MMF Hrvatskoj predviđa rast od 2.7 posto u ovoj godini - Monitor.hr
21.04. (23:00)

Preživjet ćemo i ovu inflaciju

MMF Hrvatskoj predviđa rast od 2.7 posto u ovoj godini

Ekonomski analitičar Damir Novotny je za HRT objasnio da je hrvatska ekonomija u prošloj godini ostvarila rast, vratili smo gubitak 8 i nešto. Ekonomisti gledaju te promjene BDP-a kao agregatno stanje, kako će se odraziti na pojedine slojeve društva, to će vrijeme pokazati. No, i ovaj rast je upola manji od jesenskih prognoza, koje nisu predvidjele rat u Ukrajini. Inflacija bi najesen trebala dostići svoj maksimum, prije svega u Eurozoni, a kod nas će taj val kasniti, bit će pomaknut prema drugoj polovici godine. Poslovni


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Misle na svoje radnike

U HAC-u plaća će se korigirati svaki mjesec ovisno o stopi inflacije

Val poskupljenja u Hrvatskoj nastavio se i u lipnju, nakon što je inflacija u svibnju bila rekordno visoka – 10,8 posto na godišnjoj razini. Poseban razlog za zabrinutost je i rast cijena hrane koji je u Hrvatskoj gotovo dvostruko snažniji nego u ostatku eurozone. U Hrvatskim autocestama sredinom lipnja potpisan je novi kolektivni ugovor prema kojem će se plaća korigirati svaki mjesec sukladno povećanju ili smanjenju potrošačkih cijena u Hrvatskoj i to prema podacima u Narodnim novinama. Slobodna

Jučer (19:00)

„To još nije vrhunac“

Inflacija u EU veća od predviđanja

Inflacija u EU u travnju je bila 7,4 %, u svibnju 8,1 %, za lipanj su stručnjaci očekivali 8,4 %, ali prema prvim podacima Eurostata, inflacija je dosegnula 8,6 posto. Alexander Krüger, glavni ekonomist novčarske kuće Hauck Aufhäuser Lampe tvrdi: „Inflacija ide dalje, vrhunac još nije dostignut. Još će dugo potrajati dok se ne pokažu znakovi smirivanja. Ubrzo nam stižu nove cijene zbog viših cijena u nabavi.“ Deutsche Welle

Jučer (00:00)

Paketi pomoći, ali samo na kraći rok

Kako zemlje Europe rasterećuju svoje građane

Život je sve skuplji, ne samo u Njemačkoj. Mnoge zemlje bilježe stope inflacije koje se ne pamte desetljećima. Ključni čimbenik je porast troškova energije kao rezultat sankcija Rusiji uvedenih nakon agresije na Ukrajinu. Njemačka vlada je npr. reagirala poreznim i carinskim olakšicama. Dugotrajno nezaposleni primaju jednokratnu isplatu od 200 eura, a dječji doplatak se povećava za 100 eura za mjesec dana. Grčka je osigurala paket mjera u iznosu od 3,7 posto BDP-a kako bi ublažila gubitak kupovne moći. Litva je uvela najveći energetski paket od tri baltičke države i drugi po veličini među europskim zemljama. Otprilike polovica od oko dvije milijarde eura trebala bi se sliti u izravnu pomoć. Mađarski premijer Viktor Orban ograničio je visinu čitavog niza potrošačkih cijena neposredno prije travanjskih izbora, a cijene goriva je zamrznuo još prošle jeseni. U Velikoj Britaniji će u listopadu svakom kućanstvu račun za energiju automatski biti smanjen za 200 funti. No tih 200 funti građani moraju vratiti nekad u sljedećih pet godina. DW

Četvrtak (16:00)

A da nemamo toliko visok PDV?

Inflacija: Turizam je ‘napumpao‘ iznadprosječan rast cijena u Hrvatskoj

Mjesecima trubimo da je inflacija uvozna, kako je onda moguće da je viša nego što je vrijednost te uvezene ‘robe’? Jer, nisu više samo cijene turističkih i ugostiteljskih usluga (za usporedbu, direktor jedne marketinške firme već više od desetljeća na tri tjedna unajmljuje apartman u Cannesu za cijenu 10 dana apartmana na hrvatskoj obali). Je li inflacija uz uvoznu komponentu dodala i vlastitu, domaću koja u službenu stopu ugrađuje i očekivanja i ‘ekstraprofit’? Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK kaže da kada je riječ o nekretninama treba imati na umu da ostali građani EU također kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Tu je naš ulazak u eurozonu također pozitivno djelovao na potražnju, kao što bi i ulazak u Schengen. Kratko i jasno, potražnja za nekretninama ovisi i o inozemnoj potražnji. Lider

22.06. (14:00)

