobru plaću i iskustvo’, mislim da je taj vlak napustio postaju. Od tvrtki se očekuje da se pobrine za mnogo više toga od sredstava za rad i redovne plaće. Jer ako to ne učine, njihovi zaposlenici neće dati sve od sebe. Ono što provjereno daje rezultate u motivaciji i angažiranosti zaposlenika, pa tako i u poslovnim uspjesima – izgradnja je i razvoj dobrih voditelja (ili ako hoćete – lidera). Jer poslovni rezultati nisu ništa drugo nego output rada voditelja i njihovih timova na poslovnim izazovima. Lider


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Sezonske mušice

Hrvatska strancima dala više od 77.000 radnih dozvola

Dosad je u sedam mjeseci izdano 12.700 radnih dozvola stranim radnicima, a oko 52.500 zahtjeva je dobilo pozitivno mišljenje te je u proceduri izdavanja. Najviše se traži konobara (5800), radnika u visokogradnji (5700), zidara (4700), kuhara (4350) i sobarica (3600), doznajemo u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Kako piše Večernji, posljednjih godina zbog nestašice domaćih radnika, ponajviše u graditeljstvu i ugostiteljstvu, raste broj uvezenih radnika te iz godine u godinu imamo porast broja izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemlja. Nažalost, toliki broj uvezenih radnika ne donosi nam bogzna što u razvojnom smislu. Imate nominalni rast BDP-a, što je pozitivno, no struktura hrvatskog gospodarstava nije dobra. Danica

18.07. (19:00)

Digitalni starosjedioci

Stižu zakonske izmjene za ljude koji rade u digitalnom okruženju, kao i od kuće

Putem digitalnih radnih platformi diljem EU danas radi oko 28 milijuna ljudi, a procjene su da će ih za tri godine biti 43 milijuna. Taj oblik rada, na koji su Uber ili platforme za dostavu samo prve asocijacije, i u Hrvatskoj je sve prisutniji i jedan je od čak devet “novih oblika rada” prepoznatih od Europske komisije. Zbog svega se našao i u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu za koji je prošli tjedan otvorena javna rasprava. Uz sam pojam te definiranje digitalne radne platforme ili “agregatora” (posrednika jedne ili više platformi) kao poslodavca, uređuje se i prag prihoda koji ne obvezuje na zaključivanje radnog odnosa, a to je manje od 60% bruto iznosa minimalne plaće tijekom jednog kvartala. Poslodavci i sindikati neke pozdravljaju, ali imaju i niz primjedbi. Poslovni

07.07. (09:00)

Odabir karijere: Postoji stranica koja vam pomaže otkriti koja vam vrsta poslova najviše leži

18.06. (11:17)

Evo zašto je bolje živjeti i poslovati u manjoj sredini: Lakši prijevoz, jeftiniji život, bolja povezanost, više slobodnog vremena…

02.06. (22:00)

Nije u šoldima sve

Poslodavci u očaju: Nudimo plaće koje se samo zamisliti mogu, ali nitko ne želi raditi!

Na promišljanje o ovoj problematici “okidač” je bio podatak da su hrvatski poslodavci, unatoč činjenici da su se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem travnja 118.922 osobe vodile među nezaposlenima željnima rada, tijekom minulog mjeseca od MUP-a dobili više od 21 tisuću novih dozvola za zapošljavanje stranaca, među kojima su u progresivnom porastu oni iz Nepala, Indije, Filipina… Što je stvarni razlog tolike armije službeno nezaposlenih, koji se kroz prijavu Zavodu za zapošljavanje smatraju osobama koje traže posao, a poslodavci ne mogu doći do domaćih radnika pa posežu za strancima? Na to pitanje nema jednoznačnog i posve pouzdanog odgovora. Kroz minuli travanj od 10 oglašenih slobodnih radnih mjesta poslodavci su uspjeli popuniti samo sedam dok su tri radna mjesta i dalje ostala prazna jer nije bilo zainteresiranih radnika traženih zanimanja. Možda i zato što je unutar sustava, naročito kod malih poslodavaca, previše “sivog”. Slobodna

29.04. (13:00)

Veliki brat te gleda

Milijuni računala ‘zaraženi’ su špijunskim softverom kojim poslodavci prate svaki vaš korak

