25/02/2026 - Monitor.hr
25.02. (23:00)

Hrvatski paradoks: Skandinavski porezi, balkanska birokracija

Hrvatska: Između porezne oaze i administrativne utvrde

Hrvatska se s udjelom poreza u BDP-u od 38,5% nalazi u europskoj sredini, no stručnjaci upozoravaju da đavao leži u strukturi, a ne u postotku. Dok briljiramo niskim porezima na dobit i nekretnine (gdje smo u odnosu na ostatak EU gotovo “oaza”), koče nas visoko opterećenje rada, nestabilni propisi i kompliciran sustav PDV-a. Za razliku od Estonije koja vodi jednostavnošću ili Skandinavije koja visoke poreze vraća vrhunskim uslugama, Hrvatska pati od administrativne složenosti. Ključ konkurentnosti nije samo u tome koliko država uzima, već nudi li za taj novac digitaliziranu i efikasnu protuvrijednost. tportal

25.02. (23:00)

Uz djecu, i internet sve trpi

Postnikov: Što ako problem nije u tome kako mreže utječu na djecu, nego kako odrasli utječu na mreže?

Žalosna ironija aktualne pomame za zabranom društvenih mreža mladima, ukratko, jest u tome što i sama izgleda kao da je nastala na društvenim mrežama. Nitko ne sluša stručnjake, lična iskustva istiskuju dokaze, naokolo plutaju poluinformacije, stavovi su zaoštreni, emocije povišene… Onda se javio Marin Miletić, najpoznatiji vjeroučitelj među influenserima i Mostov alt-righter s Temua, koji – i sam, dakako, zabrinut za hrvatske mališane – optužuje možemovce da s jedne strane traže zabranu, a s druge promiču pedofiliju. E sad. Pogledate li snimku predavanja koju Miletić povezuje s Možemo!, vidjet ćete da psihologinja uopće ne iznosi vlastite stavove, nego publici objašnjava kako pedofilijske sklonosti tretira “DSM 5”, službeni američki priručnik za klasifikaciju psiholoških poremećaja. Marin Miletić – drugim riječima – na društvenim mrežama naprosto laže, izmišlja i manipulira. Mogli bismo posumnjati da se pravi problem krije u tome što su djeca izložena društvenim mrežama, rekoh. Prije će problem biti u tome što su društvene mreže izložene ljudima poput Marina Miletića. Boris Postnikov za Novosti.

25.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Eskalacija sukoba Mađarske i Ukrajine: Orban diže vojsku (Index)
  • MOL Grupa i JANAF konačno su se dogovorili o početku dugoročnih testiranja kapaciteta na naftovodu JANAF uz sudjelovanje međunarodnog, neovisnog tima za praćenje, stručni test temeljen na podacima i činjenicama pokazat će koliko naftovod JANAF-a može podnijeti (N1)
  • Porezna šalje rješenja o porezu na nekretnine, dobili ih i građani koji nisu vlasnici (Dnevnik, Nacional)
  • Nova vozila saniteta više od mjesec dana trunu na livadi, kupljeni su za Primorsko-goransku županiju, a koštala su 318.750 eura. Čeka se rješenje Ministarstva (24 sata)
  • Boris Vujčić govorio zašto je inflacija kdo nas tako visoka: Hrvatska raste brže od prosjeka Eurozone – rasla je dva do tri puta brže od prosjeka Eurozone. Također, to je i zbog toga što je tržište rada snažnije nego u ostatku Eurozone, zbog toga što su plaće rasle znatno brže nego u ostatku Eurozone. Dapače, nominalno plaće su rasle najbrže u Hrvatskoj nego u cijeloj Eurozoni  (Jutarnji)
25.02. (21:00)

Ime koje otrov znači

Arsen: Kako je alkemijska potraga za zlatom razotkrila elementarnog ubojicu

Arsen je stoljećima bio poznat kroz svoje spojeve, no kao element ga je tek u 13. stoljeću izolirao Albert Veliki, koristeći neobičnu metodu redukcije arsenika sapunom. Alkemičari su ga cijenili zbog promjena boja (žuto-bijelo-crno) koje su smatrali koracima prema proizvodnji zlata. Ovaj polumetal, sličan fosforu, poznat je kao kancerogen i “kralj otrova”. Povijest ga pamti po masovnom trovanju u Bangladešu, ali i po sumnjivoj smrti Napoleona, kojeg je vjerojatno polako ubijao arsin – otrovni plin iz zidnih tapeta. Danas ga, osim u krimićima, najviše nalazimo u podzemnim vodama i ribi. Nenad Raos za Bug