Sve je to ok u novom normalnom

Rat nije jedini krivac za inflaciju, a ne zna se stiže li nam tek najgore

Pokazalo se da je inflacija ne samo tvrdokorna, nego da je rat s njom imao malo veze – inflacija ovoga puta ipak nije rezultat samo ratnih poremećaja na strani ponude nego, prije svega, onih iz vremena lockdowna (i sada aktualnog kineskog) kao i tiskanja goleme količine raznih novčanih papirića tijekom pandemije. Dakle, velikim je dijelom ona ipak i monetarna pojava. Utoliko još više začuđuje što neke zemlje, poput Kanade, imaju ‘genijalne’ ideje – građanima/biračima podijeliti novčanu pomoć kako bi lakše izdržali udar inflacije. Ima li išta normalnije od gašenja požara benzinom, za prvu ruku, teškim 9 milijardi dolara? No, što je u pozadini dugo neviđenih stopa rasta inflacije poduzetnike malo zanima. Njih zanima kada će kraj i kako da u međuvremenu hendlaju rast gotovo svih ulaznih troškova. Lider

19.05. (14:00)

Ušminkavanje krize

Šajatović: Sedam faza inflacije

Rast cijena pojavni je oblik nagomilanih neravnoteža dodatno povećanih ratom u Ukrajini i ekonomskim sukobom između Zapada i Rusije. Inflacija se obično razvija u sedam faza. Tek smo u drugoj. Pojednostavnjeno, prva je faza kad inflacija bukne i približi se godišnjoj razini rasta cijena od osam do deset posto. U drugoj fazi vlasti reda radi, da se ne kaže da ništa ne rade, odigraju predstavu sa zamrzavanjem cijena. U trećoj fazi inflacija jača, kupci smanjuju potrošnju. U četvrtoj fazi proizvođači smanjuju proizvodnju, ali nastavljaju pokušavati prevaliti trošak na preostale kupce. U petoj fazi u branšama počinju posustajati najneotporniji igrači. U šestoj fazi počinju socijalni buntovi. U sedmoj fazi, kad više ništa ne pomaže, vlasti smanjuju tiskanje novca, dižu realne kamate, hlade potražnju, mire se s recesijom samo da svedu inflaciju u političko-socijalno prihvatljive okvire. No, sve to traje, čak godinama… Miodrag Šajatović za Lider.

05.05. (20:00)

I nije neka utjeha

Javne financije: Inflacija će pomoći smanjiti razinu duga

Premda se na prvi pogled ne čini tako, veća inflacija uz ograničen rast rashoda značila bi lakše ostvarivanje planiranog udjela javnog duga u BDP-u zato što se u izračunu upotrebljava nominalni BDP. Ipak, posljedice zatezanja monetarne politike dviju najvažnijih središnjih banaka na svijetu, FED-a i ECB-a, neizbježno će nepovoljno utjecati na dosad vrlo vješto žongliranje ministra Marića javnim dugom. Loša je vijest da će kamate rasti, ali dobra je što ulazimo u eurozonu pa će premija rizika zahvaljujući tomu biti pod kontrolom. Loše je što smo se skuplje zadužili, a dobro što je to ipak jeftinije nego prije. Lider

02.05. (13:00)

Don't panic!!!

Tjedni pregled ekonomskih statistika: Recesija pred vratima?

Preliminarna procjena inflacije za travanj u eurozoni objavljena u petak pokazuje da inflacija nastavlja rasti. U travnju je tako stopa inflacije iznosila 7,5%, a iako je to tek nešto više od 7,4% koliko je bila u ožujku, zabrinjavajuće je što rast nastavlja unatoč tome što su cijene energije (prvenstveno nafte) pale u odnosu na mjesec ranije. Nemamo naznaka da će se inflacija u skorije vrijeme primiriti, a ovakve stope inflacije nikad ranije nisu zabilježene u eurozoni. Gledano po pojedinačnim zemljama, vidimo da su stope inflacije svugdje relativno visoke, no u nekim su zemljama prešle u dvoznamenkaste stope rasta (baltičke zemlje, Slovačka, Nizozemska). Proizvođačke cijene, koje su leading pokazatelj za daljnji smjer kretanja potrošačkih cijena, rastu još i brže: u Njemačkoj po stopi od 30,9% u ožujku (nikad ranije viđeno u zadnjih 50 godina od kad se vode podaci), u Španjolskoj još nevjerojatnijih 46,6% itd. Tko će i kako „progutati“ taj trošak odnosno kako u takvim uvjetima ostvariti ikakav realni gospodarski rast, potpuno je nejasno. Kako bi rekli naši stari: Brace yourself! Nova recesija je na vidiku – upozorava Ivica Brkljača na Ekonomskom Labu.

27.04. (19:00)

Loš tajming za sve ikad

Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana. Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja. DW