Moramo li ove godine strahovati od divljanja tečaja eura? - Monitor.hr
05.01.2017. (12:16)

Za sad sve mirno

Moramo li ove godine strahovati od divljanja tečaja eura?

U ovoj nas godini čeka golemo zaduživanje države, možda još jedna rekordna turistička sezona i povećani priljev eura iz fondova Europske unije, pa tečaj kune prema euru ne bi trebao pasti ispod 7,45 ili narasti na iznad 7,65 kuna za euro, kažu analitičari. Kad bi kuna i krenula u nekom neočekivanom smjeru, reagirao bi HNB kao što je to učinio tri puta prošle godine. T-Portal


Slične vijesti

15.12.2019. (15:30)

Pomak zbog turista

Kriptovalute i što o njima kaže HNB

Iz HNB-a upozoravaju građane da se informiraju o kupnji, trgovanju i korištenju virtualnih valuta te mogućim rizicima. Ppostoji više od 1600 kriptovaluta, a najpopularniji je bitcoin. Jedan bitcoin trenutno vrijedi 50 tisuća kuna. U Hrvatskoj se kriptovalute ne koriste na najvećem broju prodajnih mjesta, no u 55 poslovnica Hrvatske pošte moći će se promijeniti u kune. HRT

01.10.2019. (21:30)

Minus nikad ne dolazi sam

HNB: Inozemni dug porastao više nego što smo mislili, od turista zaradili manje nego što smo mislili

U skladu s revizijskom praksom zemalja eurozone, HNB je u 2019. proveo veliku reviziju statistike odnosa s inozemstvom i došao do podataka koji se se poklapaju s dosadašnjima. Prvo je bruto inozemni dug koji je na kraju 2018. godine iznosio 42,7 milijardi eura, što je za 3,9 milijardi eura više nego prema staroj metodologiji,; ove je godine porastao još 44,6 milijardi eura do kraja drugog tromjesečja. Drugo je zarada od stranih turista – 2018. godine manja je za 600 milijuna eura nego što se prije računalo – nije 10,1 milijarda eura, nego 9,5 milijardi eura; dosad se računalo prema podacima zavoda za statistiku, a sada po puno detaljnijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova. Jutarnji

14.05.2019. (09:30)

Namjenska pravila

HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće

HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna

17.03.2019. (23:30)

Prodani

Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

06.03.2019. (21:30)

Svi pušu isti balon

Eksplozija nenamjenskih kredita u Hrvatskoj, HNB odlučio reagirati

Gotovinski nenamjenski krediti prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu. Analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite. Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji. Index

26.02.2019. (13:30)

Brojanje eurocenta

Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

18.12.2018. (23:30)

Drugi put toliko u kunama podijelite ljudima i riješen problem

HNB u mjesec dana kupio milijardu eura, paze da kuna previše na ojača

HNB je u ponedjeljak od domaćih banaka kupio gotovo 500 milijuna eura, početkom mjeseca još 495 milijuna, dok guverner Vujčić najavljuje da će nastaviti intervenirati i u 2019. godini jer deviza ima dovoljno, a uskoro će krenuti i priljev ‘svježih’ eura, kojeg podržavaju snažan izvoz, produljena turistička sezona, ali i doznake gastarbajtera. HNB to radi da održi tečaj, da kuna značajno ne ojača (pokušavaju držati srednji tečaj na 7,4). T-Portal

26.11.2018. (17:00)

Novi servis HNB-a – preglednik bankarskih naknada svih banaka (mjesečna naknada, kamate na prekoračenje…)

10.07.2018. (11:00)

Guverner koji bi trebao upokojiti kunu

Viktor Vresnik: Povijest hrvatskih guvernera HNB-a

Boris Vujčić, kojem je mandat završio jučer, naslijedio je Rohatinskog čiji je bio zamjenik i nastavio stabilnu, lagano ekspanzivnu monetarnu politiku. Možda vam nije simpatičan, možda mislite da je bio preplaćen (nije) i previše na putu, ali HNB je radio bez zastoja. Pripremio je Hrvatsku za početak procesa uvođenja eura, napravio je to dobro, u ministru financija Zdravku Mariću ima solidnog partnera i, nakon što je godinama bio uronjen u hrvatski proces stapanja s EU, zaradio je pravo da upravo on taj proces privede kraju.