25.02. (20:00)

Negdje stan košta kao garaža, a negdje garaža kao stan

Najjeftiniji kvadrati u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, najskuplji u Zagrebu i uz obalu

Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni

25.02. (19:00)

Oboje veseli, a šteti

Studije usporedile dugoročne zdravstvene rizike alkohola i kanabisa

Rasprava o tome je li štetniji alkohol ili kanabis traje desetljećima, a istraživanja pokazuju da obje tvari nose ozbiljne rizike. Prema podacima NHS, dugotrajna konzumacija alkohola povećava rizik od moždanog udara, bolesti jetre, raka i mentalnih poremećaja. Studija objavljena u International Journal of Drug Policy navodi da su dugoročne posljedice kanabisa u prosjeku blaže, ali slabije istražene. Kanabis se povezuje s kroničnim bronhitisom i većim rizikom psihotičnih simptoma, osobito kod mladih, dok alkohol nosi veći rizik ovisnosti, smrtonosnih predoziranja i težih društvenih posljedica. Index

25.02. (18:00)

Kad beton priča

Ispitivanje statike odlučit će sudbinu Vjesnikova nebodera

U kompleksu Vjesnik u tijeku su detaljna ispitivanja nosive konstrukcije nebodera. Na 15. katu uzimaju se uzorci betona i armature kako bi se procijenila čvrstoća materijala i stvarno stanje konstrukcije, a zbog sigurnosti je postavljeno 12 podupirača. Rezultati analiza, koji se očekuju u idućih nekoliko dana, bit će ključni za procjenu stabilnosti zgrade te za odabir tehnički najprimjerenijeg načina uklanjanja, uz obveznu provjeru mehaničke otpornosti i utjecaja na okolne građevine. Bauštela

25.02. (17:00)

Opet će upaliti grad

Festival svjetla ponovno pretvara Zagreb u veliku pozornicu na otvorenom

Od 18. do 22. ožujka Festival svjetla Zagreb ponovno osvjetljava Donji i Gornji grad, pretvarajući trgove, parkove i pročelja u atraktivne svjetlosne instalacije i 3D projekcije. Domaći i inozemni umjetnici spajaju umjetnost, dizajn i tehnologiju u besplatnom programu koji slavi dolazak proljeća i zajedništvo u gradu. Dodatnu potvrdu kvalitete festival je dobio uvrštavanjem na listu najboljih europskih događanja za 2026. prema izboru European Best Destinations, gdje se našao među 12 najpoželjnijih manifestacija u Europi. Super1… Više na službenoj stranici.

25.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Četiri godine rata: Odakle Ukrajincima snage da to izdrže? Ukrajinci prolaze kroz najtežu zimu u četiri godine rata. Uprkos granatiranju, razaranju energetske infrastrukture i neizvjesnosti oko pregovora, ne odustaju (DW)
  • CNN: Nestali FBI dokumenti žene koja tvrdi da su je Epstein i Trump zlostavljali (Index)
  • Trump hvalio svoja ekonomska postignuća koja su SAD-u donijela njegovo „zlatno doba”… (N1)
  • Hrvatska goveda i konji u svjetskom vrhu genetike: HAPIH dobio međunarodno priznate ISAG certifikate (Agroklub)
  • Gotovo trećina Hrvata ima masnu jetru, mnogi ni ne znaju (Klikaj)
25.02. (15:00)

In a galaxy far far away

Otkrili planetarni sustav gdje su zvijezdi bliži plinoviti, a dalji stjenoviti planeti

