Most: Guverner se složio s reformama, odborima, bilancom... - Monitor.hr
24.11.2015. (18:23)

Svi se slažu dok se ne krene raditi

Most: Guverner se složio s reformama, odborima, bilancom…

Predstavnici Mosta nezavisnih lista Božo Petrov i Ivan Lovrinović te nezavisni ekonomski stručnjaci Mario Škare i Tea Golja sastali su se s guvernerom HNB-a Boris Vujčićem. Govorio je o velikom utjecaju euroizacije na vođenje monetarne politike i stabilnost cijena. Lovrinović je objasnio prijedlog osnivanja ekonomskog savjeta u Vladi, Odbora za monetarna pitanja i financijsku stabilnost pri Saboru i aktiviranje Odbora za fiskalnu dogovornost, što je Vujčić podupro. Guverner se slaže da je potrebno napraviti makroekonomski model Hrvatske kao i bilancu nacionalnog bogatstva. Lovrinović je ponovio da za Most devizna štednja nije upitna, devalvacija kune ne dolazi u obzir i da je stabilnost cijena preko ciljanja inflacije dio Mostova plana. HRT


Slične vijesti

08.06. (09:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider

28.12.2024. (18:00)

Nije sve toliko skupo koliko imamo malo para

Guverner Vujčić: Da nismo uveli euro, cijene bi bile malo niže, ali…

Mislim da je najbolje gledati što se dogodilo s cijenama u zemljama koje nisu uvele euro pa uspoređivati s Hrvatskom. Ako pogledate Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, istočnoeuropske zemlje, u njima su cijene rasle brže nego u Hrvatskoj. Znači, da je do eura, onda bi kod nas cijene rasle brže nego u tim zemljama. Očito se radi o nekim drugim faktorima koji su doveli do visokih stopa inflacije, ne samo u cijeloj istočnoj Europi, nego u cijeloj Europi – kazao je prvi čovjek HNB-a za RTL, koji iduće godine očekuje usporavanje inflacije. Iako ljudi vole komentirati visoke cijene, one se najčešće odnose na hranu, dok su zdravstvo, stanovanje i telekomunikacije kod nas jeftinije nego u prosjeku u EU, kaže. Nacional

22.05.2024. (15:00)

Za numizmatičare i one koji to žele postati

HNB pokreće Muzej novca: u velikoj mjeri bit će digitalan i interaktivan

Prošlu godinu HNB je završio na nuli, ništa od injekcije državnom proračunu. U izvješću za 2023. dodatno je naglasak stavljen na aktivnosti na uspostavi Ureda za nadzor subjekata u kupoprodaji neprihodonosnih kredita (zbog promjena regulative u tom području), kao i na, primjerice, FinTech i centralnobankarski digitalni novac. Isto tako, u izvješću se ističe i projekt osnivanja Moneterre – Muzeja novca HNB-a, jer je HNB jedina središnja banka europodručja koja nema prostor u kojem bi građani mogli od nacionalne središnje banke saznati što je novac, kako se vodi monetarna politika, tko i kako nadzire banke i što građani trebaju znati da bi donosili što bolje osobne financijske odluke. Poslovni U Moneterri će se moći održavati i tribine uz sudjelovanje šire javnosti, a najveći dio sadržaja bit će dostupan i na engleskom jeziku te će biti prisutan i u virtualnom prostoru, na internetskoj stranici. Nacional

19.12.2023. (23:00)

Sad se može i štedit

Guverner HNB-a Boris Vujčić o ekonomskim očekivanjima za 2024. godinu

Prelazak na euro je općenito ocijenio „jako dobrom pričom“, uz opasku da ni sada ništa u njoj ne bi napravio drukčije, te da su ekonomski efekti u skladu s očekivanjima. Također, istaknuo je da je kumulativni porast inflacije (od lipnja 2021. do listopada 2023. godine) bio veći u zemljama središnje i istočne Europe nego u Hrvatskoj. Ona bi iduće godine na godišnjoj razini mogla iznositi čak 4 posto (za razliku od ovogodišnje procijenjenih 8 ). Što se tiče dobiti banaka nakon ulaska u eurozonu, kaže da se radi o kratkoročnom efektu. Raste broj oročenih depozita, ponajviše zbog HPB-ove “Super štednje” (2010. ih je bilo 80 posto, sada su pale na svega 25), u sklopu koje su stigli i do milijardu eura štednih depozita). Za tržište nekretnina kaže kako se „ohladilo“: smanjena je potražnja i same transakcije, no cijena još uvijek nije u padu. Forbes

29.04.2023. (18:00)

HNB-ova analiza otkriva da su profitne marže otprilike triput više negoli trošak rada

Njima profit, nama inflacija

Godišnja inflacija u EU i eurozoni u studenome usporila, u Hrvatskoj i dalje raste - tportal

