Mogu li umjetna jezera u Dalmaciji pokrenuti potrese? Evo što kažu stručnjaci - Monitor.hr
24.04. (17:00)

Neuništiva Peruća

Mogu li umjetna jezera u Dalmaciji pokrenuti potrese? Evo što kažu stručnjaci

U slučaju geotermalnih elektrana većinom se radi o slabim potresima, koji mogu uznemiriti ljude ako se dogode blizu gusto naseljenih područja. Najjači potres povezan s geotermalnim elektranama u središnjoj Europi imao je magnitudu 3,2 (Grünthal, 2013). Prilikom takve proizvodnje električne energije najveći broj potresa dogodi se kada je u postupak uključeno ubrizgavanje tekućine natrag u podzemlje, slično kao i s hidrauličkim frakiranjem. Slobodna


Slične vijesti

05.06.2021. (15:30)

Spasimo plavo srce Europe

Na divljoj rijeci žele imenovati nacionalni park, država im ne da jer planira izgradnju hidroelektrana

Znanstvenici i borci za zaštitu okoliša pokrenuli su međunarodnu inicijativu za imenovanje nacionalnog parka na divljoj rijeci Vjosi na jugu Albanije, gdje albanska vlast želi izgraditi hidroelektrane. Radi se o posljednjoj divljoj rijeci u Europi, dugoj 300 kilometara, koju krasi cijeli niz netaknutih prirodnih znamenitosti. Međutim, u planu je izgradnja oko 30 hidroelektrana, što bi moglo rezultirati ekološkom katastrofom i devastacijom raznolike flore i faune na tom području, tvrde stručnjaci. Za sada je Vjosa u Albaniji zaštićena kao park prirode, ali na niskoj razini, a status Nacionalnog parka bi je mogao spasiti od izgradnje brana. Green.hr

02.12.2018. (10:00)

Brodom do Beča

Razvoj Save promijenit će Zagreb i okolicu

Koncerti uz rijeku, kupanje u Savi, sunčališta, tereni za odbojku, nove stambene zone, ekološka poljoprivredna polja, rekreacijski centri i centri za kulturu, biciklistički mostovi, gradski brodovi i kruzeri Zagreb – Beč, sve bi se to moglo za 15 godina dogoditi ako se ostvari projekt Zagreb na Savi, kojim se predviđa gradnja deset malih hidroelektrana na području od Slovenije do Siska. Jutarnji list

06.11.2018. (23:30)

Vodeni krug

U SAD-u i Europi svaki tjedan uklanja se po jedna hidroelektrana

Fascinantni podaci o hidroelektranama u časopisu američke akademije znanosti (ovdje), gdje se kaže kako su ove elektrane u SAD-u i Europi imale katastrofalan učinak na okoliš, bile su opasne, ali su se pokazale i neisplativima jer se gledalo samo na proizvodnju energije, a ne cijenu posljedica na okoliš i društvo. Prosječno svaki tjedan u SAD-u i Europi se razmontira jedna hidroelektrana i općenito ih se više uklanja nego gradi, dok se industrija hidroelektrana preselila u države u razvoju – trenutno je u nekoj fazi razvoja 3.700 hidroelektrana na rijekama u Africi i Aziji.

02.06.2017. (11:03)

Eto gdje je prava ugroza

Hidroelektrane ugrožavaju prirodu na Balkanu

Ekološka cijena malih hidroelektrana i nije tako mala. Gotovo za polovicu planiranih mHE-a na Balkanu predviđa se da budu smještene u zaštićenim prirodnim područjima, što možda najbolje pokazuje apsurdnost situacije: prirodni se fenomeni najprije zaštićuju, a zatim uništavaju, upozorava Bilten. Posljednji je slučaj rijeke Krupe, za čiji se spas potpisuje peticija.

04.01.2017. (12:52)

E, a jel može Mljet za nuklearne pokusiće?!

Plan za plažu u Popovićima kod Dubrovnika – hidroelektrana!?!

