Međuljudski odnosi bitniji od povišice, osim ako ona nije veća od 1000 kuna

Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikog stresa. Koliko su zaposleni zadovoljni međuljudskim odnosima s kolegama i nadređenim MojPosao je istražio na 300 ispitanika.

Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).

Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako važni ženama i muškarcima

Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).

Međutim, kada je u pitanju zadovoljstvo njihovim kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.

Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima barem jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.

Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima barem jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.

Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna

Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ukoliko bi povišica iznosila preko 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.

Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.

Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.

Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivice

Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu je doživjelo da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivicu sa sebe.

Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje od strane kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.

Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.

Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima

Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) sa nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivom odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.

Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.

„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i uvažavati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče“, kaže jedan od ispitanika.

Zanimljivo je da muškarci, koji manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) nego žene (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.

Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa

Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.

Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).

Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu

Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to prvenstveno znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovom radu (51%).

Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje van radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.

Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa

Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).

Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi tamo gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena.

Zanimljivo, svega 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.

Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.

posao zaposleni

Zovi čovika

Zapošljavanje stranaca – jedan od najisplativijih biznisa. Zasad

Možda nema domaće radne snage, ali u dovođenje stranih radnika odjednom se razumiju svi. Takav je dojam, strane radnike imaju veliki poslodavci, javne komunalne tvrtke, manje obiteljske kompanije, obrti, servisi, raznorazni majstori, kozmetički saloni… Svi dovode strance i svi su u tome postali vješti i stručni, pa i ne čudi da je buknuo posao zapošljavanja stranaca. Odjednom za to svi imaju svog “čovika”; svatko zna nekog tko sređuje vize i radne dozvole, kupuje jeftine aviokarte i nekoga tko ima “na lageru” barem stotinjak stranaca koji dolaze sutra i to za kikiriki. Ipak, činjenica jest da na tržištu agencija koje dovode stranu radnu snagu vlada nesvakidašnji kaos zbog kojega one agencije koje rade bez fige u džepu lobiraju za novu tržišnu regulaciju. Državo, spasi nas od pohlepe pojedinaca na tržištu! Kad to izgovaraju poslodavci sami, onda je jasno da je stvar otišla predaleko. Lider

posao strani radnici

Ako želiš iz firme van, moraš izaći i iz branše

Prelazak radnika konkurenciji: Bez obzira na zakonske odredbe, sudovi (pre)često ne štite poslodavca

Zbog nedostatka radnika na tržištu rada, posebno kvalitetnih, poslodavci iskorištavaju sve zakonske mogućnosti da kvalitetne radnike i one na vodećim pozicijama zadrže u radnom odnosu te spriječe njihov odlazak konkurenciji, sve u svrhu zaštite svojih poslovnih interesa. Stoga više nije dovoljan pristanak poslodavca na materijalne uvjete koje radnici zahtijevaju da ih se zadrži u radnom odnosu i da protekom određenog vremena zadrže zadovoljstvo radnim mjestom i uvjetima kod poslodavca.

S druge strane, poslodavcu je iznimno teško pronaći kvalitetnu zamjenu za radnika koji se odluči zaposliti kod drugog poslodavca, posebno kad je riječ o društvima koja se bave specifičnim ili deficitarnim djelatnostima te kad više radnika odluči napustiti dosadašnjeg poslodavca. Najteža je situacija za poslodavca kad radnik odluči započeti novi radni odnos kod konkurencije. Zato poslodavci radi sprječavanja odlaska radnika kod konkurencije pribjegavaju ugovaranju ugovorne zabrane natjecanja. Lider

posao poslodavci

Radiš da bi drugi chatali

Ako radno mjesto obuhvaća generativnu AI, plaća je i za 47 posto viša

Što se tiče zapošljavanja, neki poslodavci traže stručnjake koji bi im pomogli da samostalno osmisle i naprave AI alate za poslovanje. Neke od titula koje uključuju tu vrstu vještine su inženjer za strojno učenje (odgovoran za osmišljavanje softvera za rješavanje problema) i softverski inženjer. Prosječna plaća za radno mjesto koje uključuje generativnu AI je 174 727 dolara godišnje. Drugi poslodavci možda samo traže zaposlenike koji znaju koristiti alate generativne AI poput ChatGPT-ja i Microsoft Copilota kako bi skratili radne administrativne zadatke. Stručnjaci koji stvaraju slike pomoću alata generativne AI Midjourney naplaćuju i do 300 dolara po projektu. Poslovni

posao umjetna inteligencija

Tak' se tu pri nama dela

Nekoliko hrvatskih priča s radnog mjesta: Lako je tako radit…

Priča 1: Prijateljica radi u jednom državnom zavodu. Njezin posao je vođenje društvenih mreža. Ne radi ništa i nema nikakvih zadataka. Kad bi samoinicijativno nešto i htjela, starije kolegice je spuste na zemlju: “mala, ne pravi se pametna”.

Priča 2: Prijatelj radi u jednom zagrebačkom poduzeću. Radi na održavanju. Smjena je od 7 do 15. Dođe na posao u 7:15. Pije se kava do 9. Nešto se malo prčka do 10:30 kad je gablec. Nema nikog u firmi do 12. Onda se pije kava do 13. Nešto se malo prčka do 14:30. Lagano spremanje za doma.

