Krenuli radovi na prugama: Gradi se prema Mađarskoj i Bjelovaru - Monitor.hr
04.09.2016. (20:54)

Veliki radovi

Krenuli radovi na prugama: Gradi se prema Mađarskoj i Bjelovaru

Početak velike investicije u željezničku infrastukturu napokon se može vidjeti i na terenu. Potkraj srpnja počelo se s milijardu i pol kuna vrijednim radovima na dionici Dugo Selo – Križevci. A u neposrednoj blizini, u smjeru Bjelovara, gradi se 12 kilometara nove pruge. U blizini se već osam mjeseci gradi i 200 milijuna kuna vrijedna spojnica Gradec – Sveti Ivan Žabno koja će prepoloviti vrijeme putovanja između Bjelovara i Zagreba. Hrvatsku očekuje još 15 milijardi kuna europskog novca za željeznicu, piše HRT.


Slične vijesti

25.12.2024. (14:00)

Vlakovi za budućnost... samo ne našu

Hrvatska željeznica: brza na obećanjima, spora na tračnicama

Dok zapadna Europa ubrzava željeznički razvoj, Hrvatska se još bori s osnovnom infrastrukturom. Brzi vlakovi postoje, ali pruge koje ih podržavaju – ne. Putovanje vlakom iz Beča prema Hrvatskoj često je skuplje i sporije od drugih opcija, a nizinska pruga Rijeka–Zagreb, obećana još 2007., nije ni blizu završetka. Unatoč članstvu u EU i dostupnim fondovima, željeznički sustav ostaje zapušten, s linijama koje nestaju umjesto da se šire. Dok Europa postavlja vlakove u središte održivog prijevoza, Hrvati ostaju osuđeni na autobuse, aute i čekanje – do 2030. ili dulje. Večernji

20.09.2023. (10:00)

Blues južne pruge

Europska željeznička mreža dramatično se smanjila, Hrvatska među boljim zemljama po ulaganju

Željeznice u Europi su se smanjile za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km, a zatvoreno je više od 2.500 željezničkih postaja, što jasno ukazuje na to da se, bez obzira na zelene politike, europske vlade više fokusiraju na prijevoz automobilima nego na javni prijevoz. Vlakovi su jedan od najekološkijih načina putovanja, dok su automobili, kombiji i kamioni odgovorni za 72 posto emisija štetnih plinova. Hrvatska se nalazi među deset zemalja koje bilježe povećanje duljine svojih željezničkih mreža, uz Italiju, Nizozemsku, Finsku, Švicarsku, Belgiju… U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autoceste više se nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku. Green

02.05.2023. (09:00)

Stvaramo tržište rada na kojemu su svi kandidati nekompetentni

Starešina: Model ‘rješavanja‘ održivosti željeznice primjenjiv je i na druge javne sustave

Sreća da smo ‘mudrim‘ upravljanjem prometnom infrastrukturom i resursima uništili željeznice pa nam vlakovi ionako najvećim dijelom – stoje. U protivnom, već bi bio najavljen veliki štrajk željezničara i blokada željezničkog prometa, paraliza zemlje. Ovako, paraliza nije moguća. Problem neodrživosti sustava prirodno je riješen njegovom propadanjem. Koliko je puta u posljednjih četvrt stoljeća meritorno zaključeno da je postojeći hrvatski zdravstveni sustav financijski neodrživ? I svaka nova vlast najavljivala je njegovu reformu. Slično je i s pravosuđem, rak-ranom naše države. Za desetak godina kirurg sa specijalizacijom iz sjevernokosovske ispostave slobodnog prištinskog sveučilišta u osnivanju će umjesto slijepog crijeva izvaditi mandule. Privatnu tužbu vam uz pomoć umjetne inteligencije rješava sudac, naš Hrvat iz Nepala koji je bio nezadovoljan malom plaćom u Woltu. Višnja Starešina za Lider.

01.08.2022. (14:00)

Pazi, ide vlak!

Vlada govori o “renesansi željeznice”, a samo na 14% mreže može se voziti 100 kilometara na sat

Željeznički sektor desetljećima je zapostavljen, zbog neulaganja je nekonkurentan te se prijevoz sa željeznice koja je ekološki prihvatljivija selio na ceste. Na to su godinama upozoravali željezničari kojima je mala satisfakcija činjenica da se priznaje kako je neulaganje u željeznicu bila politička odluka. A to je resorni ministar priznao u više navrata. Za brzinu veću od 100 kilometara na sat projektirano je 52 posto ukupne duljine pruge u Hrvatskoj. No, u stvarnom svijetu ta se brzina iz godine u godinu vozi na sve manje pruga. Da bi se negativni trend preokrenuo, prema procjenama HŽ Infrastrukture, godišnje bi se trebalo modernizirati ili obnoviti više od 200 kilometara pruga i to tijekom narednih deset godina. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je to prevelik zalogaj za Hrvatsku. Faktograf

20.06.2015. (17:22)

Europske željeznice se ujedinjuju