Kolektivna skrb o mentalnom zdravlju scene - Monitor.hr
06.10.2022. (22:00)

Umjetnica mora biti zdrava

Kolektivna skrb o mentalnom zdravlju scene

Tema (očuvanja) mentalnog zdravlja, za koju je šira javnost postala nešto senzibiliziranija tijekom pandemijskog razdoblja, naglašeno je aktualizirana i u nezavisnoj kulturi, u kojoj je kriza nalegla na ionako štetne i prekarizirane uvjete. Stoga na važnosti posebno dobivaju inicijative posvećene mentalnom zdravlju radnica i radnika u kulturi, pojavama poput burnouta i drugim posljedicama ekstremne nesigurnosti koja vlada u sektoru. U tom smislu treba pozdraviti najavu početka programa UPUH Susreti koji nedostaju, koji je, kako stoji u službenoj objavi Udruge plesnih umjetnika Hrvatske, usmjeren na “temu mentalnog zdravlja u plesno-izvedbenoj zajednici“. Iz UPUH-a navode kako im je želja “omogućiti radionice i susrete terapijsko-edukativnog karaktera na teme koje prepoznajemo kao relevantne u brizi za mentalno zdravlje uzimajući u obzir specifičnosti struke unutar koje djelujemo”. Kulturpunkt


Slične vijesti

04.05. (21:00)

Seoski futurizam

Projekt na Lonjskom polju predstavljat će nas na Venecijanskom bijenalu arhitekture

Laboratory of the future – ovogodišnja je tema kojom se želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti. Prostor Parka prirode poslužio je našem timu kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu. Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru. Kulturpunkt

19.04. (00:00)

Tiješi činjenica da je oduvijek bilo tako...

Privilegija samovanja u lokalnom kinu

Od kada su ukinute interne mjere da je za kino-predstavu potrebno najmanje petero gledatelja, sve više sam u prilici da sam uživam u najboljim filmovima s repertoara, bez bojazni da će mi netko čitavu predstavu ružiti s kartonskim kutijama i glasno krckati kokicama. U poziciji smo da gledamo ‘svoju’ kinopredstavu, kojoj još samo viski nedostaje za pravu, titovsko ekskluzivnu projekciju. Slične su okolnosti i za druge kulturne manifestacije: što je program bolji, suvremeniji i ‘teži’ to je i publike manje. Ne ističem to da bi naglasio neku svoju elitističku poziciju ili zazor od ‘popularnih’ sadržaja. Naravno, neoliberalni koncept kulturne politike sve će više nastojati takve modernije, ekskluzivnije i avangardnije programe reducirati ili ih stavljati u izdvojene niše ‘alternativne kulture’, eksperimentalnih centara, avangardnih klubova, art kina… S druge strane, da bi ‘opravdale’ svoje postojanje kulturne institucije sve više pribjegavaju populističkim programima sumnjive kvalitete: doista, nema ‘krize publike’ kada su na programima blokbasteri, stand-up komedije, kazališni ‘humoristički’ čušpajzi… Marijan Špoljar za Glas Podravine.

13.03. (20:00)

Krive su našli 'cancelirati'

Zabrane koncerata: lake note za teški sukob

Estetski evaluirati čitave prakse i žanrove koje bismo mogli, uvjetno rečeno, upisati u ‘novokomponirane’ – a među koje spadaju i mnogi hrvatski izvođači – teško je izvedivo. Iznimno su raznorodni, nemoguće ih je staviti pod zajednički nazivnik ili ih definirati, a definicije nam i ne trebaju. Ne trebaju nam također ni čuvari glazbenog ćudoređa koji bi ih zabranjivali putem administrativnih regulativa. To je ujedno odgovor na pitanje – što kad bi nekome palo napamet osnivati ‘muzikološke komisije’ koje bi definirale poželjne i nepoželjne sadržaje. Iako je načelno dobro da postoji promišljanje i formuliranje kulturne politike gradova, ova zadnja zabrana cajki temelji se na nacionalističkom strahu, nasuprot ‘građanske, europske, mediteranske’ Pule. No, tu postoji i nešto mimo razvrstavanja u kategorije “za” i “protiv”, kao da smo u pelenaškom razdoblju popularne kulture i kao da slične stvari nismo već prošli, a da bi iz njih nešto i naučili. Kulturni stručnjaci za DW.

30.01. (14:00)

Kad bismo povukli crtu...

