Kratka povijest elemenata: od stihija do protona - Monitor.hr
14.01. (13:00)

Da vidimo tko nije pazio na satu

Kratka povijest elemenata: od stihija do protona

Nenad Raos pokreće serijal članaka za Bug u kojem donosi lekcije iz kemije. Za početak pitanje – što je to element? Od grčkih stihija – vode, vatre, zraka i zemlje – koje su objašnjavale svijet kroz filozofiju i opažanje, do modernog shvaćanja elementa kao atoma s istim brojem protona, prošla su tisućljeća zabluda i korekcija. Empedoklo, Platon i Aristotel nudili su koherentne, ali danas netočne modele tvari. Prekretnicu donosi Lavoisier, eksperimentalno dokazujući da voda nije element nego spoj. Tako kemija napušta stihije i ulazi u eru znanstveno definiranih elemenata.


Slične vijesti

04.02. (17:00)

Sija, ali ne bez razloga

Zlato: kemija, mit i malo relativnosti

Zlato je kemijski element posebnih fizikalnih i kemijskih svojstava, ali ono što ga stvarno izdvaja jest boja – posljedica relativističkog gibanja elektrona u atomu. Iako kemijski inertno, zlato se može otopiti u zlatotopki te pretvoriti u nevidljive oblike i koloide raznih boja. Povijesno je imalo mitsko značenje, od alkemičara do drevnih civilizacija, a u praksi se rijetko nalazilo čisto, često pomiješano sa srebrom (elektron). Danas se zlato koristi u medicini, tehnologiji i, naravno, nakitu – pravom i lažnom. Nenad Raos za bug

22.01. (00:00)

Materijal je dobar. Stoljeće nije

Raos: Zašto vučedolska bronca nije bila od kositra

Fotografija kasiterita u muzeju vučedolske kulture sugerira da se ondje koristila bronca od bakra i kositra, što je pogrešno. Vučedol pripada starijem brončanom dobu, kada se bakar legirao arsenom, a ne kositrom. Pojam „bronca“ tada nije imao današnje značenje, kao ni pojam „bakar“ u kemijskom smislu. Tek u mlađem brončanom dobu, uz razvoj dalekih trgovačkih putova, kositar postaje ključni dodatak i bronca poprima značenje koje danas podrazumijevamo. Nenad Raos za Bug

10.08.2025. (00:00)

Kućne kemikalije: Nevidljiva prijetnja ili samo loše odgojeni pomagači?

Kad čep postane neprijatelj, a kemikalije iz ormarića – potencijalne tempirane bombe

Nenad Raos iz osobnog iskustva s neotvorivom bocom solne kiseline prelazi na širu temu kemikalija u kućanstvu, nadahnut člankom kemičarki s FKIT-a. Izdvaja opasne sastojke sredstava za čišćenje, uključujući etanol, metanal i etilen oksid. Statistike iz SAD-a otkrivaju više od 13.000 slučajeva trovanja 2018., od čega su djeca najčešće žrtve. Usporedba s prometnim nesrećama pokazuje da su ceste statistički opasnije, ali autor poziva na racionalan oprez, a ne kemofobiju. Zaključak: kemikalije nisu neprijatelji, nego saveznici – ako ih znamo kontrolirati. Bug

23.03.2025. (21:00)

Znanost prede svoje niti – i opet je magnezij heroj

DNA pređe jače od najlona

Kineski znanstvenici uspjeli su od DNA proizvesti superčvrstu nit koristeći metalne ione, pri čemu se kao najbolje rješenje pokazao magnezij. Ovaj ion, koji već prirodno stabilizira DNA u organizmima, omogućio je da od 50 mg DNA ispredu kilometar dugačku nit promjera 4,5 μm. Dobivena nit nadmašuje prirodne materijale čvrstoćom i elastičnošću, ali ima izazove poput sporog predenja i degradacije s vremenom. Iako od ovih vlakana nećemo plesti čarape, primjena se očekuje u mehanobiologiji i bioelektronici. Nenad Raos za Bug

31.08.2024. (13:00)

Kemičari rade na spasu klime

Kineski umjetni (super)list pretvara CO2 u vrijednu kemikaliju

Da bismo radili ono što radi biljka, trebamo imati pogodan fotokatalizator, dakle tvar koja će spajati ugljikov dioksid i vodu, ali ne u ugljičnu kiselinu (soda-vodu) nego u nešto drugo. To „nešto drugo“ je najveći kamen spoticanja, jer fotokatalizator, da bi bio upotrebljiv, treba davati samo jedan produkt i to produkt koji ima tehnološku vrijednost – riječ je dakle o organskom spoju koji može poslužiti kao sirovina ili u najgorem slučaju kao gorivo. Može li se to napraviti? Može. Ako se zahvaljujući novom fotokatalizaoru može iz ugljikova dioksida izravno dobiti acetaldehid („acetaldehyde synthesis“), onda je to besumnje ekonomski vrlo povoljno, jer se od acetaldehida (etanala, CH3CHO) može dobiti praktički svaki kemijski spoj, od alkohola (etanola) i octene kiseline do umjetne gume. No da bi se razumjelo što je rečeno o novom fotokatalizaru, treba zaroniti malo dublje u kemiju. Što su to proveli kineski znanstvenici, podrobnije objašnjava Nenad Raos za Bug.

