Kijev procjenjuje da će nakon završetka rata biti potrebne stotine milijardi eura za obnovu, Merz: To bi trebala pokriti Rusija - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Ruski fond za obnovu Ukrajine – hvala na donaciji

Kijev procjenjuje da će nakon završetka rata biti potrebne stotine milijardi eura za obnovu, Merz: To bi trebala pokriti Rusija

Prvi „Ukrajinski fond“ kojim će upravljati Kijev bit će financiran konfisciranom ruskom imovinom u inozemstvu u vrijednosti od preko 460 milijardi eura. Drugi fond od gotovo 400 milijardi eura bit će formiran kroz privatne investicije. Njemački kancelar Friedrich Merz također smatra da Rusija mora platiti štetu koju je nanijela napadom na Ukrajinu. Državna imovina vrijedna stotine milijardi, uglavnom smještena u EU-u, ostat će zamrznuta. Prihod od nje i dalje će se koristiti za osiguravanje milijardu dolara kredita za Ukrajinu, rekao je Merz odgovorivši tako na zahtjeve ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se, na primjer, taj novac direktno koristi za Ukrajinu. DW


Slične vijesti

14.05. (10:00)

Dobrodošli u Njemačku – zaobilazno

Merzova vlada omogućuje vraćanje mogućih tražitelja azila s granica. Pravno i politički ta je mjera sporna

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

12.05. (16:00)

Prijelazni kancelar

Starešina: Novomu njemačkom kancelaru Merzu u startu je oslabljena politička moć

Od novoga njemačkog kancelara Friedricha Merza i Njemačka i Europa očekivale su vodstvo u teškim vremenima. Odbivši potvrditi njegovo imenovanje u Bundestagu u prvome krugu glasovanja, ‘njegova‘ vladajuća koalicija CDU/CSU – SPD vezala mu je ruke i prije početka mandata. Zbog tajnosti glasovanja ostaje nepoznato kojih mu je to osamnaestero članova dogovorene vladajuće koalicije uskratilo glasove. No poslali su poruku spremnosti na neposluh novoj vladi, oslabivši u startu Merzovu političku moć. U ponovljenome glasovanju izabran je za kancelara, no pratit će ga poniženje prvoga kruga.

Umjesto novog vođe koji je posjetima Parizu, Varšavi i Bruxellesu planirao odmah poslati snažnu poruku nove njemačke proeuropske politike koja će unijeti novu dinamiku u razvoj EU-a, u nastupne je posjete stigao poniženi kancelar upitne moći i roka trajanja. Višnja Starešina za Lider.

09.05. (19:00)

Ali hej, barem je pljesak bio iskren

Merz u Kanzlerhausenu: nova vlada, stari problemi

Friedrich Merz postao je kancelar Njemačke tek u drugom krugu glasanja, bez velikog entuzijazma javnosti ni parlamenta. Većina građana ga ne smatra dobrim izborom, a nezadovoljstvo se širi i zbog prekršenih obećanja. Unatoč promjeni vlade, podrška strankama ostaje stabilna, dok AfD, sada službeno označen kao ekstremistički, izaziva rasprave o mogućoj zabrani. Zabrinutost raste i zbog stavova te stranke o imigraciji i odnosu prema nacističkoj prošlosti. DW

07.05. (22:00)

Savez iz nužde: brak bez ljubavi, ali s proračunskim problemima

Nova njemačka vlada: Merz vuče, SPD koči, AfD prijeti

Nova njemačka vlada pod vodstvom CDU-ova kancelara Friedricha Merza i uz SPD-ova vicekancelara Klingbeila najavljuje zaokret – jačanje gospodarstva, kontrolu migracije i borbu protiv AfD-a. CSU-ov Dobrindt najavljuje strože granične kontrole, dok SPD koči rezove u socijalnoj politici. U fokusu su i investicije kroz 500 milijardi eura vrijedan fond, no Njemačka još nema proračun. S obzirom na starenje stanovništva i recesiju, financijski izazovi su ogromni. Vanjskopolitički, Merz želi ojačati ulogu Njemačke u Europi, a prvi posjet vodi ga Macronu u Pariz. DW

07.05. (01:00)

Kancelar s planom i prslukom

Merz preuzima kormilo: Njemačka opet vozi u europskoj traci

Friedrich Merz, novi kancelar Njemačke izglasan nakon što na prvom glasanju nije prošao (Index), najavljuje snažniji angažman Berlina u Europskoj uniji. Zalaže se za jače europsko jedinstvo, obrambenu suradnju, slobodnu trgovinu i smanjenje migracija. U fokusu su i jačanje njemačko-francuskog saveza te veća europska neovisnost o SAD-u, posebno u obrani i energiji. Bruxelles od njega očekuje stabilnost, manje taktiziranja i jasnu strategiju – osobito u proračunu, sigurnosti i trgovinskim odnosima s Kinom i SAD-om. Merz poručuje: Njemačka se vraća za volan EU-a, ali ovaj put bez neplaniranih skretanja. DW… Merza na prvom glasanju srušili ljudi iz njegovih redova (Index)