Priča 3: Prijateljica na jednom državnom fakultetu, u pravnoj službi. Nije dobila posao preko veze. Radi puno i pod stresom je jer radi i tuđi posao. Odradi stvari za njih par baba koje ne rade ništa. Između ostalog radi i kadroviranje i zapošljavanje novih ljudi. Za svako zapošljavanje dolazi uputa kome ide posao jer je netko od nekoga. Nikoga još nije zaposlila prema sposobnostima.

Rasprava na Redditu.

posao

Priručnik iz kojeg kao da je moj bivši šef učio

Kako uspješno demotivirati zaposlenike i otjerati najbolje

Nisu svi ljudi isti ni jednako otporni, ali ako ste dovoljno uporni, cilj ćete ostvariti u 99 posto slučajeva. Neki su odlični u demotivaciji, a da ni sami toga nisu svjesni. Štoviše, misle da se ponašaju upravo suprotno. Možda ih ovaj tekst osvijesti. Osnovne su tehnike (često se preklapaju): podcjenjivanje, mikromenadžment, kritike pred većim brojem ljudi, stalne kritike, izostanak ili loš sustav nagrađivanja, nemogućnost provođenja pozitivnih promjena, nulto toleriranje pogrešaka, neprecizno definirani zadaci koje mijenjate u hodu. Za demotiviranje onih s najboljim rezultatima (kombinirati s osnovnima tehnikama) posebno dobro funkcionira: uvijek opterećujte iste osobe, dajte im dosadne zadatke, smanjite povlastice, pogotovo kad za to nema ozbiljnog razloga, prisvajajte sebi zasluge za ono što su oni učinili, nagrađujte i promičite one koji to ne zaslužuju, odugovlačite u donošenju i provedbi odluka… konzultant za Lider.

posao poslodavci šefovi zaposlenici

Informatičari novog kova

IT-evac postao keramičar i opisao svoja iskustva

U posljednja dva mjeseca, svaki bih dan pogledao barem 3 sata tutorijala, pravio popis alata i ostale opreme. Nekoliko sam vikenda shadowao susjeda koji u fušu radi po gradilištima, ali me sterao u tri lepe kad sam ga pitao što ne fugira gumenim gleterom, nego špahtlom, što nije izmjerio prostoriju ranije, nego je “šacovao”, a onda psovao što mu je ostala masa sitnih pločica za rezati na kraju. Kao susjedu, dajem mu ocjenu 5/5, kao mentoru minus dva.

Nakon toga sam se muvao oko obližnjeg gradilišta, stajao tamo oko 25 minuta, sve dok mi nisu viknuli – a što ti trebaš, momak? Nakašljao sam se i pitao jel’ trebaju pomoć s pločicama, kao i gdje je majstor keramičar. Rekli su mi da ne znaju – njegov alat je tu, ali on je otišao na ručak i nije se vratio, a već se bližilo 15 sati. Pitali su znam li zamijesiti ljepilo i dovršiti red pločica koji je majstor krenuo postavljati prije no što je nestao. Pa što ne bih znao, dovoljno sam tutorijala pogledao. Priča korisnik Reddita o promjeni struke, iako bi nakon svega mogao razmisliti o karijeri pisca. Priču prenosi Netokraciija.

gradilište keramika posao programeri

U Austriji radnici po satu zarade triput više nego u Hrvatskoj

posao rad

Poslodavci dislike this

Petodnevni radni tjedan mogao bi uskoro postati stvar prošlosti, sve više radnika želi raditi četiri dana

Temu četverodnevnoga radnog tjedna pod svjetla reflektora vratilo je zadnje istraživanja na tu temu. U istraživanju su sudjelovali radnici iz 61 kompanije u Velikoj Britaniji koji su svojim poslodavcima dali obećanje da će u 80 posto radnog vremena ispuniti 100 posto svojih zadataka. Na kraju istraživačkog ciklusa gotovo 89 posto kompanija i dalje je provodilo politiku četverodnevnoga radnog tjedna, a najmanje 51 posto njih je četverodnevni radni tjedan učinilo stalnim. Učinci skraćenoga radnog vremena bili su ‘iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke‘, navodi se u izvješću. Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla. Lider

četverodnevni radni tjedan posao rad

Tu ste sigurni od robota

Ove poslove neće vam oteti umjetna inteligencija. Barem zasad

Stručnjaci navode da postoji još mnogo stvari koje AI ne može obavljati, a to su zadaće koje uključuju ljudske kvalitete, primjerice emocionalnu inteligenciju i apstraktno razmišljanje. Postoje tri kategorije: kreativni poslovi u smislu osmišljavanja novih izuma i ideja, zatim ona u znanosti, medicini i zakonodavstvu… tu su i poslovi koji zahtijevaju profinjene međuljudske odnose. Tu se ponajprije misli na medicinske sestre, poslovne savjetnike i istraživačke novinare. Sigurni su i poslovi koji zahtijevaju dosta pokretljivosti, vještine i sposobnosti rješavanja problema u nepredvidivim okolišima, a to uključuje većinu trgovačkih poslova, ali i električare, vodoinstalatere, varioce i slično. Poslovni

posao umjetna inteligencija

Statistike ne lažu

Perković: Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju “neradnika”. Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih. Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci. Branimir Perković za Index.

Branimir Perković posao strani radnici