Pješice bi bilo cool
Koliko treba do Mjeseca – različitim prometnim sredstvima
How long it would take to reach the moon
pic.twitter.com/J1BgE0aDLT— Science girl (@sciencegirl) February 13, 2026
How long it would take to reach the moon
pic.twitter.com/J1BgE0aDLT— Science girl (@sciencegirl) February 13, 2026
NASA se sprema 6. veljače lansirati misiju Artemis II, prvu ljudsku misiju prema Mjesecu još od 1972. Četvero astronauta u letjelici Orion obići će Mjesec bez slijetanja, u desetodnevnoj misiji koja služi kao ključni test tehnologije za buduća spuštanja. Posada će ispitivati sustave za život u dubokom svemiru, a pri povratku na Zemlju dosegnut će oko 40.000 km/h – najveću brzinu u povijesti ljudskog leta. Misija otvara put povratku na Mjesec i kasnije – prema Marsu. Index
SpaceX je uspješno testirao Starship, novu generaciju svemirske letjelice koju Elon Musk želi uputiti ka Mjesecu i Marsu. Testni primjerak Starshipa u punoj veličini kratko se, uz pomoć jednog raketnog motora, podigao uvis oko 150 metara te sletio koji trenutak kasnije u neposrednoj blizini mjesta polijetanja.
Povijesna indijska misija na Mjesec nije uspjela – sve je teklo glatko do pred samo spuštanje modula Vikram na Mjesec s kojim je kontakt izgubljen na samo 2,1 kilometar od površine na lunarnom južnom polu, nekoliko trenutaka prije nego je modul treba sletjeti. Da je misija Chandrayaan-2 uspjela, Indija bi postala četvrta država koja se spustila na Mjesec. Times of India…
“Ako se nešto nije dogodilo – samo zato što Srblji smatraju da nije moguće – onda se to nije dogodilo i tačka. Ali ako se u međuvremenu dozna – ili ‘odozgo’ stigne naređenje – da su u tome što se nije dogodilo učestvovali i neki Srbi, onda se to što se nije dogodilo momentalno retroaktivno dogodi i opet tačka”, piše Basara o tome kako su se Srbi predomislili oko toga jesu li ili nisu Amerikanci šetali Mjesecom, i to nakon što je iz američke ambasade objavljeno “da je u slanju Apola 11 na Mesec značajnu ulogu odigralo sedam srpskih – a da čijih, bato – naučnika”.
A kad već putujemo daleko, kaže SpaceX-ov šef u intervjuu Timeu, onda bi letjelica trebala biti dovoljno velika da nosi teret od kojeg bi se moglo napraviti stalno nastanjenu znanstvenu bazu na Mjesecu (kao što takva postoji na Antarktici). Objašnjava on da je njegova filozofska baza za ova razmišljanja “Svemir je odgovor, koja su pitanja?” (po uzoru na Douglasa Adamsa), a cilj je – postati multiplanetarna vrsta i osigurati održivu klimu na Zemlji.
Prva privatno financirana misija na Mjesec završila je rušenjem letjelice na Mjesečevu površinu. Izraelska letjelica Beresheet trebala se lagano spustiti na Mjesec, no čini se da joj je otkazao glavni motor kod prizemljenja (fotografija gore je selfie Beresheeta snimljen kod spuštanja na Mjesec) Cilj misije bilo je snimanje fotografiranje i poduzimanje eksperimenata. Dosad su letjelice na Mjesec uspješno slali samo SAD, SSSR i Kina. CNN…