Klimatske promjene ugrožavaju opstanak 80 posto svjetske kulturne baštine - Monitor.hr
Danas (07:00)

Povijest na visokoj temperaturi

Klimatske promjene ugrožavaju opstanak 80 posto svjetske kulturne baštine

Dok ratovi pune naslove, klimatske promjene tiho proždiru svjetska čuda. Studija iz 2025. upozorava da je čak 80% UNESCO-ovih lokaliteta pod stresom. U Iraku sol izgriza 4.000 godina star Veliki zigurat, dok se iranske džamije u Isfahanu suočavaju s poniranjem tla. Na Uskršnjem otoku porast mora prijeti potapanjem mitskih Moai statua, a Kineski zid doslovno nestaje pod udarima vjetra i kiše. Stručnjaci spas traže u drevnim metodama desalinizacije i modernim “biokrustama”, pokušavajući sačuvati materijalne dokaze ljudske povijesti prije nego što postanu prašina ili mulj. DW


Slične vijesti

Četvrtak (23:00)

Na prvu ne zvuči tako loše, ali...

Gasi se klimatski motor koji grije Europu: Znanstvenici upozoravaju na kolaps već sredinom stoljeća

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances upozorava da je kolaps Amoc-a (Atlantske meridionalne prevrtajuće cirkulacije) znatno izvjesniji nego što se mislilo. Usklađivanjem modela sa stvarnim podacima o slanosti, znanstvenici predviđaju slabljenje struje za 42 do 58 % do 2100. godine. Ovakav scenarij vodi prema klimatskom slomu koji bi Europi donio ekstremnu hladnoću, Africi suše, a obalama Atlantika drastičan porast razine mora. Budući da modeli ne uključuju ubrzano otapanje Grenlanda, stručnjaci strahuju da je situacija u stvarnosti još kritičnija te da bi se prijelomna točka mogla dosegnuti već sredinom stoljeća. The Guardian, Index

10.04. (18:00)

Vrući pacifički zagrljaj

Dolazi Super El Niño: Globalno preslagivanje klime u 2026.

Nakon višegodišnje vladavine La Niñe, tropski Pacifik ubrzano prelazi u fazu Super El Niña, koji bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Analize oceana otkrivaju goleme količine topline ispod površine, što će uzrokovati poremećaje u globalnoj atmosferi. Ovaj fenomen donosi ekstremno toplo ljeto Europi, dok bi u Sjevernoj Americi mogao suzbiti sezonu uragana. Vrhunac se očekuje krajem 2026. godine, donoseći blaže zime s manje snijega u Europi te sušna razdoblja u Australiji. Riječ je o “toplinskom stroju” koji će idućih godina značajno diktirati vremenske prilike diljem planeta. Severe Weather Europe, tportal, Index… Iako se Hrvatska u tekstu ne spominje imenom, ona prati sudbinu južne i srednje Europe. S obzirom na to da El Niño djeluje kao globalni grijač, u Hrvatskoj to često znači dugotrajnije toplinske valove i stabilnije, ali ekstremno vruće ljetne mjesece

01.04. (16:00)

Kišobran više nije dovoljan, od sad sa sobom uvijek treba nositi i kabanicu

Ekstremne oluje postaju novo normalno: Stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu

Razorna nevremena u regiji više nisu pojave koje se događaju „jednom u stoljeću“, već realna prijetnja svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj upozoravaju da su klimatske promjene i zagrijavanje mora stvorili uvjete za ekstremne udare vjetra i rezonanciju atmosfere. Ključni problemi su zastarjeli građevinski standardi i nedostatak sustavnog planiranja. Rješenje leži u klimatski sigurnoj gradnji, osnivanju nacionalnog klimatskog centra te kontinuiranoj edukaciji građana. Vrijeme se mijenja brže od društva, stoga prilagodba infrastrukture i politike više nije izbor, već nužnost za preživljavanje u novoj klimatskoj eri. HRT

29.03. (23:00)

Gospodo iz Dalmacije, može koji savjet? Malo nam je burovito postalo ovdje gore

Klimatski ekstremi postaju nova normalnost i zahtijevaju hitnu reviziju gradnje te osnivanje stručnog centra

Stručnjaci upozoravaju da razorna nevremena u regiji više nisu rijetkost već “nova normalnost” uzrokovana klimatskim promjenama. Zbog zagrijavanja mora i atmosferskih procesa, pojave koje su se događale jednom u stoljeću sada možemo očekivati svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj naglašavaju da društvo kaska za klimom. Rješenje vide u klimatski sigurnoj gradnji, reviziji urbanističkih planova i osnivanju specijaliziranih centara. Ključ obrane nije panika, već hitna edukacija i prilagodba infrastrukture ekstremnim udarima vjetra koji postaju sve silovitiji. Index

22.03. (08:00)

