Međuljudski odnosi bitniji od povišice, osim ako ona nije veća od 1000 kuna - Monitor.hr
30.05.2017. (09:42)

Međuljudski odnosi bitniji od povišice, osim ako ona nije veća od 1000 kuna

Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikog stresa. Koliko su zaposleni zadovoljni međuljudskim odnosima s kolegama i nadređenim MojPosao je istražio na 300 ispitanika.

Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).

Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako važni ženama i muškarcima

Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).

Međutim, kada je u pitanju zadovoljstvo njihovim kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.

Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima barem jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.

Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima barem jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.

Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna

Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ukoliko bi povišica iznosila preko 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.

Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.

Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.

Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivice

Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu je doživjelo da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivicu sa sebe.

Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje od strane kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.

Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.

Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima

Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) sa nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivom odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.

Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.

„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i uvažavati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče“, kaže jedan od ispitanika.

Zanimljivo je da muškarci, koji manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) nego žene (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.

Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa

Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.

Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).

Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu

Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to prvenstveno znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovom radu (51%).

Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje van radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.

Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa

Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).

Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi tamo gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena.

Zanimljivo, svega 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.

Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.


Slične vijesti

Subota (08:30)

O prorocima u vlastitom selu

Šajatović: Prihvatljivi poduzetnik? Dva u jedan – Superman i Majka Tereza

Vijest da Boxmark Leather u Donjoj Vrbi pokraj Slavonskog Broda zatvara tvornicu i otpušta 259 radnika prošla je gotovo nezamijećeno. I u ono malo priloga i tekstova poduzetnička odluka doživljena je tek kao neka prirodna nepogoda. Viša sila. Ni riječi prijekora za austrijske vlasnike. Da je vlasnik iste te tvornice automobilskih presvlaka nekim slučajem domaći poduzetnik, hajka bi trajala danima. Propitivala bi mu se imovina, optuživalo ga se za nesposobnost pronalaženja novih poslova i socijalnu neosjetljivost. U općoj i političkoj javnosti u Hrvatskoj nikad nije provedena ozbiljnija i strukturirana rasprava prema kojim kriterijima treba ocjenjivati ovdašnje poduzetnike. Što je prihvatljivo, a što nije. Očekivalo bi se da se temelji za raspravu postave u npr. HAZU-u. Naravno, u intelektualno devastiranoj i izvanvremenskoj instituciji kakva je HAZU nikad nikomu takva ideja neće pasti na pamet. Miodrag Šajatović za Lider.

18.09. (19:00)

Da nam živi, živi rad

Svake godine zbog posla umire dva milijuna ljudi

Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak. Najčešći uzroci smrti vezani su uz kroničnu opstrukcijsku bolest pluća (KOPB), odnosno zbog zagađenosti zraka. 36 tisuća ljudi umre u nesrećama na radnom mjestu, a zabrinjavajuć je i podatak kako je smrt na poslu vezan i uz predugo radno vrijeme. Međutim, od 2000. do 2016. godine smrtnost vezana uz posao je u blagom padu, a taj se trend očekuje i u budućnosti. RTL

03.04. (12:00)

Treba li biti zahvalan na poslu

02.03. (23:30)

Ravnoteža rada i slobodnog vremena je ciklus, ne postignuće

Dio znanstvenika potiče radnike da prestanu razmišljati o ravnoteži posla i rada kao o uspjehu kojeg se dosegne ili ne. Umjesto toga, sugeriraju da bi ova ravnoteža trebala biti doživotni proces, stalna vježba koja zahtijeva oprez, samosvjesnost i pravovremene prilagodbe. BBC

28.07.2019. (00:30)

Gori sjever

Rekordan broj oboljelih od stresa u Švedskoj

Šveđani su poznati po uravnoteženosti posla i privatnog života, manje od 1% ih radi 50 ili više sati tjedno, imaju pravo na pet tjedana godišnjeg, dostupan im je fleksibilan rad, država daje velikodušnu porodiljnu naknadu, no svejedno im posljednjih godina ubrzano raste broj ljudi s dijagnozom kroničnih bolesti izazvanih stresom, uključujući “pregorijevanje”. Ova je dijagnoza bila najčešći razlog bolovanja Šveđana lani – preko 20% radnika zbog ovog nije moglo raditi. Najveći porast broja slučajeva, 144%, je među mladima od 25 do 29 godina, pogotovo među ženama.

 

21.09.2018. (10:13)

Traži se 48 milijuna radnika

Do 2022. nestat će 75 milijuna poslova, ali nastat će 133 milijuna novih

Do 2022. godine, uslijed podjele poslova između ljudi i strojeva, nestat će 75 milijuna poslova, a u isto vrijeme bit će otvoreno 133 milijuna novih poslova prilagođenih novoj podjeli rada između ljudi, strojeva i algoritama, stoji u novom WEF-ovom izvještaju o budućnosti poslova. Ovdje PDF na 147 stranica.

25.05.2018. (11:35)

Imate dobru poslovnu ideju? Ako prolazi kroz 3 pravila (napetost, jedinstvenost, doprinos čovječanstvu) – na dobrom ste tragu

29.04.2018. (00:30)

Island nudi posao iz snova – plaćeno putovanje 3 mjeseca

Islanđani traže “turističkog vodiča” čiji će zadatak biti da putuje svijetom i sve dokumentira te sve to, zajedno sa savjetima i iskustvima, objavljuje na društvenim mrežama – video. Sa sobom može povesti i prijatelja, a za tri mjeseca rada dobit će 27 tisuća kuna. Ovdje formular za prijavu i uvjeti koje treba ispuniti. Pun kufer