Ljudi danas odlaze na spavanje u isto vrijeme kao i naši preci

I jednako hrču

Ljudi danas odlaze na spavanje u isto vrijeme kao i naši preci

Zbog užurbanog načina života i izuma struje, žarulje, televizije i mobitela moderan čovjek ne može se normalno naspavati. Ili? Čini se da se radi o još jednom mitu – znanstvenici koji su istraživali životni stil plemena lovaca sakupljača i lovaca poljoprivrednika u Africi i Boliviji, koji žive poput naših predaka, daleko od industrijaliziranih gradova, pokazali su da ni oni ne liježu “s kokošima”, odnosno sa zalaskom sunca. Štoviše, ostaju budni još u prosjeku dva i pol sata nakon mraka, a ukupno prosječno spavaju 6 i pol sati, piše Guardian.

spavanje

Spavajte kao beba – ili kao pregaženi tramvaj

Kvaliteta sna: važnija nego što mislite, a često zanemarena

Kvalitetan san nije samo pitanje dužine, već i pravilnog odvijanja svih stadija spavanja. Neuroznanstvenik Alen Juginović za HRT naglašava da loš san povećava rizik od srčanih bolesti, visokog tlaka i dijabetesa. Cirkadijalni ritam mijenja se s godinama, što tinejdžerima otežava rano ustajanje. Neurologinja Latica Friedrich upozorava na negativan utjecaj kofeina i alkohola – prvi nas drži budnima, a drugi narušava san unatoč prividnoj pomoći pri uspavljivanju. Sve u svemu, ako vam san nije prioritet, vaše zdravlje možda neće imati razumijevanja.

san spavanje

Dobro protiv hrkanja, ali...

Sve više sportaša spava s ljepljivom vrpcom na ustima, što nije bez rizika

U pokušaju da ostanu u najboljoj formi, nogometaši se koriste nizom ideja koje primjenjuju i izvan terena za treninge. Jedna od takvih je i spavanje s ljepljivom trakom preko usta, što je metoda koju koristi i Erling Haaland. Već neko vrijeme viralan trend poharao je i Premier ligu, piše portal givemesport.com. Ljepljiva traka preko usta uvjetuje disanje na nos tijekom sna i utječe na fizičku spremnost igrača.

Ljepljiva traka preko usta pomaže Haalandu da uspori disanje, spriječi suhoću grla i smanji broj neželjenih čestica koje ulaze u tijelo. Osim toga, tijelo tako razvija naviku disanja na nos, što dobro utječe na krvotok i mišiće tijekom bavljenja sportom, pisao je As. Stručnjaci su već ranije upozoravali na taj trend, a neki liječnici nazvali su ga i najopasnijim za koji su u zadnje vrijeme čuli. Apneja, opasnost od gušenja u slučaju začepljenosti nosa i mogućnost da se čovjek uguši dođe li do povraćanja, neke su od opasnosti. Index

apneja spavanje

Sanjam dan bez noćnih mora

Loša sjećanja najbolje se brišu dok spavamo

Sposobnost brisanja loših sjećanja i traumatskih uspomena mogla bi pomoći u liječenju niza različitih problema mentalnog zdravlja, a čini se da su znanstvenici otkrili način na koji bi se to moglo i učiniti: negativna sjećanja, kažu oni, mogu se izbrisati ponovnim aktiviranjem pozitivnih. Istraživanje aktivnosti mozga uz pomoć elektroencefalografije pokazalo je da aktivnost theta-pojasa u mozgu, povezana s obradom emocionalnog pamćenja, raste kao odgovor na zvučne znakove pamćenja te da je bila značajno veća kada su korišteni pozitivni znakovi. S vremenom su se ispitanici sve manje prisjećali negativnih sjećanja pomiješanih s pozitivnim. Bug

loša sjećanja san spavanje traume

Nije pametno teretanu zamijeniti madracem

Uzeti dan za izležavanje je ok, ali provođenje previše vremena u krevetu nosi dugoročne posljedice

Premda se povremeno izležavanje čini kao raj za um i tijelo, dugotrajno ležanje može izazvati probleme za zdravlje:

Tijelo: Slabiji mišići i zglobovi, loša cirkulacija, dekubitus, problemi s disanjem i kralježnicom.
Um: Rizik od depresije, letargije i lošeg raspoloženja.
Kilogrami: Manje aktivnosti = više kilograma.

Rješenje? Povremeno ustajanje i aktivnost kako biste izbjegli neželjene tegobe. Monitor

ležanje spavanje

"Lezi, al' ne pretjeruj – madrac ti nije teretana!

Kad ležanje ne leži zdravlju: Ok je, ali ne predugo

Često ležanje može izgledati kao odmor iz snova, ali dugoročno nosi neke neželjene posljedice za tijelo i um:

Slabiji mišići i zglobovi -Dugotrajno ležanje smanjuje mišićnu masu, posebno u nogama i leđima, te dovodi do ukočenosti zglobova.
Loša cirkulacija – Nepokretnost usporava protok krvi, što može povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka, poput duboke venske tromboze.
Povećan rizik od dekubitusa – Dugotrajni pritisak na iste dijelove tijela može izazvati ranice na koži, pogotovo ako osoba rijetko mijenja položaj.
Problemi s disanjem i plućima – Ležanje smanjuje kapacitet pluća, a može povećati i rizik od upale pluća zbog nakupljanja sekreta u dišnim putevima.
Mentalni utjecaj – Previše ležanja često je povezano s osjećajem letargije, lošim raspoloženjem i povećanim rizikom od depresije.
Povećanje tjelesne težine – Smanjena aktivnost troši manje kalorija, što u kombinaciji s uobičajenim unosom hrane može dovesti do nakupljanja kilograma.
Problemi s kralježnicom – Ležanje na neadekvatnim površinama može dovesti do bolova u leđima, ukočenosti vrata i problema s posturom.