Pristankom na ponovno glasovanje nakon što su šefovi crveno-crne koalicije disciplinirali svoje zastupnike odmetnute u prvom krugu glasovanja za kancelara, supredsjednica kluba zastupnika Ljevice (Die Linke), Heidi Reichinnek, barem je privremeno spasila politički život novog njemačkog kancelara Friedricha Merza (tportal)

12.04. (19:00)

Kad ti ekonomija puši auspuh, a birokracija ti sjedi na haubi

Njemački stroj šteka: puno gasa, ali kočnice ne rade

Njemačko gospodarstvo stagnira zbog visokih troškova energenata, skupog rada i globalne konkurencije. Stručnjaci predviđaju minimalan rast, dok nova vlada planira ulaganja kroz veće zaduživanje. No upozorava se da prevelika potrošnja bez reformi vodi u dužničku zamku. Problemi su brojni – od starenja stanovništva i visokih socijalnih davanja do nesnosne birokracije. Digitalizacija, obrazovanje i ulaganja u istraživanje nude nadu, ali za ozbiljan zaokret trebat će više od dobrih namjera i debele fascikle s planovima. DW

24.03. (16:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

09.03. (17:00)

Njemačka pušta ruku s kočnice – i gas i dug u isto vrijeme

Njemačka otvara novčanik: vojna potrošnja i infrastruktura izvan fiskalnih stega

Njemačka je postigla povijesni dogovor o povećanju vojne potrošnje iznad 1% BDP-a i osnivanju 500 milijardi eura vrijednog infrastrukturnog fonda, što je izazvalo najveći skok prinosa na obveznice od 2008. godine. Tržišta su reagirala optimistično – euro je ojačao, a DAX indeks skočio 3,5%. Cilj je potaknuti gospodarstvo koje je u padu dvije godine, a analitičari predviđaju rast od 2% u 2025. Merz želi progurati reforme prije nego što novi parlament preuzme dužnost, dok Zeleni još važu podršku. Investitori ne strahuju za dug, koji je i dalje niži nego kod drugih velikih ekonomija. Poslovni

03.03. (09:00)

Može sve, samo AfD ne

Starešina: Merz je prisiljen sastavljati novu vladu bez istinskog pobjednika izbora

Od Friedricha Merza, koji je s koalicijom CDU/CSU-a postao relativni pobjednik njemačkih parlamentarnih izbora, očekuje se da postane – spasitelj. Da spasi njemačko gospodarstvo od potonuća u dublju krizu, da ojača njemačke obrambene sposobnosti u skladu s novim izazovima, da riješi duboku društvenu i kulturnu krizu koja je posljedica nekontrolirane imigracije, da ujedini i ojača EU osobito u domeni obrane i sigurnosti, da kao šef (i dalje) najsnažnije europske države postane zaštitnik njemačkih i europskih interesa u redefiniranju transatlantskih odnosa s Trumpovom Amerikom s jedne strane i Kinom i Rusijom s druge strane… Da bi ostvario barem pola tih očekivanja, trebao bi biti – čudotvorac. Osobito imamo li na umu kontekst u kojem je Merz ostvario skromnu izbornu pobjedu s 28,6 posto glasova. Dugoročno bi mu bilo mudrije barem otvoriti razgovore o mogućoj koaliciji s AfD-om i, ako je programska suradnja moguća, u sklopu vlasti kontrolirati i ukloniti njegove radikalne elemente nego od njega stvarati političku žrtvu. Višnja Starešina za Lider

26.02. (11:00)

Nema labavo

Picula: Merz će možda napraviti neke ustupke socijaldemokratima, ali na redu je naoružavanje i striktnija migrantska politika

Nova restriktivna njemačka migrantska politika važna je za Hrvatsku, budući da se naša zemlja nalazi na vanjskoj šengenskoj granici. Kada bi Njemačka krenula masovno protjerivati osobe koje nemaju pravo boravka u njoj u prvu zemlju Unije kroz koju su ušli, nije nemoguće da bi veći broj njih završio upravo u Hrvatskoj. To se neće dogoditi jedino uz pretpostavku da su evidentirani negdje ranije, u Bugarskoj ili Grčkoj, da se ponovno nešto dogovori s nekom trećom zemljom, izvan Unije, kao i uz pretpostavku da 2015. godine MUP nije popisivao, već samo propraćivao rijeke migranata koje su prolazile kroz Hrvatsku. tportal