Koliko su dezodoransi opasni? - Monitor.hr
04.02.2016. (11:02)

Čuje se

Koliko su dezodoransi opasni?

U posljednje vrijeme sve se više govori o mikroorganizmima u i na ljudskom tijelu koji su ključni za naše normalno funkcioniranje i zdravlje. Primjerice pretjerana uporaba antibiotika narušava ravnotežu u crijevima i može prouzročiti stanja poput Crohnove bolesti. Nova studija pokazuje da i dezodoransi smanjuju broj bakterija prisutnih pod pazuhom, no nije sigurno što to znači da ljudsko zdravlje, piše Guardian.


Slične vijesti

08.12. (13:00)

Nehotično smo pokušali nastaniti Mars

Tajanstvena bakterija iz čistih soba NASA-e

NASA je 2007. otkrila bakteriju Tersicoccus phoenicis u dvjema ultračistim sobama udaljenima 4.000 km. Tek je nova studija pokazala da bakterija ulazi u duboku hibernaciju nakon ekstremne dehidracije, zbog čega izgleda mrtvo i prolazi sve provjere sterilizacije. Nakon tjedan dana mirovanja, “oživjela” je tek uz određenu bjelančevinu. Jedna od tih soba služila je za pripreme landera Phoenix Mars, pa postoji mala mogućnost da je bakterija završila na Marsu – iako bi teško dugo preživjela. Moguće je i da je evoluirala specijalno za život u čistim sobama. Mreža

02.12. (20:00)

Partnerstvo s kojim nema razlaza

Kako lijekovi reprogramiraju naš crijevni „firmware“

Estonska studija otkriva da crijevni mikrobiom funkcionira kao osjetljiv biokemijski sustav koji pamti sve lijekove koje uzmemo. Ne samo antibiotici, nego i PPI, antidepresivi, beta-blokatori, steroidi i drugi mogu trajno promijeniti sastav crijevne flore, što utječe na imunitet, metabolizam i učinkovitost terapija. Bakterije neke lijekove čak deaktiviraju prije nego djeluju. Budućnost ide prema personaliziranoj farmakologiji temeljenoj na analizi mikrobioma, dok se danas oporavak najviše može poduprijeti prehranom bogatom vlaknima i fermentiranim namirnicama. Igor Berecki za Bug

18.09. (14:00)

Kad E. coli nije neprijatelj crijeva, nego spasitelj planeta

Bakterije stvaraju biorazgradivu plastiku

Japanski znanstvenici razvili su novi proces proizvodnje piridindikarboksilne kiseline (PDCA), sastojka za biorazgradivu plastiku. Uz pomoć genetski pojačane bakterije E. coli, postigli su sedam puta veći prinos i eliminirali toksični otpad u odnosu na stare metode. Proces još ima tehničkih i ekonomskih prepreka, no otvara put prema čišćoj i isplativijoj alternativi plastici na bazi nafte. Istraživanje pokazuje potencijal bakterija kao “tvornica” održivih materijala i korak je bliže smanjenju globalnog plastičnog zagađenja. Index

03.09. (19:00)

Još malo pa će postati probiotici

Pretjerano korištenje tableta protiv bolova jača otpornost bakterija na antibiotike

U članku objavljenom u časopisu Nature Antimicrobials and Resistance, znanstvenici sa sveučilišta Južne Australije objavili su da paracetamol i ibuprofen “jačaju” antimikrobnu otpornost, koju su opisali kao “svjetsku prijetnju javnom zdravstvu”. Paracetamol ili ibuprofen, u slučajevima kada ih uzimaju pacijenti koje se liječi zbog bakterijskih infekcija poput Escherichije coli, izazivaju mutacije koje pomažu bakterijama da postanu “vrloa otporne” na antibiotike. Antibiotici su dugo bili ključni u borbi protiv zaraznih bolesti, no njihova prekomjerna uporaba i zloporaba su doveli do globalnog porasta bakterija otpornih na antibiotike, kažu… HRT

25.08. (13:00)

Panika je u zraku, ne na dasci

Možete li se zaraziti sjedeći na WC dasci? Stručnjaci kažu – teško

Većina spolno prenosivih bolesti i infekcija teško preživljava na WC daskama, pa je zaraza tim putem gotovo nemoguća. Prava prijetnja su bakterije i virusi koje pokupimo rukama ili udisanjem čestica nakon puštanja vode, poput E. coli, norovirusa ili Clostridium difficile. Čučanje i pokrivanje papirićima ne štite, a mogu čak štetiti. Najbolja obrana su redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja površina i čekanje nekoliko minuta prije ulaska u javni WC nakon prethodnog korisnika. BBC, tportal

