U ovoj nas godini čeka golemo zaduživanje države, možda još jedna rekordna turistička sezona i povećani priljev eura iz fondova Europske unije, pa tečaj kune prema euru ne bi trebao pasti ispod 7,45 ili narasti na iznad 7,65 kuna za euro, kažu analitičari. Kad bi kuna i krenula u nekom neočekivanom smjeru, reagirao bi HNB kao što je to učinio tri puta prošle godine. T-Portal
HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna…
Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list
Gotovinski nenamjenski krediti prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu. Analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite. Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji. Index
Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.
HNB je u ponedjeljak od domaćih banaka kupio gotovo 500 milijuna eura, početkom mjeseca još 495 milijuna, dok guverner Vujčić najavljuje da će nastaviti intervenirati i u 2019. godini jer deviza ima dovoljno, a uskoro će krenuti i priljev ‘svježih’ eura, kojeg podržavaju snažan izvoz, produljena turistička sezona, ali i doznake gastarbajtera. HNB to radi da održi tečaj, da kuna značajno ne ojača (pokušavaju držati srednji tečaj na 7,4). T-Portal…
Novi servis HNB-a – preglednik bankarskih naknada svih banaka (mjesečna naknada, kamate na prekoračenje…)
Boris Vujčić, kojem je mandat završio jučer, naslijedio je Rohatinskog čiji je bio zamjenik i nastavio stabilnu, lagano ekspanzivnu monetarnu politiku. Možda vam nije simpatičan, možda mislite da je bio preplaćen (nije) i previše na putu, ali HNB je radio bez zastoja. Pripremio je Hrvatsku za početak procesa uvođenja eura, napravio je to dobro, u ministru financija Zdravku Mariću ima solidnog partnera i, nakon što je godinama bio uronjen u hrvatski proces stapanja s EU, zaradio je pravo da upravo on taj proces privede kraju.
Hrvatska narodna banka intervenirala otkupivši od banaka 320,5 milijuna eura
HNB je objavila popis [pdf] ostalih sistemski važnih kreditnih institucija na kojemu je ukupno osam banaka, među njima i OTP banka Hrvatska, koja je u svibnju lani stekla potpuno vlasništvo nad Splitskom bankom. Na popisu pak više nije Sberbank d.d. Ostale sistemski važne kreditne institucije su Zagrebačka banka, Erste&Steiermaerkische banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Splitska banka, Addiko banka i Hrvatska poštanska banka. N1
Oko 90% kredita kućanstava nezaštićeno je od valutnog rizika, 67% kredita imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, s kako bi smanjio kamatne rizike HNB je objavio šest preporuka bankama:
1. da što prije u pisanom obliku klijentima ponude ugovaranje fiksne kamatne stope
2. da im pritom daju usporedne otplatne planove kako bi stekli jasan uvid
3. da ne zaračunavaju naknade pri izmjeni tih ugovora
4. da ne naplaćuju naknadu za prijevremene otplate kredita
5. da pri izmjeni ugovora ponude visinu kamatne stope sukladnu onoj koju trenutačno nude, koja bitno ne odstupa od prosječne kamatne stope na tržištu
6. da za potrebe odobravanja novih kredita prošire ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama te da pri ugovaranju takvih kredita ne ugovaraju naknadu za prijevremenu otplatu kredita. HRT