Pješice bi bilo cool
Koliko treba do Mjeseca – različitim prometnim sredstvima
How long it would take to reach the moon
pic.twitter.com/J1BgE0aDLT— Science girl (@sciencegirl) February 13, 2026
How long it would take to reach the moon
pic.twitter.com/J1BgE0aDLT— Science girl (@sciencegirl) February 13, 2026
Follow the crew around the Moon during the Artemis II mission with AROW—the Artemis Real-Time Orbit Website—on web and mobile!
Track Orion’s location, get mission stats, and even use AR on mobile to see where the crew is relative to your spot on Earth. https://t.co/tlH0b4ZvTB pic.twitter.com/50M2SfOjE4
— NASA Artemis (@NASAArtemis) March 6, 2026
NASA je predstavila AROW (Artemis Real-time Orbit Website), digitalni alat koji javnosti omogućuje praćenje misije Artemis II. Korisnici mogu pratiti četveročlanu posadu u letjelici Orion tijekom desetodnevnog putovanja oko Mjeseca. Sustav nudi podatke o brzini, udaljenosti i putanji, dok mobilna aplikacija uključuje proširenu stvarnost (AR) za lociranje Oriona na nebu. Za entuzijaste su dostupni i precizni vektori stanja te podaci o efemeridama za izradu vlastitih vizualizacija. Ova misija ključni je korak prema stalnoj prisutnosti na Mjesecu i budućim letovima prema Marsu. NASA
Timeline of the Artemis II mission pic.twitter.com/cO4p0ptrIB
— Science girl (@sciencegirl) April 3, 2026
Iz Svemirskog centra Kennedy poletjela je raketa SLS s kapsulom Orion, noseći posadu koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. To je prva misija koja uključuje Mjesec nakon pola stoljeća. Tijekom desetodnevnog putovanja, ovaj američko-kanadski kvartet testirat će sustave upravljanja i izvoditi znanstvene eksperimente u lunarnoj orbiti. Misija je ključni korak programa Artemis za uspostavu trajne prisutnosti na Mjesecu i pripremu za buduće pohode na Mars, nastavljajući tamo gdje je Apollo 17 stao 1972. godine. Index
NASA se sprema 6. veljače lansirati misiju Artemis II, prvu ljudsku misiju prema Mjesecu još od 1972. Četvero astronauta u letjelici Orion obići će Mjesec bez slijetanja, u desetodnevnoj misiji koja služi kao ključni test tehnologije za buduća spuštanja. Posada će ispitivati sustave za život u dubokom svemiru, a pri povratku na Zemlju dosegnut će oko 40.000 km/h – najveću brzinu u povijesti ljudskog leta. Misija otvara put povratku na Mjesec i kasnije – prema Marsu. Index
SpaceX je uspješno testirao Starship, novu generaciju svemirske letjelice koju Elon Musk želi uputiti ka Mjesecu i Marsu. Testni primjerak Starshipa u punoj veličini kratko se, uz pomoć jednog raketnog motora, podigao uvis oko 150 metara te sletio koji trenutak kasnije u neposrednoj blizini mjesta polijetanja.
Povijesna indijska misija na Mjesec nije uspjela – sve je teklo glatko do pred samo spuštanje modula Vikram na Mjesec s kojim je kontakt izgubljen na samo 2,1 kilometar od površine na lunarnom južnom polu, nekoliko trenutaka prije nego je modul treba sletjeti. Da je misija Chandrayaan-2 uspjela, Indija bi postala četvrta država koja se spustila na Mjesec. Times of India…
“Ako se nešto nije dogodilo – samo zato što Srblji smatraju da nije moguće – onda se to nije dogodilo i tačka. Ali ako se u međuvremenu dozna – ili ‘odozgo’ stigne naređenje – da su u tome što se nije dogodilo učestvovali i neki Srbi, onda se to što se nije dogodilo momentalno retroaktivno dogodi i opet tačka”, piše Basara o tome kako su se Srbi predomislili oko toga jesu li ili nisu Amerikanci šetali Mjesecom, i to nakon što je iz američke ambasade objavljeno “da je u slanju Apola 11 na Mesec značajnu ulogu odigralo sedam srpskih – a da čijih, bato – naučnika”.
A kad već putujemo daleko, kaže SpaceX-ov šef u intervjuu Timeu, onda bi letjelica trebala biti dovoljno velika da nosi teret od kojeg bi se moglo napraviti stalno nastanjenu znanstvenu bazu na Mjesecu (kao što takva postoji na Antarktici). Objašnjava on da je njegova filozofska baza za ova razmišljanja “Svemir je odgovor, koja su pitanja?” (po uzoru na Douglasa Adamsa), a cilj je – postati multiplanetarna vrsta i osigurati održivu klimu na Zemlji.