20.07.2018. (17:35)
“Some people are calling me the messiah, because of the Mess I, uh made”
Trump projicira moć velikog majstora šaha, no u stvarnosti ima samo revolucionarne vizije i grube ideje. Nema detaljno razrađenu strategiju i taktiku. Osjeća se relativno komotno u tome, jer je navikao improvizirati u uvjetima kaosa nakon što mu je bogato poslovno iskustvo pokazalo da se u toj vrsti odnosa snalazi bolje od drugih koji mrze nepredvidivost. Mogu zamisliti kako su mu suradnici proteklih tjedana donosili razne varijante tablica, a on ih enigmatično promatrao čuvajući u sebi odluku do posljednjega sata jer – jednostavno – ni sam nije imao jasnu ideju kojim će putem krenuti. Po svemu što se čuje, Trump ne daje detaljne tehničke naloge nego komunicira vizije i grube ciljeve, a nakon toga voli da mu ljudi dođu s tehničkim prijedlozima koje onda važe. To je povezano s drugim čimbenikom – narcisiodnim karakterom koji u sprezi s položajem najmoćnijeg čovjeka na svijetu stvara unutarnju organizacijsku strukturu u administraciji u kojoj je on usko grlo. Trump ima skoro 80 i ljude oko sebe koji ga doživljavaju kao karizmatičnog lidera. Nalik je tvorcu firme čija okoštala struktura koči njezin daljnji razvoj, ali i dalje sebe vidi kao najboljeg pregovarača… piše Velimir Šonje na svom Ekonomskom labu. Za ilustraciju pogledajte kako izgleda Trumpov sastanka kabineta. 🙂
Trump je na Truth Socialu najprije pozvao pristaše da “ostanu cool”, a zatim u 9:37 poručio da je “veličanstven trenutak za kupnju!” Nakon toga vrijednost dionica je naglo porasla, što je izazvalo sumnje u moguću ilegalnu insider trgovinu. Tko ga je poslušao i kupio vrijednosnice po tada još niskim cijenama, odlično je zaradio. Neki su izgubili, ali Trump je postao bogatiji. Čak i bivši savjetnik za etiku iz ere Georgea Busha smatra da bi se moglo raditi o korištenju povlaštenih informacija. Iako predsjednik ima pravo promicati gospodarstvo, pitanje je je li u ovom slučaju prešao granicu zakona. DW
Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja danas. No, situaacija s Kinom je i dalje napeta, s obzirom da im je Trump digao carine na 145 posto. Stigao mu je i odgovor Xi Jinpinga, koji je rekao da ga se ne boje. (Index) Pozvao je EU da mu se pridruži u otporu (Index). Britansko gospodarstvo neočekivano je proaslo, a porasla je i vrijednost indijske rupije. Cijena zlata dosegnula je novi rekord jer raste zabrinutost (Index).