Tradicionalni modeli formacije planetarnih sustava kažu da radijacija zvijezde “odnosi” plinovite atmosfere bližih planeta, ostavljajući samo njihove čvrste jezgre, dok se plinoviti divovi formiraju u hladnijim, udaljenijim regijama gdje mogu akumulirati plin. Povijesno gledano, sve naše teorije o formiranju planeta temeljile su se isključivo na onome što poznajemo iz vlastitog Sunčeva sustava. Međutim iz ESA-e ističu da sve veći broj otkrivenih egzoplanetarnih sustava prisiljava znanstvenike na reviziju tih starih postavki. Znanstvenici su istražili različite scenarije, uključujući zamjenu mjesta planeta ili gubitak atmosfere uslijed sudara, no te su teorije zasad odbačene. Umjesto toga, pronađeni su dokazi da planeti u ovom sustavu nisu nastali istodobno. Bug

25.02. (14:00)

Tehnologija nas može spasiti, ali država i stres nas tjeraju na debljanje

Explora: Među nama su

Korado Korlević i Elvis Mileta vode nas na putovanje od duhovnosti u arhitekturi pa sve do mračnih dubina Jadrana. Razgovor započinju fascinantnom idejom da prostor nije samo kutija u kojoj boravimo, već može pojačati našu unutarnju verziju sebe, pod uvjetom da je arhitekt u njega unio duha. No, ubrzo se spuštaju na teren visoke politike i astronomije, analizirajući zašto američki predsjednici, od Obame do Trumpa, svako toliko „zakompliciraju“ priču o izvanzemaljcima. Korado zaključuje da je statistički nemoguće da smo sami u svemiru, ali da su priče o NLO-ima u Area 51 zapravo savršen alat za skretanje pažnje javnosti s inflacije i ratnih bubnjeva.

Doznajemo i da Kina trenutno opasno bježi ostatku svijeta u hipersoničnim letjelicama. Korado objašnjava da problem više nije samo motor, već materijali koji bi izdržali paklene temperature pri brzini od 9 maha, dok se vojna industrija sve više oslanja na 3D printanje metala. Pred kraj se dotiču kriminologije i DNK dokaza, upozoravajući da oni nikada nisu stopostotno sigurni zbog mogućnosti kontaminacije uzorka. Za kraj, dobili smo i pravi lokalni “insajderski” savjet: ribari u Istri već desetljećima šute o lokacijama “brombola” – mjesta gdje iz morskog dna izbija metan – jer su to najbolja mjesta za ulov velike ribe. HRT

25.02. (13:00)

Ni glogov kolac ne pomaže...

Jergović: Jeffrey Epstein ili zašto je nemoguće upokojiti vampira

Jeffrey Epstein je zlo u najgrotesknijem zamislivom obliku. Zlo u obliku mlohave američke ćune, o kojemu je već neko vrijeme nemoguće, a možda i nepotrebno, razmišljati kao o ljudskom biću. Premda ima smisla o njemu misliti kao o muškarcu. Ali ne kao o čovjeku. Na Epsteinovom slučaju mogla bi se precizno prostudirati razlika između muškarca i čovjeka u svakome od nas. Otkud želja da u tom prilično muškom, pritom i kolektivnom zločinu, pronađemo ženske krivce? Otud što će nam onda lakše biti da podnesemo i Chomskog, i Clintona, i Clintonicu, i pobožne konzervativne kršćane, i borkinje i borce za ljudska prava, koji su od Epsteina primali donacije, i britanske prinčeve, i tko zna sve još koga. Pojava Sane Alajmović, ili tragikomična cameo uloga Mije Kovačić u Epsteinovim spisima, kao da skidaju s nas neki posve nejasan osjećaj saučesništva u Epsteinovom megazločinu. Ako su i one krive, možda na kraju nitko neće biti kriv… Miljenko Jergović za svoj blog.

