Mikroplastika u tijelu - tihi okidač za moderne bolesti? - Monitor.hr
23.08. (12:00)

Ušla nam pod kožu, a malo i pod gušteraču

Mikroplastika u tijelu – tihi okidač za moderne bolesti?

Osim već poznate prisutnosti u moru i zraku, mikroplastika i nanoplastika pronađene su u stijenkama ljudskih krvnih žila i ugrušcima. Najnovija toksikološka istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću korelaciju s bolestima koje su se dosad smatrale rezerviranima za stariju dob (HRT):

  • Rani dijabetes tipa 2: Sve pogoršanija izloženost povezuje se s pojavom metaboličkih poremećaja i dijabetesa kod mladih od 20 do 25 godina.
  • Alergije i imunološki sustav: Istraživanje IMPTOX na 1100 djece u Hrvatskoj potvrdilo je da izloženost česticama plastike povećava rizik od senzibilizacije i alergijskih reakcija.
  • Autoimune bolesti i kardiovaskularni rizik: Iako uzročna veza još nije u potpunosti dokazana, taloženje čestica u krvožilnom sustavu sumnjiči se za porast atipičnih karcinoma i vaskularnih oboljenja.

Slične vijesti

22.09. (13:00)

Popije plastiku prije nego dođe do tebe

Kanadski znanstvenici razvili “bioCap”: Biljni filter uklanja do 99,9 posto mikroplastike iz vode

Znanstvenici s Kanadskog instituta za bioproizvode (UBC) razvili su inovativan i održiv filter nazvan “bioCap”. Kombinacijom piljevine i taninskih kiselina iz biljaka stvoren je biorazgradivi materijal koji uspješno uklanja između 95,2 i 99,9 posto čestica mikroplastike iz vode. Za razliku od dosadašnjih skupih rješenja, ovaj filter koristi obnovljive nusproizvode te se može prilagoditi za kućnu uporabu ili gradske vodovodne sustave, nudeći nadu u borbi protiv globalnog zagađenja vode. Aquaa, BPI, Green

31.05. (09:00)

Izvor mladosti bez plastičnog okusa

Prvo nacionalno istraživanje potvrdilo: Tehnologija u vodoopskrbi uspješno uklanja mikroplastiku iz pitke vode

Hrvatska je među prvim članicama EU-a provela sustavno istraživanje mikroplastike u pitkoj vodi za 2025. godinu. Rezultati Instituta za vode “Josip Juraj Strossmayer” predani HZJZ-u pokazuju da se udio mikroplastičnih čestica značajno smanjuje nakon obrade sirove vode. Uzorci su prikupljani od izvorišta do slavina pomoću inovativnog sustava TinyTrap i napredne Ramanove mikrospektroskopije. Istraživanje potvrđuje visoku kvalitetu i pouzdanost domaće javne vodoopskrbe. Razvijeni tehnički kapaciteti poslužit će kao temelj za budući državni monitoring, osiguravajući dugoročnu zaštitu zdravlja građana i očuvanje vodnih resursa. tportal

08.05. (00:00)

Mozak u celofanu

Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne

Američki ministar zdravstva RFK Jr. uznemirio je javnost tvrdnjom o “žlici plastike” u ljudskom mozgu, citirajući studiju iz 2025. koja bilježi dramatičan porast mikroplastike. Ipak, znanstvena zajednica poziva na oprez. Dok je studija tima Campen procijenila koncentraciju na 7 grama po mozgu, novije istraživanje iz Pekinga, koristeći strože protokole, izmjerilo je stostruko manju količinu – tek par zrna riže. Razlika proizlazi iz nesavršenih metoda detekcije koje često miješaju masnoće s plastikom. Iako je prisutnost mikroplastike neosporna, njezina točna količina i stvarni utjecaj na zdravlje još uvijek su predmet intenzivnog istraživanja, a ne gotova činjenica. IFL Science

03.04. (16:00)

I sami testovi se truju

Rukavice koje se koriste u istraživanjima mogu utjecati na rezultate: ukazuju na višu razinu mikroplastike nego što zaista jest

Studija Sveučilišta u Michiganu otkrila je da standardne nitrilne i lateks rukavice mogu drastično kontaminirati uzorke. Krivac su stearati, tvari slične sapunu koje se koriste u proizvodnji rukavica, a koje pod spektroskopom izgledaju gotovo identično polietilenu. Jedna rukavica može ostaviti i do 2000 lažnih signala po kvadratnom milimetru, što dovodi do nerealno visokih procjena zagađenja. Istraživači savjetuju prelazak na rukavice za čiste prostorije i primjenu novih metoda filtracije podataka kako bi se razlikovala stvarna mikroplastika od laboratorijske kontaminacije. Mreža

27.01. (18:00)

Svi smo u istoj juhi

Plastika ubija polako: zdravstvene štete mogle bi se udvostručiti do 2040.