Algoritmi su u SAD-u gotovo sveprisutni, primjerice u pravosuđu predlažu sucu nakon analize hoće li neka osoba ponoviti kazneno djelo ili je može pustiti na slobodu. No sve više uzimaju maha i među zaposlenicima, posebno onima koji rade na daljinu. Novi su to trendovi koje je donijela pandemija uslijed koje su domovi zaposlenika gotovo preko noći postali njihovi uredi. Tada više nisu bili pod nadzorom svojih nadležnih, no brzo su se pojavila rješenja – tzv. bossware, odnosno softver za produktivnost s raznim alatima za računalno praćenje. Kompanije pomoću takvih alata prvenstveno žele pratiti produktivnost svojih zaposlenika na poslu, no pomoću njih mogu i pratiti razgovore svojih djelatnika i tako ući u privatnu sferu koja bi trebala ostati upravo takva – privatna. Tportal

24.03. (14:00)

Može li se robot baviti iznajmljivanjem? Pitam za prijatelja

Što ćemo raditi kada ne budemo morali – raditi?

A World Without Work knjiga objavljena je 2020. tik pred pandemiju koja je u razdoblju općeg zastoja svjetskog gospodarstva dovela teme o budućnosti rada u središte razgovora građana, stručnjaka, zakonodavaca… Nove tehnologije uvijek su provocirale paniku da će radnike zamijeniti roboti, u prošlosti se pokazalo da su takvi strahovi neopravdani, a mnogi ekonomisti vjeruju da se to nije promijenilo ni danas. Međutim, autor vjeruje da dolazak umjetne inteligencije hoće biti prekretnica baš zbog mogućnosti da mijenja ne samo dio – već sve poslove. Dva su ključna termina – frikcijska i strukturna tehnološka nezaposlenost. Prva se odnosi na poslove koji će biti sve nedostižniji za ljude koji ih žele raditi, a druga raspodjele zadataka nakon što dio njih preuzmu mašine. Netokracija

05.03. (15:00)

Refugees, welcome!

Poslodavci iz Hrvatske nude posao i smještaj porodicama iz Ukrajine

Hrvatska Vlada očekuje do 35.000 izbjeglica iz Ukrajine, a demograf Stjepan Šterc za hrvatske medije je rekao da su Ukrajinci idealni migranti za razvijeni evropski svijet, ali i za samu Hrvatsku,u kojoj je takođe prisutna demografska destrukcija. Neki su poslodavci iz Hrvatske već pokazali interes za zapošljavanjem izbjeglica iz Ukrajine nudeći i smještaj, a za očekivati je da će se broj ovakvih upita povećati, s obzirom da jedan dio izbjeglica namjerava ostati u Hrvatskoj. Buka

23.02. (18:00)

Poslodavci trebaju mene, a ne ja njih

Sve više Hrvata dobrovoljno napušta radna mjesta

Portal MojPosao proveo je istraživanje koje je pokazalo da je trend među zaposlenima koji u velikom broju dobrovoljno napuštaju svoja radna mjesta, poznat kao The Great Resignation, zahvatio i Hrvatsku, te da radnici ponajprije odlaze jer međuljudske odnose u tvrtkama doživljavaju lošima. Anketni podaci prilično su zapanjujući – čak polovica ispitanika (51 posto) koji su u posljednjih godinu dana imali posao u tom su razdoblju dali otkaz i promijenili radnu okolinu. Otkazi se daju najčešće zbog loših međuljudskih odnosa, odnosno zbog osjećaja da ih tvrtka nedovoljno cijeni. Premala plaća tek je na trećem mjestu razloga davanja otkaza poslodavcu. Jutarnji

20.01. (00:00)

Sreće mi nema veće, otkad sam pokrenuo vlastito poduzeće

Odluka karijere: Dan kad smo odlučili pokrenuti nešto svoje…

Za osnivače tvrtki ključna je odluka koja je odredila njihov poslovni put, bez iznimke, bila ona zbog koje su postali poduzetnici. Uspješni menadžeri pak ključnim odlukama koje su najviše utjecale na njihovu karijeru uglavnom smatraju one za koje im je trebalo hrabrosti, bilo da napuste dobar posao i upuste se u nešto novo bilo da već na početku karijere izaberu područje na kojem će do kraja života učiti nešto novo. Poduzetnici su u svojim počecima za Lider ispričali razne priče, a svima je jednako ovo: išli su u neizvjesnost, bez garancije za uspjehom, “grlom u jagode”, svatko u svojoj branši, s pozitivnim ishodom na kraju.