I Biden je nastavio s visokim deficitima, tako da je Trump naslijedio javni dug veći od 120% BDP-a, najviši u američkoj povijesti, i deficit od 6% BDP-a, što je izrazito negativan trend. Logično je da je morao adresirati ovaj problem. Drugo je pitanje je li Elon Musk bio dobra osoba za rezanje rashoda. Osim neravnoteže u odnosima s Kinom, Trump je morao poduzeti mjere kako bi riješio rastući javni dug i deficit jer su oni predstavljali ozbiljnu prijetnju američkoj fiskalnoj stabilnosti i gospodarskoj budućnosti. Trump se nada da u duljem roku može dobiti pozitivne efekte carina. Npr. neka firma koja sada izvozi u SAD može zaobići carinu tako što će otvoriti pogon u SAD-u. U teoriji dobro zvuči, ali je upitno u praksi. Osobito ako vam carine prvo uspore gospodarstvo ili izazovu recesiju te ako zavlada neizvjesnost što će biti s trgovačkim pregovorima i ako za produktivnu proizvodnju trebate kompleksne inpute iz više zemalja. Index
Zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Veliki dio političara i javnosti u EU prihvatio je Trumpovu igru „tko ima veći“, pa će im se ovaj prijedlog činiti promašen. Čast i ponos su u pitanju. Pema procjenama Trumpove carine usporit će rast u EU za 0,3 postotna boda na godinu, a u slučaju europskog revanša to bi se moglo povećati na 0,5. Francuzi za sebe u startu procjenjuju 0,5. Prema tome, revanš je i pucanj u vlastitu nogu, na štetu vlastitih potrošača i razvoja. Za odmazdu stvarno ima vremena, kaže Velimir Šonje za Ekonomski Lab, pojasnivši kako Trump zapravo nema strategiju i taktiku, nego ide s grubim vizijama i idejama na isti način kao u biznisu, gdje je navikao improvizirati u uvjetima kaosa, a zatim važe prijedloge suradnika. S obzirom na narcisoidni karakter, udara jako kako bi kasnije imao što bolji rezultat u pregovorima. Kada se sve zbroji racionalno je udahnuti i ući u pregovore bez gađanja kamenom na prvu….
Upravo vještom samopromocijom Trump je izgradio imidž osobe koja slovi za uspješnog biznismena i pregovarača. No ima li tu istine? S obzirom na podatak o njegovih šest stečajeva (ili četiri ako pitate Trumpa), teško je povezati njegovu predodžbu o sebi sa stvarnošću. Trump je svoj poslovni uzlet započeo kao nasljednik očevog nekretninskog biznisa, čiju je tvrtku preimenovao u Trump Organization, koja je postala krovna institucija za sve njegove poslovne pothvate. Prvi stečaj dogodio se 1991. godine s kasinom Trump Taj Mahal, a već iduće godine u stečaj su mu otišli Plaza hoteli u New Yorku i Atlantic Cityju te Trump Castle Casino Resort. Doživio ih je još dva 2004. i 2009. godine, da bi spas imidža vratio kroz televiziju i show “Apprentice”. U prvom predsjedničkom mandatu izgubio je četvrtinu bogtstva, a unatoč brojnim neuspjesima, Trumpovo bogatstvo danas se procjenjuje na 6.4 milijarde dolara. Index
Svjetske burze bilježe dramatične padove nakon Trumpova uvođenja širokih carina. Azija tone, Europa slijedi, a kriptovalute i nafta padaju kao domine. Investitori bježe u švicarski franak i japanski jen, dok Elon Musk neizravno kritizira Trumpovu politiku dijeljenjem videa o slobodnoj trgovini. Analitičari govore o “ekonomskoj nuklearnoj zimi”, a budući njemački kancelar upozorava da bi moglo biti još gore. Panika vlada, a tržišta više ne vjeruju da je Trumpove carine samo “pregovarački alat”. Index
Premda je glavnina dosadašnjih prvih ljudi SAD-a u svojim mandatima razvijala i provodila koherentne vanjskopolitičke doktrine temeljene na pojedinim političkim vrijednostima i idejama, novi stari američki šef države (koji se pokazuje kao ključnim svjetskim političarom) u svom je prvom mandatu i na međunarodne odnose gledao kroz slogan ‘Amerika na prvom mjestu’ (engl. America first), shvaćajući ga kao spoj nacionalnog egoizma, međunarodnog izolacionizma, bilateralnih transakcija i razumijevanja za autokrate, odnosno za one s ‘jakim kartama u ruci’. Od 1940-ih do Trumpa, SAD se održao na prvom mjestu upravo suprotnim postulatima vanjske politike: umjesto pukog egoizma uspostavljala su se formalna i neformalna savezništva, umjesto izolacionizma – intervencionizam itd. Boško Picula za tportal.
And there you have it, folks. pic.twitter.com/L58JeXhKFx
— Joshua Reed Eakle 🗽 (@JoshEakle) April 7, 2025