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potajno je otvorilo javnu raspravu o planu da se na plaži Pasjači kod Popovića, malog sela u Općini Konavle, gradi hidroelektrana. Stanovnici Popovića za projekt nisu znali do objave u na lokalnom portalu Dubrovniknet.hr, a za reakciju i očitovanje Ministarstvu okoliša ostalo je tek 11 dana od predviđenih 30. Investitor planira izgraditi protočnu, podzemnu hidroelektranu s podzemnom strojarnicom. Dnevnik.hr

12.03.2016. (17:07)

Sjetili se vode

HEP do 2020. u obnovu hidroelektrana ulaže 3,5 milijardi kuna

HEP će u projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana u Hrvatskoj do 2020. godine uložiti više od 3,5 milijardi kuna, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić. Pohvalio se u Župi dubrovačkoj na svečanom obilježavanju 50 godina rada hidroelektrane (HE) Dubrovnik, prve obnovljene hidroelektrane u sklopu opsežnog višegodišnjeg programa obnove i revitalizacije HEP-ovih hidroelektrana. Taj će program osigurati oko 120 megavata (MW) nove snage. Poslovni

06.01.2016. (11:52)

Nek krepa susjedova krava

Europske banke ulažu milijardu eura u kontroverzne riječne brane na Balkanu

Studija organizacije Bankwatch otkrila je da su europske banke uložile minimalno 818 milijuna eura u 75 projekata hidroelektrana na Balkanu, od čega ih se polovina nalazi u nacionalnim parkovima, mjestima svjetske baštine i koje je EU zaštitila u okviru projekta Natura 2020. Budući da hidroelektrane mogu onemogućiti navodnjavanje lokalnom stanovništvu, ugroziti migracije životinja i kvalitetu vode, koje europske politike nastoje zaštititi, nije jasno kako ih onda europske banke koje krše EU-ove smjernice i strategije mogu financirati. Buka

20.07.2015. (14:17)

Potencijal pod nosom

Reverzibilne hidroelektrane mogu nam donijeti milijarde

U Hrvatskoj posljednjih mjeseci traje nadmetanje projekata za ulaganja u tzv. reverzibilne ili pumpne hidroelektrane, koje koriste vodu iz dviju hidroakumulacija na različitim nadmorskim visinam. One su sposobne pohraniti velike količine proizvedene energije u trenucima kad je nema tko potrošiti, pa se energija ne baca. U Hrvatskoj već postoje tri reverzibilne ili crpne hidroelektrane, Fužine, Lepenica i Velebit. Tijekom 70-ih i 80-ih godina razvijani su i do različite razine dovršetka dovedeni i projekti Vinodol, Borovik, Mosor i Senj, čija bi realizacija donijela proizvođačima opreme, građevinarima i proračunu milijarde eura. Jutarnji

17.07.2015. (23:00)

Život nakon vode

Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini…

Iskustva s utjecajem dosadašnjih pet velikih brana na Neretvi na životnu sredinu su vrlo loša. HE Jablanica je puštena u probni rad 1954. godine. Poslije šezdeset godina može se sa sigurnošću reći da je šire područje Jablanice ekonomski osiromašeno. Broj stanovnika u dolini Neretvice (koji su prvi most dobili nakon deset godina, a struju nakon dvadeset godina) sa 15.000 pao je na 5.000 stanovnika. Stanovnici nisu dobili pravičnu nadoknadu za izgubljena imanja, pišu Krupljani.ba.

27.05.2015. (12:34)

Prava ugroza

U planu čak 80 hidroelektrana u strogo zaštićenim područjima Hrvatske

Unatoč članstvu u EU u Hrvatskoj se planira izgraditi više od 80 hidroelektrana u strogo zaštićenim područjima, upozorava Društvo za zaštitu ptica i prirode. Najpogođeniji su NP Krka gdje postoje planovi za čak 4 hidroelektrane, Rezervat Biosfere i regionalni park Mura – Drava – Dunav gdje postoje planovi za izgradnju još 9 hidroelektrana. Nisu pošteđena niti Ramsarska područja poput Lonjskog polja ili delta rijeke Neretve. Navodno postoje planovi za izgradnju 535 hidroelektrana na Balkanu, od čega je 113 planirano unutar samih nacionalnih parkova. Lupiga