01.08. (14:00)

Kad mikrobi postanu doktori, a probiotik – prekidač

Bakterije koje jedu bubrežni kamenac: nova terapija iz crijeva

Znanstvenici su stvorili genetski modificiranu bakteriju Phocaeicola vulgatus koja razgrađuje oksalate – spojeve odgovorne za nastanak bubrežnih kamenaca. Bakterija djeluje samo uz dodatak prebiotika porfirana, a bez njega se prirodno povlači iz crijeva. Ova terapija cilja uzrok bolesti, a ne samo posljedice, i predstavlja potencijalno sigurno, reverzibilno rješenje za milijune ljudi. Riječ je o preciznoj bioterapiji koja koristi bakterije kao “žive lijekove”, programirane da rade svoj posao i zatim – nestanu. Igor Berecki za Bug

21.07. (22:00)

Zahvaljujemo na sudjelovanju, bakterije pobjeđuju

Tiha pandemija prijeti svijetu: Cijena otpornosti na antibiotike bit će golema

Svijet se suočava s tihom pandemijom koja bi do 2050. godine mogla odnositi milijune života i globalno gospodarstvo koštati gotovo dva bilijuna dolara godišnje. Riječ je o superbakterijama, mikroorganizmima otpornima na antibiotike, čije širenje prijeti katastrofalnim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama, otkriva najnovije istraživanje koje je financirala britanska vlada, piše Guardian. Prema najgorem scenariju, istraživanje predviđa da bi do 2050. godine godišnji gubici BDP-a u Kini mogli dosegnuti 722 milijarde dolara, u SAD-u 295,7 milijardi, u EU 187 milijardi, u Japanu 65,7 milijardi, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 58,6 milijardi dolara. Vijest dolazi u jeku odluke o drastičnom smanjenju sredstava za međunarodnu pomoć i ukidanja financiranja za Flemingov fond… Index, tportal

15.07. (01:00)

Fasaderi i soboslikari, medicina vas treba

Boja protiv bakterija: nova nada za bolnice

Znanstvenici sa Sveučilišta Nottingham razvili su epoksi premaz s dodatkom biocida CHX koji učinkovito uništava bolničke patogene poput MRSA, E. coli i Candide, koje su sve otpornije na postojeće antibiotike. Premaz je izdržljiv, dugotrajan i ostaje antimikrobno učinkovit čak i protiv otpornijih sojeva. Ova jeftina i lako primjenjiva tehnologija mogla bi znatno smanjiti rizik od zaraza u bolnicama, osobito u dijelovima svijeta s ograničenim resursima. Milorad Milun za Novosti

28.05. (12:00)

Tko se boji bakterija još? Možda bi se i trebali

Bakterije iz djetinjstva možda ubrzavaju razvoj raka debelog crijeva

Rastući broj slučajeva raka debelog crijeva kod mladih mogao bi biti povezan s izloženošću toksinu kolibaktinu iz crijevnih bakterija još u djetinjstvu, otkriva nova studija. Mutacije uzrokovane tim toksinom češće se nalaze kod pacijenata mlađih od 40 godina. Premda nije dokazana uzročnost, otkriće otvara mogućnosti za raniju dijagnostiku i prevenciju putem probiotika i testova stolice. Stručnjaci i dalje upozoravaju na važnost zdravog načina života, jer “bakterije možda birati ne možemo – ali prehranu možemo.” Nat Geo

24.05. (14:00)

A vi ga samo puštate u zrak, sram vas bilo

Bakterije, plin i plastika: reciklaža s okusom revolucije

U svijetu viška CO₂, njemački znanstvenici našli su način da ga bakterije Clostridium ragsdalei pretvore u korisne kemikalije poput etanola, octene kiseline i 2,3-butandiola. Ključ je elektroliza soda-vode koja stvara mravlju kiselinu i sintezni plin. Ovisno o sastavu plina, bakterije mijenjaju proizvodnju, što omogućuje fino podešavanje industrijskih sirovina. Umjesto da CO₂ ostaje otpad, postaje vrijedan resurs za plastiku i kemiju. Ukratko – smeće jednog čovjeka postaje gorivo bakterijskog partyja. Nenad Raos za Bug