25.02. (12:00)

Crni fond za crne dane

Koliko vam treba ušteđenog novca da biste preživjeli pola godine bez posla? Između 5 i 22 tisuće eura…

Fond za hitne slučajeve više nije luksuz, već nužna obrana od nepredvidivosti. Umjesto visine plaće, ključ izračuna su stvarni mjesečni troškovi. Prema analizama za Hrvatsku, podstanar samac u Zagrebu treba od 7.500 do 9.000 eura za pola godine mira, dok se za četveročlanu obitelj u najmu taj iznos penje i do 22.000 eura. Iako država nudi naknadu preko HZZ-a (maksimalno 915 eura u prva tri mjeseca), ona rijetko pokriva sve troškove. Savjetuje se pravilo 3-6-9: što je vaša industrija ili prihod nestabilniji, to „crni fond“ mora biti dublji. Poslovni

25.02. (11:00)

Golf diplomacija: Luksuz s 18 rupa

Bijela kuća na Floridi: Trumpovi luksuzni resorti postali su neslužbeno središte američke moći

Novo izvješće organizacije CREW otkriva kako Donald Trump u svom drugom mandatu intenzivno koristi privatne posjede, poput Mar-a-Laga, za državne i stranačke poslove. Od siječnja 2025., političke organizacije potrošile su najmanje 1,3 milijuna dolara na njegovim lokacijama, dok su strani dužnosnici i lobisti zabilježili preko 145 posjeta. Kritičari upozoravaju na očit sukob interesa i prodaju političkog utjecaja kroz astronomske članarine i privatne račune. Iako pravni stručnjaci propituju ustavnost ovakve prakse, Trumpova administracija optužbe odbacuje, tretirajući njegove resorte kao “produžetak Bijele kuće” uz minimalnu transparentnost o stvarnoj zaradi. tportal

25.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Četvorica ruskih vojnika otkrila su užas i brutalnost uvjeta na svojoj strani fronta u Ukrajini, a dvojica muškaraca rekla su da su vidjeli vojnike pogubljene na licu mjesta zbog odbijanja naredbi, javlja BBC… ubili su ih njihovi ljudi (Jutarnji)
  • Od mesije do parije: Rat ga je uzdigao, skandali ga pritišću, dolazi li kraj ere Zelenskog? Komičar koji je 2019. postao antiestablišmentski predsjednik Ukrajine, kritičari upozoravaju i na percepciju da Zelenski danas koncentrira moć u svojim rukama te koristi izvanredno stanje za jačanje svojih ovlasti (tportal)
  • Brat Jeffreyja Epsteina tvrdi da će novo izvješće dokazati da je osuđeni seksualni prijestupnik ubijen, naprasno prekinuo intervju kod Piersa Morgana (Jutarnji)
  • Zagrebačka Skupština odlučila: Podnosimo zahtjev za ocjenu ustavnosti Bačićevog zakona (o prostornom uređenju) (N1)
25.02. (09:00)

Dijagnoza: Akutni višak profita

Privatizacija kroz stražnja vrata: Sustavno slabljenje javnog zdravstva pogoduje profitu, a ne pacijentima

Sve više zabrinjava prodor privatnog kapitala u hrvatsko zdravstvo, s posebnim naglaskom na visokoprofitnu onkologiju. Dok javni sustav stagnira, država milijunima eura financira privatne klinike (poput Medikola i Radiochirurgije) za usluge koje bi mogla obavljati sama uz bolju opremljenost. Stručnjaci upozoravaju na “psihopatski” ustroj u kojem se zarađuje na najranjivijima, dok su liječnici pod pritiskom farmaceutskog lobija i tržišne logike. Bez snažnog otpora medicinske struke i javnosti, hrvatsko zdravstvo klizi prema modelu u kojem jednakost prava zamjenjuje dubina džepa, pretvarajući javno dobro u polje za akumulaciju privatnog kapitala. Igor Lasić za DW

25.02. (08:00)

Svi su ravnopravni, ali neki imaju milijun komada više

Najveći vlasnici bitcoina: decentralizirana valuta, koncentrirano vlasništvo

Pseudonimni tvorac bitcoina, Satoshi Nakamoto, i dalje je najveći pojedinačni vlasnik s oko 1,1 milijun bitcoina (5,5% ponude od ukupno 21 milijun – brojka na koju je ograničen). Među institucionalnim igračima prednjače Coinbase, Binance i BlackRock, dok značajne količine drže i Fidelity te Strategy. Države poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva posjeduju stotine tisuća bitcoina, uglavnom kroz zapljene, uključujući slučajeve povezane sa Silk Road i PlusToken shemom. Unatoč decentraliziranom narativu, vlasništvo je snažno koncentrirano. Lider