Ma koliko domaći korporacijski mediji šutjeli o tome, glavni uzročnik inflacije u Hrvatskoj su profiti kompanija, baš kao što su pokazali nedavna analiza HNB-a i istup guvernera Borisa Vujčića na gostovanju u SAD-u. Mjesecima je trajala igra skrivača oko stvarnog, dominantnog uzročnika inflacije u Hrvatskoj, a onda se Boris Vujčić sredinom travnja zatekao u Americi i tamo otkrio identitet krivca. Na svom predavanju u njujorškom University Clubu  pojasnio je kako u srži problema leži dizanje cijena i visoke zarade kompanija u prošloj godini. Nije posve slučajno ni to što je guverner naše središnje banke morao za potrebu takvog javnog iskaza otići čak na drugi kontinent. Danima potom, odjek njegova otkrića bit će prigušen u većini hrvatskih medija, odreda korporacijama naklonih, iako je riječ o pitanju svih krizno-ekonomskih pitanja. Novosti

13.02.2023. (20:00)

Prognoza: oblačno s mjestimičnom kišom

Vujčić: Monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti inflaciju

Europska središnja banka (ECB) početkom veljače ponovno je podigla kamatne stope, za pola postotnog boda, poručivši da i dalje planira obuzdavati inflaciju u eurozoni kočenjem potražnje, unatoč posustajanju gospodarskog rasta. Upitan može li se očekivati da će politika podizanja kamatnih stopa biti okončana do ljeta, Vujčić je kazao da se to ne može unaprijed ‘kalendarski‘ određivati, a također, rekao je i da ne želi govoriti o perspektivi smanjivanja kamatnih stopa, u trenutku kada smo još u procesu njihova podizanja. Da bi se moglo reći da politika ECB-a funkcionira mora se vidjeti kontinuirani pad temeljne inflacije, ističući kako je ona još uvijek previsoka. Lider

14.01.2022. (16:00)

Što bi o svemu rekao Rohatinski

Čak i bankari još uvijek mogu neugodno iznenaditi

Guverner je na Hrvatskoj televiziji ponudio objašnjenje kako se nije okoristio povlaštenim informacijama te da nema saznanja da su to učinili i drugi zaposleni u HNB-u. Pozvao je i sve koji imaju dokaze o nečem takvom da se jave HNB-u i HANFA-i te dodao: Što se mene tiče, ja sam 2001. prodao dionice dvije banke koje sam imao nakon što sam postao zamjenik guvernera i rukovodstvo HNB-a je tada iniciralo promjene zakona da samima sebi zabrani, jer je to tada bilo dozvoljeno, da imamo dionice banaka i da njima trgujemo. Ako išta, onda se može pohvaliti za tako nešto, a ne napadati. Guverner će se, očito, pokušati održati u sedlu dok god okolnosti budu dopuštale, a one će dopuštati dok Plenković i suradnici ne ocijene da im Vujčić i suradnici donose više štete nego koristi – piše Milorad Krstulović. Novosti…

11.01.2022. (19:00)

Put eura

Guverner HNB-a: Građani u kući drže 40 milijardi kuna

Budući da ćemo tek u svibnju definitivno znati inflacijski kriterij, kao i prosječnu stopu inflacije u Hrvatskoj, tek ćemo tad biti sigurni hoćemo li zadovoljiti kriterije potrebne da se ulazak u europodručje realizira početkom 2023., kaže guverner Vujčić. Smatra da bi najviše posla kod uvođenja erua moglo biti oko golemih količina gotovine koju građani drže kod kuće: Procjenjuje se na čak 40 milijardi kuna. U optjecaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine. Express…

11.11.2021. (10:00)

Vujčić o skoku cijena nekretnina: To može zaustaviti samo rast kamata na kredite

Teško je pretpostaviti da ne postoji direktna veza monetarne politike s ovim rastom cijena. Vrlo niske kamatne stope omogućavaju jeftinije zaduživanje za kupovinu nekretnine, a s druge strane potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine. Ne vidim neki odgovor na ovaj rast cijena nekretnina dok se cijena novca, odnosno kamatnih stopa, ne promijeni – izjavio je guverner Vujčić. Dodao je i kako su se stvarne i percipirane stope inflacije u Hrvatskoj posljednjih nekoliko mjeseci znatno razdvojile, slično kao što je to bilo i 2008. godine, samo što je ovog puta to razilaženje još oštrije, te bi se, prema sadašnjim očekivanjima, stopa inflacije u idućoj godini trebala zadržati oko 2,2 posto. Novi list…

17.10.2021. (12:00)

Riječ godine - inflacija!

Upozorenje guvernera Vujčića: Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto

Svi se sjećamo pojma varijabilnih kamata i problema koje su prouzročile onima koji su se zaduživali u švicarskom franku, a sad guverner HNB-a najavljuje još jedan stres za dužnike. Inflacija koja pogađa cijeli svijet odrazit će se i na kredite ugovorene s varijabilnom kamatom pa se očekuje rast rate kredita za 10 do čak 20 %. Oporavak od pandemije te rast cijene energenata utječe na kreiranje cijena nekretnina te muti vodu ionako mutnoga tržišta, a iako je scenarij malo vjerojatan, nije isključen pa guverner upozorava građane na tu mogućnost. Guverner napominje kako je za praženje stanja bitno pratiti ESB te u slučaju jačeg rasta inflacije postoje dogovoreni instrumenti. Večernji list