Istraživanje objavljeno u Lancet Planetary Health upozorava da bi se globalne zdravstvene štete povezane s plastikom mogle više nego udvostručiti do 2040. Negativni učinci javljaju se u svim fazama životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje do otpada. Najveći udio otpada na klimatske promjene (40%), zagađenje zraka (32%) i toksične kemikalije (27%). Reciklaža sama nije dovoljna: samo sustavna promjena i ograničenje proizvodnje plastike mogu značajno smanjiti zdravstene posljedice. HRT

10.01. (12:00)

Dodani nutrijenti

Kako mikroplastika u tlu utječe na rast salate i unos teških metala

Iako se mikroplastika često smatra kemijski inertnom i bezopasnom za zdravlje, istraživanje poljskih znanstvenika pokazuje da ona može posredno utjecati na sigurnost hrane. U pokusu sa salatom mikroplastika u tlu mijenjala je rast korijena, pH-vrijednost tla i apsorpciju teških metala. Različite vrste plastike imale su različite učinke: smanjen je unos esencijalnog bakra u listove, dok su se toksični metali poput olova i kadmija povećavali u korijenu. Mikroplastika tako ne djeluje izravno, ali mijenja okoliš u kojem biljka raste. Nenad Raos za Bug

31.12.2025. (19:00)

Hidratacija s bonusom plastike

Mikroplastika u flaširanoj vodi: nevidljivi rizik svakodnevne hidratacije

Iza imidža čistoće flaširane vode krije se ozbiljan zdravstveni upitnik. Znanstvene analize pokazuju da redovita konzumacija vode iz PET boca može godišnje unijeti i preko 140.000 čestica mikro i nanoplastike u organizam. Te čestice nastaju degradacijom ambalaže i mogu prenositi toksične aditive i onečišćivače u krvotok. Dok regulativa kaska, a dugoročni učinci još nisu do kraja razjašnjeni, voda iz slavine, kućna filtracija te staklene ili metalne boce nameću se kao sigurnije alternative svakodnevnom „plastičnom“ gutljaju. Igor Berecki za Bug

21.08.2025. (10:00)

Od vrećice do vijuge – plastika uvijek nađe put

Mikroplastika sve češće završava u ljudskom tijelu i mozgu

Mikroplastika, sveprisutna u hrani, vodi i zraku, sada se potvrđeno nakuplja i u ljudskom mozgu – prosječno sedam grama po osobi, pokazuje studija iz 2024. godine. Dok znanstvenici upozoravaju na moguće zdravstvene posljedice, industrija umanjuje rizike i ističe koristi plastike. Istodobno, pad potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa potiče energetske divove da se preorijentiraju na petrokemikalije. Saudi Aramco i BP već bilježe milijarde dolara prihoda od plastike, dok stručnjaci upozoravaju da je njezina “korisnost” sada postala i ozbiljan teret. tportal

09.04.2025. (18:00)

Kupanje s gratis mikrovlaknima

Mikroplastika pronađena u svim rijekama Europe, četvrtina dolazi iz industrije, ne iz otpada

“Alarmantno” zagađenje od prosječno “tri čestice mikroplastike po kubičnom metru vode” primijećeno je u svim rijekama obuhvaćenim istraživanjem. Daleko je to od 40 čestica mikroplastike zabilježenih u 10 najzagađenijih rijeka na svijetu. Na prvom je mjestu Žuta rijeka, potom Yangtze, Mekong, Ganges, Nil, Ind, Amur, Biserna rijeka i Hai He koje natapaju zemlje s najvećom proizvodnjom plastike na svijetu i najvećom količinom procesuiranog plastičnog otpada. Radi se o česticama sintetskih tekstilnih vlakana koja se otpuštaju pranjem odjeće te mikroplastici od auto guma ili mikroplastici koja se otpušta prilikom otvaranja čepova na plastičnim bocama. U jednoj studiji otkrivena je zarazna bakterija na mikroplastici u Loiri, u Francuskoj, koja može kod ljudi izazvati infekcije. Još jedno neočekivano otkriće je da četvrtina mikroplastike u rijekama nije došla od otpada već od industrijskih plastičnih peleta, a verojatno se ispuštaju u vode nakon pomorskih nesreća. Index

29.03.2025. (15:00)

Žvačemo plastiku

Žvakaće gume otpuštaju stotine čestica mikroplastike u usta, pokazuje studija

Doktorandica na UCLA-i prožvakala je sedam komada deset različitih marki, a zatim je dala svoju slinu na kemijsku analizu: jedan gram gume za žvakanje u prosjeku je oslobodio 100 čestica mikroplastike, ali neke su ih gume oslobodile i više od 600. Znanstvenici ističu kako to znači da bi osobe koje prožvaču 180 žvakaćih guma godišnje mogle unijeti 30.000 čestica mikroplastike. To je ipak neznatna količina u usporedbi s mnogim drugim mogućnostima za unos mikroplastike, kažu, nadodavši kako litra vode u plastičnoj boci sadrži u prosjeku 240.000 čestica mikroplastike. Također, ne žele plašiti ljude jer nije poznat utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje. Index