Marijan Crtalić (1968 – 2020): Uporan i glasan postavljač pitanja

Bio je jedan od rijetkih koji su nepovratno povukli znak jednakosti između svog umjetničkog rada, osobnog društvenog i političkog angažmana, te svakodnevnog života, bez kompromisa ustrajući na življenju od umjetnosti i za umjetnost. Premda izvrstan crtač i akademski slikar, dvijetisućitih je potpuno odbacio tradicionalne reprezentacijske uloge likovnih umjetnosti i posvetio se multimedijskom radu, jasno usmjerenom ka suočavanju s ključnim problemima polja umjetničkog rada  U njegovom su se liku i djelu prelamali paradoksi karakteristični za polje umjetnosti i kulture u cjelini: od temeljno nepovoljnog položaja umjetnika u birokratiziranim liberalnim sustavima projektnog financiranja, do činjenice kako su umjetnici nekoć, u starom društvenom uređenju, posredstvom struktura vlasti mogli biti izravno povezani sa svakodnevicom članova socijalnih klasa različitih od njihove, te sudjelovati u stvarnoj kulturnoj razmjeni, što je u međuvremenu izgubljeno. Kulturpunkt

26.01. (12:00)

Reci mi to slikom

Pogled u prostor i vrijeme scene

Umjesto klasičnog novinarskog izvještaja, Ivana Pipal na razgovor o nezavisnoj sceni, obilježen temama na koje se iz Kulturpunkta neprestano vraćaju, odgovora – ilustracijom. Rezultat su ilustracije kojima Pipal interpretira dva pojma koji su obilježili razgovore o nezavisnoj sceni: produkcija umjetničkog rada kao proces suočen s mnogim izazovima kojima umjetnici, organizacije i kustosi koji djeluju u “nezavisnim uvjetima” moraju doskočiti, te status nezavisne scene kao mitološkog mjesta. Kulturpunkt

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kulturpunkt (@kulturpunkt)

20.12.2022. (00:00)

Kulturalna uvjetovanost

Druge zemlje, različite tradicije i drukčije razumijevanje istih gesti

world war two - Was Churchill's "backwards" victory symbol a rude gesture to Hitler? - History Stack Exchange

Dobro poznata oznaka za mir “Peace” ili pobjeda “victory” također može dovesti do nesporazuma. Ako kažiprst i srednji prst ispružite prema gore kao V, a ostale prste savijete prema dolje, to se vjerojatno u većini zemalja shvaća kao “mir” ili “pobjeda”. Međutim, ako nadlanicu okrenete naprijed, ljudi u Engleskoj i zemljama pod utjecajem Velike Britanije kao što su Australija, Malta ili Novi Zeland to shvaćaju negativno: tamo ovaj znak označava krajnje nepristojnu poruku koja glasi: “Nosi se!” No u zemljama poput Japana, Južne Koreje i Tajvana ta gesta se često može vidjeti na fotografijama – kada ljudi jasno daju do znanja da se osjećaju sretno. Deutsche Welle

09.12.2022. (00:00)

I bi svjetlost

Instagram tjedna: Filip Borelli Art

Izložba fotografija umjetnika Filipa Borellija, pod nazivom „Photokinetica“, presjek je desetogodišnjeg istraživanja tehnike kinetičkog svjetlosnog slikanja. 26 izloženih fotografija realiziranih pokretom kamere pričaju apstraktnu priču o odnosu reda i kaosa te prostora i vremena, kroz medij svjetlosti. Institut Francais

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Filip Borelli (@filipborelli.art)

03.12.2022. (00:00)

Pola ure kulture

VIDEO: Predavanje o prvom povijesnom filmu o Ilirima

Povodom otvorenja samostalne izložbe stripova autora Simona Bogojevića Naratha Saturnov krug, ujedno i redatelja prvog povijesnog filma o Iliirma Illyricvm, ovaj je akademski slikar poznatiji po radu u animaciji i sveučilišni profesor održao predavanje u kojem je pred studentima pričao o procesu nastanka filma. Dok je sama izložba svojevrsna kompilacija isječaka iz grafičke novele koju je izdao prije pet godina, na samom je otvorenju bilo manje riječi o stripu koliko o njegovim kratkim animiranim filmovima, koji su bili prethodno prikazani. Najveći je dio bio posvećen ipak novom filmu, koji se u Hrvatskoj vodi kao dosad neviđen projekt. Za film ima i tema na Forumu. Vizkultura, Podravski