Bit će vruće

Super El Niño 2026.: Globalno usijanje i neizvjesnost nad Europom

Analize najavljuju razvoj snažnog “super El Niña” u drugoj polovici 2026., što bi 2027. moglo učiniti novom najtoplijom godinom u povijesti. Dok ovaj fenomen drastično mijenja klimu Amerika i Azije, njegov utjecaj na Hrvatsku ostaje neizravan i ovisi o Sjevernoatlantskoj oscilaciji (NAO). Negativna faza NAO-a pojačava utjecaj El Niña u Europi, dok ga pozitivna slabi. Stručnjaci DHMZ-a upozoravaju da zbog emisija stakleničkih plinova čak i hladne faze (La Niña) postaju toplije od nekadašnjih toplih faza, čineći ekstremno vruća ljeta našom novom svakodnevicom. Index

19.03. (21:00)

Kockice leda s rokom trajanja od šest milijuna godina

Ledene jezgre s Antarktike: Oceani su nekada “vukli konce” klime bez pomoći stakleničkih plinova

Analiza prastarih ledenih jezgri s Antarktike otkrila je da staklenički plinovi nisu uvijek bili glavni “krivci” za klimatske promjene. Istraživanja objavljena u časopisu Nature sugeriraju da su prije tri milijuna godina ključnu ulogu imale temperature oceana, dok su razine CO2 i metana ostale neobično stabilne. Iako su ovi nalazi iz “plavog leda” kompleksni za tumačenje, oni bacaju novo svjetlo na prijelaz Zemlje u hladniju klimu i širenje ledenjaka. Znanstvenici zaključuju da je drevni klimatski sustav bio ili ekstremno osjetljiv na male promjene plinova ili vođen potpuno drugim mehanizmima. Science Alert, Index

10.03. (20:00)

Dobro za veš, loše za vešmašinu

Ubrzano širenje toplinskih valova pokreće sve razornije „munjevite suše“

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da se kombinacija toplinskih valova i suša u svijetu ubrzano širi zbog klimatskih promjena. Posebno zabrinjava porast tzv. munjevitih suša, koje nastaju kada toplinski val prethodno isuši tlo i zrak, pa suša nastupi naglo i snažno. Takvi su događaji 1980-ih zahvaćali oko 2,5 % kopna, dok su do 2023. narasli na 16,7 %. Znanstvenici su uočili prekretnicu oko 2000. godine, kada se širenje ovih ekstrema znatno ubrzalo, vjerojatno povezano s ubrzanim zagrijavanjem planeta i promjenama u klimatskom sustavu. Index

04.03. (23:00)

Klimatske promjene ulaze nam u krv

Porast CO₂ u atmosferi već mijenja kemiju ljudske krvi

Novo istraživanje pokazuje da rast razine CO₂ u atmosferi prati i mjerljiva promjena u kemijskom sastavu ljudske krvi. Analizom podataka američkog programa NHANES od 1999. do 2020. znanstvenici su utvrdili porast razine bikarbonata za oko 7 posto, dok su razine kalcija i fosfora blago pale. Promjene su zasad unutar zdravih granica, no modeli predviđaju da bi do 2076. neke vrijednosti mogle doseći rubne razine. Istraživači upozoravaju da bi dugoročno prilagodba organizma mogla biti ograničena te ističu važnost smanjenja atmosferskog CO₂. Index

28.02. (19:00)

Savane nisu za krave

Klimatska kriza prijeti pašnjacima: Stočarstvo pred globalnim kolapsom

Novo istraživanje Potsdamskog instituta (PIK) upozorava da bi do 2100. godine čak polovica svjetskih pašnjaka mogla postati neupotrebljiva zbog globalnog zatopljenja. Ova promjena izravno ugrožava egzistenciju do 140 milijuna ljudi i opstanak 1,6 milijardi grla stoke. Najteže je pogođena Afrika, gdje bi se površine za ispašu mogle smanjiti za alarmantnih 65 %. Učestale suše, koje su nekada bile rijetkost, sada tjeraju nomadske zajednice poput Masaija u borbu za resurse, pretvarajući krizu pašnjaka u jedan od najvećih izazova za globalnu sigurnost hrane i stabilnost u 21. stoljeću. Agroklub

23.02. (13:00)

Kao u Veneciji

Ekstremne plime i oluje pogađaju Dalmaciju, stručnjaci upozoravaju na klimatske promjene

Dalmaciju je nedavno pogodila ciklona s orkanskim jugom, grmljavinskim nevremenom i “ciklonalnim plimnim valom”, poplavivši Šibenik, Trogir i Kaštela. Prof. Branko Grisogono pojašnjava da su plimni valovi danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena, toplijeg mora i pojačanih ciklona. Prognozira rast srednje razine Jadrana do 50-90 cm do kraja stoljeća. Naglašava potrebu novih inženjerskih i arhitektonskih mjera zaštite niskih obala te prilagodbu modela iz drugih zemalja kako bi se ublažile posljedice. HRT