Koronaekonomika: Novac iz helikoptera – rješenje ili put u pakao? - Monitor.hr
09.04. (19:30)

Lijek za smirenje

Koronaekonomika: Novac iz helikoptera – rješenje ili put u pakao?

Odlična analiza ekonomiste Velimira Šonje o “helikopterskom novcu”: O korona krizi treba prije svega razmišljati kao o negativnom šoku ponude (jer je sve osim trgovina i ljekarni zatvoreno), a ne potražnje (ljudi još uvijek imaju novca). U tom smislu, helikopterski novac je pogrešan „lijek“. Ništa ne može zamijeniti pokretanje ponude.


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Još Hrvatska ni propala

Velimir Šonje realno prikazuje hrvatsko “odumiranje” u prostoru i vremenu

Pogledamo li te brojke iz projekcija ipak potpuno hladno, vidjet ćemo da se i pored sve te panike ne događa ništa strašno. Za 20 godina bit će „nas“ oko 3,5 milijuna, za 40 oko 3, za 60 2,5 do 3, a za 80 godina negdje između 2 i malo manje od 3 milijuna. To je još uvijek više nego što danas ima Slovenaca! A iskustvo susjeda i Estonaca kojih ima 1,3 milijuna, a oko 350,000 Islanđana da i ne spominjemo, pokazuje da se i uz samozatajne populacijske brojke može organizirati jedna fina, uređena državica – solidno mjesto za život naroda. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.07. (11:00)

Polemika s budućnosti

Četiri bitna pitanja o obnovi Zagreba nakon potresa pokrenut će mnoge rasprave

Prvo pitanje odnosi se na perspektivu „bogatih“ spram „siromašnih“ i Zagreba spram ostatka Hrvatske. Drugo pitanje odnosi se na perspektivu odgovornih spram neodgovornih građana. Treće pitanje odnosi se na činjenicu da se to dogodilo u „Bandićevom gradu“, pri vjerojatnome kraju njegove duge vladavine, k tome u jednoj izrazito centraliziranoj državi. Četvrto pitanje odnosi se na zagrebačku političku priču koja se proteže od poslijeratnih nacionalizacija nekretnina, preko činjenice da niti jedna od dvije dominantne političke struje već 20 godina nije u stanju kontrolirati Zagreb, do aktualnog političkog obračuna koji se tek zahuktava, a čiji se rasplet očekuje na sljedećim lokalnim izborima. Ekonomski lab

25.07. (23:00)

Potrošačka koronakriza

Iako se turistička sezona pokazuje boljom od predviđanja, padu potrošnje zbog koronakrize ne nazire se kraj

Sve navedeno pokazuje kako je osobna potrošnja u aktualnoj korona-krizi doživjela snažan udar. Pad još nije završen – iako je usporen u usporedbi s padom u travnju – te se i dalje bilježe minusi. Dakle, preokret još nije na vidiku i pitanje kada će započeti novi ciklus rasta, pa u tom kontekstu možemo zaključiti kako je zbrajanje gubitaka korona-krize tek započelo. Ekonomski lab

 

06.07. (00:30)

Sjekirom po pameti

Velimir Šonje: Znanost i kazna – slučaj Covid-19

Što činiti kada za bolja i opsežnija opažanja nema vremena jer se strah od opće životne opasnosti ljudima uvlači u kosti? Tada treba smoći snage te prigrliti i komunicirati strah bez nepotrebne racionalizacije i korištenja amblema #slušajstruku kao značke na reveru. Manipulacije neprovjerenim racionalizacijama u ime viših ciljeva dovest će do kažnjavanja znanosti padom javnog povjerenja i širenjem prostora za ridikule koji će iskoristiti otvorena vrata kako bi crtanjem križeva u pijesku zazivali kišu. Tako je završila ekonomska struka. A što je najgore, neprovjerene racionalizacije mogu izazvati i neočekivane gubitke ljudskih života – analizira Ekonomski lab odnosi znanosti i straha u sjeni korone.