Iako povremeni „dan za ležanje“ nije loša ideja, no ako to postane navika, moglo bi biti korisno uvesti više aktivnosti kako biste očuvali zdravlje tijela i uma.

ležanje spavanje

Ako nisi beba, onda je za razmisliti

Ako netko redovito spava dulje od devet ili 10 sati i još uvijek se osjeća umorno tijekom dana, možda previše spava

Budući da se potrebe za snom razlikuju od osobe do osobe, dugotrajnije spavanje predstavlja problem samo ako ometa nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne funkcije i postigne ono što je namjeravao učiniti u svakodnevnom životu. Prekomerno spavanje, također poznato kao “dugo spavanje”, alternativno se definira kao redovito spavanje više od 10 sati dnevno, iznad preporuke Nacionalne zaklade za spavanje od sedam do devet sati za odrasle između 18 i 64 godine. Kronično prekomjerno spavanje može biti simptom nekog drugog već postojećeg zdravstvenog problema, poput apneje za vrijeme spavanja, sindroma odgođene faze spavanja ili hipersomnije. N1

san spavanje

Povratak u pećinu se odjednom ne čini kao loša ideja

Zašto ljeti teže zaspimo? Odgovor bi mogao biti dijelom i zbog evolucije

Naime, naši su preci spavali u pećinama, na hladnom i mračnom mjestu, što su bili savršeni uvjeti za proizvodnju melatonina (hormona sna) u organizmu. Danas nam san remeti javna rasvjeta, a još više od nje plava svjetla svih mogućih ekrana koji su nam okupirali život. Ljeti situacija postaje još kompliciranija jer su dani dulji – prije sviće pa se ranije i budimo, a navečer kasnije pada mrak pa kasnije i tonemo u san. Sam san je puno nekvalitetniji, nego onaj zimski jer melatonin koji organizam luči, nije u stanju uslijed visoke okolišne temperature, rashladiti organizam i uspavati ga. Nacional

san spavanje

Ustaj sine, alarm zove

Stručnjaci ističu da dobar san počinje ujutro

Cirkadijalni ritam, odnosno prirodni ciklus spavanja i budnosti je 24-satni proces, a obrasci ponašanja kroz dan, poput neredovitih obrazaca spavanja, prekomjerna večernja izloženost svjetlu i sjedilački način života mogu poremetiti taj ritam. Sve to dovodi do problema sa spavanjem. Zato stručnjaci tvrde da nikada ne ostaju u krevetu nakon što im se oglasi alarm. Dok ležim u krevetu, ne bavim se aktivnostima koje nisu vezane uz san i intimnost. To znači da kad se probudim, odmah ustajem iz kreveta. Ovo mi pomaže u održavanju asocijacije da je spavaća soba samo mjesto za odmor, što potiče kvalitetan san, govori doktorica za spavanje Chelsie Rohrscheib. (Index)

alarm ritam spavanja spavanje

Ako se ne probudim umorno, ok je

Nije važno u kojem položaju liježemo spavati, tijelo samo “bira” i premješta se tijekom noći

Vjerojatno ste čuli o negativnim stranama ako spavate na trbuhu ili leđno, no pokušaj utjecaja na to kako ćete spavati noću može donijeti više problema nego što mislimo. Kada zaspimo, tijelo preuzima kontrolu nad položajima u kojima spavamo i tijekom noći se obično samo premješta. No, to se premještanje tijekom spavanja smanjuje s godinama, a istraživanja su pokazala kako većina ljudi najčešće spava u bočnom položaju. Iako neki ljudi preferiraju zaspati u određenom položaju, pogotovo kada su bolesni ili ozlijeđeni, stvarne probleme mogu doživjeti ljudi koji pate od apneje. Iako postoje uspješne metode koje pomažu ljudima da spavaju u točno određenom položaju, odnosno da izbjegnu spavanje u položaju s potencijalnim posljedicama, najbolje je vidjeti kako se tko osjeća nakon spavanja, odnosno je li imao dobar san. National Geographic

spavanje

A može i u dvije ture po 4 sata

Najzdravije je spavati punih 8 sati

Dobro prospavana noć vrlo je važna za normalan rad mozga. Naime, tijekom sna, u mozgu se izmjenjuju čitave kaskade kemijskih reakcija, obnavljaju se veze među neuronima, a informacije koje smo primili tijekom dana traže svoje mjesto u memorijskom sklopu. To je razlog zbog kojeg kvalitetan san ima veliku važnost na naše sposobnosti pamćenja. Potvrdila su to brojna istraživanja koja su pomogla da se shvati zašto djeci treba više sati spavanja i zašto je spavanje važan dio oporavka nakon moždanog udara ili ozljede mozga. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Stručnjaci te podatke objašnjavaju činjenicom da je potreba za snom uvjetovana genetskim nasljeđem, higijenom spavanja, kvalitetom sna i dnevnim ritmom. Mixer

san spavanje

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

I jednako hrču