18.05.2024. (20:00)

Čajem protiv tumora

Raos: Lijek protiv raka iz željeza i kamilice

Tim naših znanstvenika iz splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta došli su do nove metode pripreme magnetita: pomiješajte otopinu željezova triklorida, FeCl3, s natrijevom lužinom, NaOH, i tome dodajte čaj od kamilice. Nakon grijanja u mikrovalnoj pećnici, na nižoj (200 oC) ili višoj temperaturi (260 oC) te nakon centrifugiranja i sušenja dobit ćete magnetit, ali ne u obliku crnog tvrdog kamena nego u vidu nanočestica prosječnog promjera 79 nm. Nanočestice magnetita, koje su usto stabilizirane adsorpcijom organskih tvari iz čaja od kamilice, su citotoksična. Dodajmo tome da je moguće zbog magnetskih svojstava (superparamagnetizam) čestice magnetetita koncentrirati u bolesno, tumorsko tkivo, pa još da one mogu absorbirati organske tvari, među kojima i one koje djeluju protiv tumorskih stanica… Što reći drugo nego: nova metoda liječenja raka je na vidiku. Nenad Raos za Bug

10.02.2024. (14:00)

Nije dovoljno prozračiti

Raos: Radon u kući: nema mjesta za paniku, ali… oko 350 tisuća ljudi podložno povećanom zračenju, najveća koncentracija izmjerena u Lici

Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite. Što činiti ako je izvor onečišćenja zraka u našoj kući? Treba otvoriti prozor, jasno, no nije sve tako jasno kako se u prvi čas čini. Radon je, osim što je radioaktivan, i sveprisutan. Nastaje raspadom radija, a radij (Ra) pripada raspadnom nizu uranija. Pritom je plemeniti plin, što znači da se u prirodi nalazi u nevezanom stanju, ne može ga se vezati, npr. u filtrima za zrak, a k tome može izazvati i rak, ako se zadrži u plućima. U Hrvatskoj ga ima na pojedinim mjestima više, a negdje manje. U Zagrebu je koncentracija u prosjeku niska, najviše ga se može naći kod Karlovca, dok je najniža u Podravini. Uzrok je geološki, leži u sastavu tla. Važna je i vlažnost tla, koja sprječava njegovo prodiranje. Zato ga najviše ima na krškim područjima. Zbog toga svega dobro je izmjeriti razinu radona u Vašoj kući (ako već niste), kaže Nenad Raos za Bug.

06.01.2024. (12:00)

Da znaš što si bacio u fontanu

Raos: Porijeklo kovanog novca? Pitaj kemičara!

Ono što arheologe (a i numizmatičare) veseli je da zahvaljujući modernim instrumentalnim metodama nije potrebno novčić otopiti u kiselini – umjesto toga treba ga samo ozračiti rendgenskim zračenjem i iz snimljenog spektra fluorescencije (μ-X-ray fluorescence spectroscopy, μ-XRF) iščitati njegov sastav. Pa kakav je? Iako je riječ o (modernoj) bronci, dakle o leguri bakra i kositra, njezin sastav varira od novčića do novčića: bakra ima od 64,5 do 98,9 %, a kositra od 0,06 do 7,14 % (moderne bronce imaju 4 – 12 % kositra). No to je tek početak priče, jer se u kovini iz koje su iskovani novčići nalazi još sedam metala: olovo, željezo, cink, srebro, titanij, mangan i kalcij. Od toga dva (titanij i mangan) ne pripadaju izvornom novčiću nego su u njega dospjeli kontaminacijom iz tla. Nenad Raos o rimskom novčiću, s gledišta kemičara, za Bug.

17.12.2023. (11:00)

Ipak nije otpad

Esterifikacija – nova nada za lignin

Drvo je sastoji od dva polimera, od celuloze i lignina. Još jednostavnije: prerada drva, da bi se od njega proizveo papir, sastoji se od odvajanja celuloze od lignina. I dok je celuloza našla najširu primjenu u svakodnevnom životu, lignin nije drugo nego nusprodukt, da ne kažem otpad pri proizvodnji celuloze. Najbolje ga je spaliti u peći (ili pretvoriti u tekuće gorivo), da bi se od njega dobila bar energija. Lignin se također može koristiti za dobivanje ugljičnih vlakana (carbon fiber, CF). Vlakna dobivena od esterificiranog lignina (HiMWELL) su tanja i jednolikija od onih dobivenih od sirovog lignina (KL), a usto imaju veću rasteznu čvrstoću. Već se dugo radi na tome da se lignin, kao prirodna i obnovljiva sirovina, primiješa plastici. Nenad Raos za Bug

15.12.2023. (17:00)

Znanost svakodnevice

O knjizi Kemičar u kući Nenada Raosa: Svatko bi trebao znati barem nešto o kemiji

Hoću pokazati da je kemija centralna znanost i da ljudi moraju znati kemiju da bi uopće mogli živjeti, da te trgovac ne prevari, da se ne upropastiš, da se ne unesrećiš, da znaš koristiti kemijske preparate, da znaš, konačno, i kuhati, govori Raos o novijoj knjizi Kemičar u kući, koja se zove isto kao i serija tekstova koji su redovno izlazili na Bugu. Kad nešto kupujemo, pa makar i posuđe za kuhanje, trebamo se informirati o njegovu kemijsku sastavu. To nije jednostavno jer kemijski sastav nije uvijek naveden na deklaraciji, a tvornička imena često nas zbune. Tu su brojni savjeti kako izbjeći trgovačke, ali i druge prevare. HRT