03.07. (00:30)

Donald street

Wall Street pada kako rastu Bidenove šanse za izbor

Od 8. studenoga 2016., kada je Trump ugrabio pobjedu na izborima, S&P 500 je do kraja lipnja porastao za impresivnih 43%… No čini se kako je Trumpu (a i Wall Streetu) račune pomrsio Joe Biden, kandidat Demokrata na predstojećim izborima. Problem u prvom redu predstavlja činjenica da preokret u predizbornim anketama signalizira promjenu u Bijeloj kući, a time i veću neizvjesnost u pogledu ekonomske politike, a toga se investitori ipak najviše groze – analizira Ekonomski lab preferencije Wall Streeta na jesenskim izborima za američkog predsjednika.

14.06. (23:30)

Lijepe riječi

Velimir Šonje: Neotkrivena hrvatska industrija – ljepota

Ekonomski lab, potaknut statistikom da u hrvatskoj industriji ljepote radi jednak udio zaposlenih kao u Francuskoj, analizira koliko su važni izbori u Hrvatskoj i politika koju izabrani provode: “Naš izvoz prije svega zavisi o tome kojom će se brzinom oporavljati njemačko, talijansko, austrijsko i slovensko gospodarstvo; naše kamatne stope prije svega zavise o tome što radi Europska središnja banka (iako nismo uveli euro), a naš turizam također zavisi o oporavku emitivnih tržišta. I naše će investicije u još većoj mjeri zavisiti o EU fondovima i programima u budućnosti”.

26.05. (14:30)

Prodavanje magle

Barbarogenij hrvatske politike do savršenstva dotjerao neutralizaciju bitnih gospodarskih i životnih tema

Odličan članak na Ekonomskom labu o tome kako su političari od važnih tema napravili isprazne fraze: Smanjit ćete PDV na 22%? Dobro, ali što ćete onda s deficitom, dugom i javnim rashodima? Povećat ćete minimalnu plaću na 5,000 kuna? Dobro, ali koliko će ljudi zbog toga ostati bez posla, i što ćete s tisućama radnika i radnica u tekstilnoj industriji? Smanjit ćete broj općina? Dobro, ali kako će se te bivše općine razvijati? Smanjit ćete broj državnih agencija? Jako dobro, ali da li to znači da će se te funkcije i administracija samo prebaciti u ministarstva? Poticat ćete domaću proizvodnju? Pa svi su za to, ali kako; otkud ćete to financirati; kako ćete spriječiti da nam se ne desi nova brodogradnja? Zabranit ćete rad nedjeljom? Super, ali koliko zbog toga očekujete izgubljenih radnih mjesta i novca koji će potrošači vikendom ostavljati u susjednim zemljama? Obrazovanje vam je važno? Jako dobro, ali kako ćete dići kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj na europsku razinu?

17.05. (12:30)

Previsoki zid

Ekonomski lab: Što je to politički kapitalizam kao esencija kineskog modela

Korupcijski virus, ugrađen u kineski politički kapitalizam, onemogućavao je puni razvoj kineskih potencijala. Jačanje uloge države u ekonomskom procesu umjesto očekivane i najavljene liberalizacije 2013. godine dodatno će naglasiti kineske kontradikcije koje se kriju u konceptu ‘korumpirane meritokracije’. Unatoč proklamiranoj borbi protiv korupcije, a koja se do sada instrumentalizirala za konsolidaciju političke moći Xi Jinpinga, povećanje državne kontrole potencijalno će otvoriti vrata još većoj korupciji. U takvom scenariju lako je zamisliti novi ciklus političke centralizacije pod egidom anti-korupcijske borbe, što će režim učiniti još krhkijim. Zbog tog trenda Kina neće biti u poziciji ekonomski i politički predvoditi svijet nakon korona krize – Ekonomski lab.

26.04. (00:30)

Nema da država ne naplati

Zašto čak i kod negativnih cijena ima naplate poreza?

Ovaj tjedan proizvođači nafte prodavali su je s negativnim predznakom, odnosno plaćali su trgovcima da naftu odvezu, na što će biti naplaćen porez. Kako to? Jednostavno, objašnjava Ekonomski lab: Iz perspektive dobavljača cijena je prividno negativna jer on mora platiti da netko preuzme robu. U tom slučaju dobavljač zapravo postaje kupac koji kupuje uslugu preuzimanja robe, a inicijalni kupac postaje dobavljač koji isporučuje uslugu preuzimanja robe. I gle čuda, cijena mijenja predznak i postaje opet pozitivna, samo transakcija ide u suprotnom smjeru. A porezna uprava na tu cijenu obračunava PDV.